Rat u Ukrajini (38)

Kako će se rat završiti za Ukrajinu?

  • Podelom Ukrajine na dva dela (korejski scenario)

    glasova: 21 23,6%
  • Po ugledu na Abhaziju i Osetiju (gruzijski scenario)

    glasova: 3 3,4%
  • Proruska opcija dolazi na vlast (beloruski scenario)

    glasova: 6 6,7%
  • Dugotrajni rat sa povremenim primirjem (izraelski scenario)

    glasova: 8 9,0%
  • Povlačenjem Rusije iz Ukrajine (sirijski scenario)

    glasova: 12 13,5%
  • Federalizacijom ili autonomijama u Ukrajini

    glasova: 5 5,6%
  • Cela Ukrajina će biti pripojena Rusiji

    glasova: 24 27,0%
  • Proširiće se rat van Ukrajine, sledi Treći svetski

    glasova: 10 11,2%

  • Ukupno glasova
    89
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
1752430251364.png
 
Nekoliko ukrajinskih kanala izvještava da su ruske snage iznenada prodrle sjeverno od Pokrovska i ušle u Rodinskoe, koje je udaljeno samo četiri kilometra od Pokrovska.

Početak borbi za ovo selo znači da su se ruske jedinice uspjele uvući u ključni dio fronte i učinkovito presjeći opskrbnu liniju skupini kijevskih snaga u Pokrovsku i Mirnogradu sa sjevera.

U osnovi, strategija napada ovdje se odvija točno kao u Ugledaru - gradu kojem su se ruske trupe dugo mučile približiti, ali su ga na kraju zauzele, zajedno s mrežom utvrđenih položaja, u roku od otprilike tjedan dana zahvaljujući dobro koordiniranim operacijama. Nakon toga, fronta se počela lančano urušavati.

1752430331635.png
 
Precizna procena broja žrtava u hipotetičkom nuklearnom ratu između SAD i Rusije zavisi od više faktora, uključujući obim sukoba, vrste i broj korišćenih nuklearnih oružja, ciljeve napada, gustinu naseljenosti pogođenih područja i dugoročne posledice poput nuklearne zime i gladi. Na osnovu dostupnih izvora, mogu se izdvojiti sledeće procene:
  1. Direktne žrtve od eksplozija i radijacije:
    • Prema simulaciji Univerziteta Prinston (Program nauke i globalne bezbednosti), u prvim satima nuklearnog sukoba između Rusije i NATO-a (uključujući SAD), procenjuje se da bi bilo oko 90 miliona mrtvih i povređenih, od čega bi značajan deo bio u SAD zbog ciljanja velikih gradova i vojnih ciljeva. Ova brojka ne uključuje dugoročne efekte poput kolapsa medicinskog sistema ili nuklearnih padavina.

    • Studija Global Zero navodi da bi ruski kontranapad na SAD mogao rezultirati smrću 21,6 miliona Amerikanaca u napadu na 145 najvećih gradova, što predstavlja oko 30% stanovništva tih gradova.
  2. Dugoročne posledice (nuklearna zima i glad):
    • Studija Univerziteta Rutgers (objavljena u Nature Food) predviđa da bi nuklearni rat između SAD i Rusije izazvao emisiju ogromnih količina čađi u atmosferu, što bi dovelo do nuklearne zime. Ovo bi smanjilo globalnu proizvodnju hrane za 90% u roku od 3-4 godine, što bi rezultiralo smrću preko 5 milijardi ljudi širom sveta od gladi, uključujući značajan broj u SAD.



    • Specifično za SAD, gde su gusto naseljeni regioni i zavisnost od poljoprivrede značajni, milioni dodatnih žrtava mogli bi nastati zbog nestašice hrane i kolapsa infrastrukture.
  3. Potencijalne mete u SAD:
    • Prema izveštajima, Rusija bi verovatno ciljala ključne vojne i političke objekte poput Pentagona, Kampa Dejvida, pomorske stanice Džim Krik i drugih strateških lokacija, što bi dovelo do velikog broja žrtava u urbanim centrima poput Vašingtona, Njujorka i Los Anđelesa.

  4. Varijable i neizvesnosti:
    • Broj žrtava zavisi od toga da li bi sukob bio ograničen (npr. korišćenje taktičkog nuklearnog oružja) ili sveopšti (strateško nuklearno oružje). Ograničeni sukob bi imao manje direktne žrtve, ali bi i dalje izazvao katastrofalne posledice.
    • Dugoročni efekti, poput nuklearnih padavina i ekoloških katastrofa, značajno bi povećali broj žrtava, ali precizne brojke za SAD nisu detaljno razrađene u izvorima.
Zaključak: U slučaju nuklearnog rata između SAD i Rusije, procene ukazuju na desetine miliona direktnih žrtava u SAD (potencijalno 20-90 miliona u prvim satima, zavisno od scenarija), uz dodatne desetine ili stotine miliona indirektnih žrtava zbog gladi, radijacije i kolapsa društva. Tačan broj je nemoguće predvideti zbog složenosti faktora, ali posledice bi bile katastrofalne.


Važno je napomenuti da su ovo hipotetički scenariji zasnovani na simulacijama, a stvarni ishod bi zavisio od mnogih nepredvidivih faktora. Globalna saradnja u sprečavanju nuklearnog sukoba ostaje ključna za izbegavanje ovakvih katastrofa.
 
Precizna procena broja žrtava u hipotetičkom nuklearnom ratu između SAD i Rusije zavisi od više faktora, uključujući obim sukoba, vrste i broj korišćenih nuklearnih oružja, ciljeve napada, gustinu naseljenosti pogođenih područja i dugoročne posledice poput nuklearne zime i gladi. Na osnovu dostupnih izvora, mogu se izdvojiti sledeće procene:
  1. Direktne žrtve od eksplozija i radijacije:
    • Prema simulaciji Univerziteta Prinston (Program nauke i globalne bezbednosti), u prvim satima nuklearnog sukoba između Rusije i NATO-a (uključujući SAD), procenjuje se da bi bilo oko 90 miliona mrtvih i povređenih, od čega bi značajan deo bio u SAD zbog ciljanja velikih gradova i vojnih ciljeva. Ova brojka ne uključuje dugoročne efekte poput kolapsa medicinskog sistema ili nuklearnih padavina.

    • Studija Global Zero navodi da bi ruski kontranapad na SAD mogao rezultirati smrću 21,6 miliona Amerikanaca u napadu na 145 najvećih gradova, što predstavlja oko 30% stanovništva tih gradova.
  2. Dugoročne posledice (nuklearna zima i glad):
    • Studija Univerziteta Rutgers (objavljena u Nature Food) predviđa da bi nuklearni rat između SAD i Rusije izazvao emisiju ogromnih količina čađi u atmosferu, što bi dovelo do nuklearne zime. Ovo bi smanjilo globalnu proizvodnju hrane za 90% u roku od 3-4 godine, što bi rezultiralo smrću preko 5 milijardi ljudi širom sveta od gladi, uključujući značajan broj u SAD.



    • Specifično za SAD, gde su gusto naseljeni regioni i zavisnost od poljoprivrede značajni, milioni dodatnih žrtava mogli bi nastati zbog nestašice hrane i kolapsa infrastrukture.
  3. Potencijalne mete u SAD:
    • Prema izveštajima, Rusija bi verovatno ciljala ključne vojne i političke objekte poput Pentagona, Kampa Dejvida, pomorske stanice Džim Krik i drugih strateških lokacija, što bi dovelo do velikog broja žrtava u urbanim centrima poput Vašingtona, Njujorka i Los Anđelesa.
  4. Varijable i neizvesnosti:
    • Broj žrtava zavisi od toga da li bi sukob bio ograničen (npr. korišćenje taktičkog nuklearnog oružja) ili sveopšti (strateško nuklearno oružje). Ograničeni sukob bi imao manje direktne žrtve, ali bi i dalje izazvao katastrofalne posledice.
    • Dugoročni efekti, poput nuklearnih padavina i ekoloških katastrofa, značajno bi povećali broj žrtava, ali precizne brojke za SAD nisu detaljno razrađene u izvorima.
Zaključak: U slučaju nuklearnog rata između SAD i Rusije, procene ukazuju na desetine miliona direktnih žrtava u SAD (potencijalno 20-90 miliona u prvim satima, zavisno od scenarija), uz dodatne desetine ili stotine miliona indirektnih žrtava zbog gladi, radijacije i kolapsa društva. Tačan broj je nemoguće predvideti zbog složenosti faktora, ali posledice bi bile katastrofalne.


Važno je napomenuti da su ovo hipotetički scenariji zasnovani na simulacijama, a stvarni ishod bi zavisio od mnogih nepredvidivih faktora. Globalna saradnja u sprečavanju nuklearnog sukoba ostaje ključna za izbegavanje ovakvih katastrofa.
a izrael. je li bi šta od njega ostalo?
 
Ovim tempom i do posljednjeg Rusa, za 200 godina će možda povratiti što su osvojili u prva tri tjedna rata.

Ако ти је то једина утеха за скору капитулацију Хоxoлије онда је у реду. У случају да није тако, ја сам забринут за твоје стање сужене свести.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top