Precizna procena broja žrtava u hipotetičkom nuklearnom ratu između SAD i Rusije zavisi od više faktora, uključujući obim sukoba, vrste i broj korišćenih nuklearnih oružja, ciljeve napada, gustinu naseljenosti pogođenih područja i dugoročne posledice poput nuklearne zime i gladi. Na osnovu dostupnih izvora, mogu se izdvojiti sledeće procene:
- Direktne žrtve od eksplozija i radijacije:
- Prema simulaciji Univerziteta Prinston (Program nauke i globalne bezbednosti), u prvim satima nuklearnog sukoba između Rusije i NATO-a (uključujući SAD), procenjuje se da bi bilo oko 90 miliona mrtvih i povređenih, od čega bi značajan deo bio u SAD zbog ciljanja velikih gradova i vojnih ciljeva. Ova brojka ne uključuje dugoročne efekte poput kolapsa medicinskog sistema ili nuklearnih padavina.
- Studija Global Zero navodi da bi ruski kontranapad na SAD mogao rezultirati smrću 21,6 miliona Amerikanaca u napadu na 145 najvećih gradova, što predstavlja oko 30% stanovništva tih gradova.
- Dugoročne posledice (nuklearna zima i glad):
- Studija Univerziteta Rutgers (objavljena u Nature Food) predviđa da bi nuklearni rat između SAD i Rusije izazvao emisiju ogromnih količina čađi u atmosferu, što bi dovelo do nuklearne zime. Ovo bi smanjilo globalnu proizvodnju hrane za 90% u roku od 3-4 godine, što bi rezultiralo smrću preko 5 milijardi ljudi širom sveta od gladi, uključujući značajan broj u SAD.
- Specifično za SAD, gde su gusto naseljeni regioni i zavisnost od poljoprivrede značajni, milioni dodatnih žrtava mogli bi nastati zbog nestašice hrane i kolapsa infrastrukture.
- Potencijalne mete u SAD:
- Prema izveštajima, Rusija bi verovatno ciljala ključne vojne i političke objekte poput Pentagona, Kampa Dejvida, pomorske stanice Džim Krik i drugih strateških lokacija, što bi dovelo do velikog broja žrtava u urbanim centrima poput Vašingtona, Njujorka i Los Anđelesa.
- Varijable i neizvesnosti:
- Broj žrtava zavisi od toga da li bi sukob bio ograničen (npr. korišćenje taktičkog nuklearnog oružja) ili sveopšti (strateško nuklearno oružje). Ograničeni sukob bi imao manje direktne žrtve, ali bi i dalje izazvao katastrofalne posledice.
- Dugoročni efekti, poput nuklearnih padavina i ekoloških katastrofa, značajno bi povećali broj žrtava, ali precizne brojke za SAD nisu detaljno razrađene u izvorima.
Zaključak: U slučaju nuklearnog rata između SAD i Rusije, procene ukazuju na desetine miliona direktnih žrtava u SAD (potencijalno 20-90 miliona u prvim satima, zavisno od scenarija), uz dodatne desetine ili stotine miliona indirektnih žrtava zbog gladi, radijacije i kolapsa društva. Tačan broj je nemoguće predvideti zbog složenosti faktora, ali posledice bi bile katastrofalne.
Važno je napomenuti da su ovo hipotetički scenariji zasnovani na simulacijama, a stvarni ishod bi zavisio od mnogih nepredvidivih faktora. Globalna saradnja u sprečavanju nuklearnog sukoba ostaje ključna za izbegavanje ovakvih katastrofa.