Rat u Ukrajini (39)

Koliko će još teritorija Rusija osvojiti do kraja rata?

  • Još mnogo

    glasova: 50 53,8%
  • Još malo

    glasova: 14 15,1%
  • Izgubiće

    glasova: 29 31,2%

  • Ukupno glasova
    93
stvari su jasne

vise ima imovine zapad u rusiji nego rusija na zapadu

ako otmete rusko otece i rusi vama zapadno

pa vi terajte
da al to gradjani zapadnih zemalja ne smeju da znaju. Mora da znaju da ce samo Rusija uknjiziti stetu. Katastrofalne posledice ce Rotschild na svom zapadu progurati ispod zita .........kao i potpunu propast zapada radi njegovih ambicija da vlada planetom.
 
Geran se ukrcao na civilni:navodnik: vlak u Sumiju

Tamo prevoze putnike u kontejnerima
G2bamT7WMAALyPy
 
Poslednja izmena:
RAT U UKRAJINI Oštećeni objekti za električnu energiju u Ukrajini, 50.000 domaćinstava bez struje

Rat u Ukrajini traje 1.318 dana. Juče su ukrajinski dronovi dugog dometa napali rafineriju nafte u Orsku, u Rusiji, 1.400 kilometara udaljenu od ukrajinske granice. Ruske trupe su, s druge strane, izvršile najveći napad na ukrajinsku infrastrukturu za proizvodnju gasa od početka rata, a pogođeni su objekti Naftogasa u Harkovskoj i Poltavskoj oblasti.

Ključni događaji:

Ukrajinski dronovi napali rusku rafineriju nafte u Orsku
Rusija izvela najveći napad na ukrajinsku gasnu infrastrukturu od početka rata
U ruskim napadima dronova i raketa pogođena Dnjepropetrovska i Poltavska oblast
Stoltenberg: Moguće da će Ukrajina morati da ustupi deo teritorije za mir
 
RAT U UKRAJINI Oštećeni objekti za električnu energiju u Ukrajini, 50.000 domaćinstava bez struje

Rat u Ukrajini traje 1.318 dana. Juče su ukrajinski dronovi dugog dometa napali rafineriju nafte u Orsku, u Rusiji, 1.400 kilometara udaljenu od ukrajinske granice. Ruske trupe su, s druge strane, izvršile najveći napad na ukrajinsku infrastrukturu za proizvodnju gasa od početka rata, a pogođeni su objekti Naftogasa u Harkovskoj i Poltavskoj oblasti.

Ključni događaji:

Ukrajinski dronovi napali rusku rafineriju nafte u Orsku
Rusija izvela najveći napad na ukrajinsku gasnu infrastrukturu od početka rata
U ruskim napadima dronova i raketa pogođena Dnjepropetrovska i Poltavska oblast
Stoltenberg: Moguće da će Ukrajina morati da ustupi deo teritorije za mir
Stoltenberg: Moguće da će Ukrajina morati da ustupi deo teritorije za mir
Značajan deo teritorije, koji bi im inače ostao da nisu slušali Borisa Džonsona, Liz Tras i Bajdena.
 
„Pocepajte ovo sranje“

Zumeri iz Čeljabinska viču ovo u prvom videu i nastavljaju da cepaju ruski pasoš, pozivajući svoje saučesnike da obavezno sve snime na video!

A već u drugom videu, lepo i glasno pevaju rusku himnu, koju, kako se ispostavilo, znaju napamet!

Šupljoglavost mora da ima svojih posledica, inače će postatijati sve gora i gora.
 

Iskanderi uništavaju ključne energetske tačke Ukrajine, SAD pojačava obaveštajnu pomoć Kijevu​

U VAŠINGTONU sazreva odluka koja bi mogla preoblikovati tempo i dubinu rata: prema navodima NBC njuza, administracija Donalda Trampa sprema se da proširi obaveštajnu podršku Ukrajini, sa fokusom na preciznije planiranje napada na rusku naftno-energetsku infrastrukturu.

U isto vreme, na frontu energetike odzvanja kontraudarcima — ruska raketa „Iskander-M“ pogodila je kramatorsku termoelektranu, izazvavši talas nestanaka struje u većem delu Donbasa. Dve vesti, naizgled odvojene, u stvarnosti čine istu sliku: energetski sistem je postao „meki trbuh“ rata, a obaveštajni podaci — valuta koja presuđuje.

KAKO VAŠINGTON „OTKLjUČAVA“ CILjEVE​

Prema američkim izvorima na koje se poziva NBC News, pojačana pomoć neće imati formu spektakularnih novih sistema, već „pametnijih mapa“: detaljnije lociranje ruskih PVO rasporeda, pravovremeni podaci o „prozorskim periodima“ kada je zaštita oslabljena i predlog optimalnih ruta za bespilotne letelice i krstareće projektile koje Kijev već koristi. Ideja je da se postojeći arsenal pretvori u precizniji skalpel, a ne da se masom udara na iste, dobro branjene koordinate.

Takav pristup ima dva očigledna cilja. Prvi je operativan: razređivanje ili privremeno isključivanje kapaciteta rafinerija, kompresorskih stanica i čvorišta naftovoda i gasovoda, što dovodi do nestašica goriva i domino-efekta na logistiku.

Drugi je strateški: preusmeravanje ruskih PVO i protivbespilotnih resursa u dubinu teritorije, čime se rasterećuju pojedini sektori fronta. Da je efekat opipljiv, svedoče već zabeležene nestašice benzina u nizu regiona — od Dalekog istoka do centralne Rusije — koje su tokom septembra poremetile transport i svakodnevicu.
U praksi, precizniji podaci znače i da ukrajinski planeri mogu da prilagode talase napada: kombinacije „mamaca“ i udarnih platformi, varijacije visine i pravaca prilaza, pa čak i vremensko usklađivanje s meteorologijom, kada smanjena vidljivost i slojevi atmosfere menjaju performanse radara. Sve to je, uz pravu obaveštajnu sliku, može biti efikasnije nego puko povećanje broja dronova.

ENERGETSKI SISTEM KAO BOJIŠTE​

Dok Vašington fino podešava optiku, Moskva odgovara na već izvedene udare Kijeva po rafinerijama: „Iskander-M“ je u petak uveče pogodio razvodni deo (110 kV) termoelektrane Kramatorsk — tzv. rasklopno postrojenje „Socgorod“.

Pogodak je, prema prvim procenama, izazvao požar na energetskim transformatorima snage 40–63 MVA i aktivirao zaštite koje su kaskadno isključile veći broj vodova. Rezultat: Kramatorsk, Družkovka, Slavjansk i još nekoliko naselja su se našli u mraku, dok su vatrogasne i interventne ekipe pokušavale da obuzdaju požar i stabilizuju mrežu.

Ovakvi udari nisu samo simbolika „gašenja svetla“. Raspad naponskih nivoa 110 kV i 35 kV najčešće vuče za sobom prekide u vodosnabdevanju, radu signalizacije, javnog prevoza, a ponekad i osale zastoje u ustanovama koje ne uspeju da se brzo prebace na agregate. Svaki sat u mraku znači i dodatni pritisak na lokalnu logistiku.


KAKO ĆE SE RAZVIJATI SITUACIJA?​

Ako Vašington zaista „otključa“ još obaveštajne podrške (kao da to nisu radili do sada), Kijev bi mogao češće da pogađa „uska grla“: npr. tačno one delove rafinerije čijim se onesposobljavanjem proizvodnja ne isplati paliti iznova (reformeri, ključni ventili i trafostanice).

S druge strane, Rusija će verovatno povećati disperziju PVO sredstava u dubini i nastaviti da „vadi osigurače“ elektroenergetske mreže Donbasa — jer je zaustavljanje fabričkih pogona i železničkih ranžirnih centara najbrži put da se uspori rotacija brigada.

U takvom „ping-pongu“, regionalne nestašice goriva i struje postaće učestalije. Industrija će se prilagođavati „ostrvskim režimima“ napajanja, logistika će sve više zavisiti od predzalih i alternativnih pravaca, a gradske službe od agregata. I upravo tu, u svakodnevici, obaveštajna podrška dobija širi smisao: nije cilj samo „spektakularan pogodak“, već niz mikro-pomeranja koja protivniku svakog dana odnose po nekoliko procenata kapaciteta.

oruzjeonline.com
 

Iskander menja pravila igre: Modifikovane rakete postale glavobolja za NATO​

1759609809939.png

U poslednjim mesecima, brojke govore više od političkih izjava. Prema podacima iz analize Financial Times-a, procenat presretanja ruskih balističkih projektila u Ukrajini u avgustu je bio na 37 odsto, ali je već u septembru pao na svega 6 procenata.

I to uprkos manjem broju lansiranja. Takav pad, kažu zapadni i ukrajinski izvori, teško da može biti slučajnost.
U igru su, izgleda, ušle nove verzije ruskih sistema. Italijanski list Il Messaggero piše da je Rusija uspela da modifikuje rakete Iskander tako da zaobilaze američke baterije Patriot – jedine u ukrajinskom arsenalu koje mogu da se nose sa balističkim pretnjama.

Isti izvori dodaju da je reč o jednom od ključnih pomaka na terenu, koji je u Kijevu protumačen kao „prelomni trenutak za Rusiju“. Ta formulacija, potekla od bivšeg ukrajinskog zvaničnika u razgovoru za Financial Times, odražava nelagodnost u samom vrhu vlasti.

Statistika je neumoljiva. Ako je tokom leta PVO delovao sve sigurnije, novi talas udara pokazuje drugačiju sliku. Rakete sada, prema dostupnim informacijama, lete po uobičajenoj balističkoj putanji, a zatim iznenada menjaju pravac – ulaze u strmo obrušavanje ili izvode manevre koji zbunjuju radare i otežavaju rad presretača.

Upravo taj detalj analitičari vide kao razlog zbog kojeg su Patriot baterije od avgusta naglo počele da gube efikasnost.

Jedan primer dodatno osvetljava problem: samo u sredu, četiri rakete Iskander-M lansirane ka ukrajinskim ciljevima prošle su kroz slojeve odbrane i pogodile mete. Ukrajinsko vazduhoplovstvo to nije ni pokušalo da sakrije – reč je o presedanu koji nagoveštava ozbiljnije teškoće pred nastupajuću zimu.

Britanski mediji prenose da su udari na objekte ukrajinske proizvodnje dronova ovog leta verovatno izvedeni upravo novim varijantama Iskandera-M, čija je deklarisana daljina leta oko 500 kilometara, ali i balističkim Kinžalom, koji može da pokrije do 480 kilometara. U oba slučaja, radi se o oružju koje je već poznato, ali očigledno prilagođenom da zbuni protivničku tehniku.

I tu se otvara dodatna briga za Kijev. Pored toga što američki presretači stižu sve sporije, pritisak na ukrajinsku infrastrukturu i vojne komplekse raste.

Uništeni su pojedini strateški objekti, a sama činjenica da se broj presretanja drastično smanjio ostavlja prostor za novu dilemu – koliko se još može računati na tehniku koja je dugo smatrana poslednjom linijom zaštite.

Dok jedni govore da je reč o „pukom tehničkom triku“ koji se vremenom može neutralisati, drugi upozoravaju da ovakva promena balansa stvara realnu neizvesnost u mesecima kada hladno vreme ionako komplikuje život i logistiku na terenu.

Kako će se priča razvijati dalje, ostaje da se vidi. Za sada, statistika i konkretni primeri deluju kao ozbiljan znak da se pravila igre menjaju – i da su sve strane prinuđene da traže nova rešenja u situaciji koja nikome ne ide na ruku.

WT.rs
 

Back
Top