Rat u Ukrajini (39)

Koliko će još teritorija Rusija osvojiti do kraja rata?

  • Još mnogo

    glasova: 40 61,5%
  • Još malo

    glasova: 6 9,2%
  • Izgubiće

    glasova: 19 29,2%

  • Ukupno glasova
    65

Iskanderi uništavaju ključne energetske tačke Ukrajine, SAD pojačava obaveštajnu pomoć Kijevu​

U VAŠINGTONU sazreva odluka koja bi mogla preoblikovati tempo i dubinu rata: prema navodima NBC njuza, administracija Donalda Trampa sprema se da proširi obaveštajnu podršku Ukrajini, sa fokusom na preciznije planiranje napada na rusku naftno-energetsku infrastrukturu.

U isto vreme, na frontu energetike odzvanja kontraudarcima — ruska raketa „Iskander-M“ pogodila je kramatorsku termoelektranu, izazvavši talas nestanaka struje u većem delu Donbasa. Dve vesti, naizgled odvojene, u stvarnosti čine istu sliku: energetski sistem je postao „meki trbuh“ rata, a obaveštajni podaci — valuta koja presuđuje.

KAKO VAŠINGTON „OTKLjUČAVA“ CILjEVE​

Prema američkim izvorima na koje se poziva NBC News, pojačana pomoć neće imati formu spektakularnih novih sistema, već „pametnijih mapa“: detaljnije lociranje ruskih PVO rasporeda, pravovremeni podaci o „prozorskim periodima“ kada je zaštita oslabljena i predlog optimalnih ruta za bespilotne letelice i krstareće projektile koje Kijev već koristi. Ideja je da se postojeći arsenal pretvori u precizniji skalpel, a ne da se masom udara na iste, dobro branjene koordinate.

Takav pristup ima dva očigledna cilja. Prvi je operativan: razređivanje ili privremeno isključivanje kapaciteta rafinerija, kompresorskih stanica i čvorišta naftovoda i gasovoda, što dovodi do nestašica goriva i domino-efekta na logistiku.

Drugi je strateški: preusmeravanje ruskih PVO i protivbespilotnih resursa u dubinu teritorije, čime se rasterećuju pojedini sektori fronta. Da je efekat opipljiv, svedoče već zabeležene nestašice benzina u nizu regiona — od Dalekog istoka do centralne Rusije — koje su tokom septembra poremetile transport i svakodnevicu.
U praksi, precizniji podaci znače i da ukrajinski planeri mogu da prilagode talase napada: kombinacije „mamaca“ i udarnih platformi, varijacije visine i pravaca prilaza, pa čak i vremensko usklađivanje s meteorologijom, kada smanjena vidljivost i slojevi atmosfere menjaju performanse radara. Sve to je, uz pravu obaveštajnu sliku, može biti efikasnije nego puko povećanje broja dronova.

ENERGETSKI SISTEM KAO BOJIŠTE​

Dok Vašington fino podešava optiku, Moskva odgovara na već izvedene udare Kijeva po rafinerijama: „Iskander-M“ je u petak uveče pogodio razvodni deo (110 kV) termoelektrane Kramatorsk — tzv. rasklopno postrojenje „Socgorod“.

Pogodak je, prema prvim procenama, izazvao požar na energetskim transformatorima snage 40–63 MVA i aktivirao zaštite koje su kaskadno isključile veći broj vodova. Rezultat: Kramatorsk, Družkovka, Slavjansk i još nekoliko naselja su se našli u mraku, dok su vatrogasne i interventne ekipe pokušavale da obuzdaju požar i stabilizuju mrežu.

Ovakvi udari nisu samo simbolika „gašenja svetla“. Raspad naponskih nivoa 110 kV i 35 kV najčešće vuče za sobom prekide u vodosnabdevanju, radu signalizacije, javnog prevoza, a ponekad i osale zastoje u ustanovama koje ne uspeju da se brzo prebace na agregate. Svaki sat u mraku znači i dodatni pritisak na lokalnu logistiku.


KAKO ĆE SE RAZVIJATI SITUACIJA?​

Ako Vašington zaista „otključa“ još obaveštajne podrške (kao da to nisu radili do sada), Kijev bi mogao češće da pogađa „uska grla“: npr. tačno one delove rafinerije čijim se onesposobljavanjem proizvodnja ne isplati paliti iznova (reformeri, ključni ventili i trafostanice).

S druge strane, Rusija će verovatno povećati disperziju PVO sredstava u dubini i nastaviti da „vadi osigurače“ elektroenergetske mreže Donbasa — jer je zaustavljanje fabričkih pogona i železničkih ranžirnih centara najbrži put da se uspori rotacija brigada.

U takvom „ping-pongu“, regionalne nestašice goriva i struje postaće učestalije. Industrija će se prilagođavati „ostrvskim režimima“ napajanja, logistika će sve više zavisiti od predzalih i alternativnih pravaca, a gradske službe od agregata. I upravo tu, u svakodnevici, obaveštajna podrška dobija širi smisao: nije cilj samo „spektakularan pogodak“, već niz mikro-pomeranja koja protivniku svakog dana odnose po nekoliko procenata kapaciteta.

oruzjeonline.com
 

Iskander menja pravila igre: Modifikovane rakete postale glavobolja za NATO​

1759609809939.png

U poslednjim mesecima, brojke govore više od političkih izjava. Prema podacima iz analize Financial Times-a, procenat presretanja ruskih balističkih projektila u Ukrajini u avgustu je bio na 37 odsto, ali je već u septembru pao na svega 6 procenata.

I to uprkos manjem broju lansiranja. Takav pad, kažu zapadni i ukrajinski izvori, teško da može biti slučajnost.
U igru su, izgleda, ušle nove verzije ruskih sistema. Italijanski list Il Messaggero piše da je Rusija uspela da modifikuje rakete Iskander tako da zaobilaze američke baterije Patriot – jedine u ukrajinskom arsenalu koje mogu da se nose sa balističkim pretnjama.

Isti izvori dodaju da je reč o jednom od ključnih pomaka na terenu, koji je u Kijevu protumačen kao „prelomni trenutak za Rusiju“. Ta formulacija, potekla od bivšeg ukrajinskog zvaničnika u razgovoru za Financial Times, odražava nelagodnost u samom vrhu vlasti.

Statistika je neumoljiva. Ako je tokom leta PVO delovao sve sigurnije, novi talas udara pokazuje drugačiju sliku. Rakete sada, prema dostupnim informacijama, lete po uobičajenoj balističkoj putanji, a zatim iznenada menjaju pravac – ulaze u strmo obrušavanje ili izvode manevre koji zbunjuju radare i otežavaju rad presretača.

Upravo taj detalj analitičari vide kao razlog zbog kojeg su Patriot baterije od avgusta naglo počele da gube efikasnost.

Jedan primer dodatno osvetljava problem: samo u sredu, četiri rakete Iskander-M lansirane ka ukrajinskim ciljevima prošle su kroz slojeve odbrane i pogodile mete. Ukrajinsko vazduhoplovstvo to nije ni pokušalo da sakrije – reč je o presedanu koji nagoveštava ozbiljnije teškoće pred nastupajuću zimu.

Britanski mediji prenose da su udari na objekte ukrajinske proizvodnje dronova ovog leta verovatno izvedeni upravo novim varijantama Iskandera-M, čija je deklarisana daljina leta oko 500 kilometara, ali i balističkim Kinžalom, koji može da pokrije do 480 kilometara. U oba slučaja, radi se o oružju koje je već poznato, ali očigledno prilagođenom da zbuni protivničku tehniku.

I tu se otvara dodatna briga za Kijev. Pored toga što američki presretači stižu sve sporije, pritisak na ukrajinsku infrastrukturu i vojne komplekse raste.

Uništeni su pojedini strateški objekti, a sama činjenica da se broj presretanja drastično smanjio ostavlja prostor za novu dilemu – koliko se još može računati na tehniku koja je dugo smatrana poslednjom linijom zaštite.

Dok jedni govore da je reč o „pukom tehničkom triku“ koji se vremenom može neutralisati, drugi upozoravaju da ovakva promena balansa stvara realnu neizvesnost u mesecima kada hladno vreme ionako komplikuje život i logistiku na terenu.

Kako će se priča razvijati dalje, ostaje da se vidi. Za sada, statistika i konkretni primeri deluju kao ozbiljan znak da se pravila igre menjaju – i da su sve strane prinuđene da traže nova rešenja u situaciji koja nikome ne ide na ruku.

WT.rs
 
Ukrajinski vojni izvori poceli objavljivati da Pokrovsk nije bitan grad.

Znaci pripremaju javnost na jos jedan poraz. Isti sablon kao Bahmut i Avdiivka

Izgleda da se i Kupjansk blizi kraju, nista ne moze ni uci ni izaci bez napada ruskih dronova. Vovcansk slicna prica, najvjerojatnije grad pada u narednim tjednima.

 

Back
Top