Ukrajina će „izdržati šest meseci“ ako Tramp povuče vojnu pomoć
Al Džazira18.02.2025. 18:00
Foto: EPA-EFE/Maria Senovilla
Nedavne izjave američkog predsednika Trampa i najavljeni sastanak sa ruskim liderom Putinom podstakli su novu neizvesnost kada je reč o podršci Vašingtona Ukrajini.
Uoči hitnog samita u Parizu o odgovoru Evrope na isključenje iz mirovnih pregovora između SAD i Rusije, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je na sumornu budućnost njegove zemlje ako američka vojna pomoć Kijevu bude prekinuta.
„Imaćemo male šanse da preživimo bez podrške SAD“, rekao je Zelenski u intervjuu za Meet the Press, informativni program NBC, prenela je
Al Džazira.
U decembru prošle godine, američki predsednik Donald Tramp rekao je da je otvoren za ideju smanjenja vojne pomoći Ukrajini.
U potezu koji bi mogao dodatno zaoštriti odnose, Zelenski je odbacio predloženi sporazum SAD kojim bi se Vašingtonu omogućio pristup retkim mineralima Ukrajine u zamenu za nastavak vojne pomoći.
Odbijanje, zajedno sa Trampovim nedavnim izjavama i privatnim razgovorima sa Zelenskim i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, podiglo je novu neizvesnost u vezi sa dugoročnom podrškom Vašingtona Kijevu.
Oslonac na Evropu
Uz neizvesnu podršku SAD, Evropa se suočava sa sve većim pritiskom da popuni rupu.
Tokom bezbednosne konferencije, koja je održana u Minhenu od 14. do 16. februara, čini se da je Zelenski odgovorio na Trampove postupke i komentare, pokrenuvši pitanje izgradnje evropskih vojnih snaga.
„Budimo iskreni. Ne možemo isključiti mogućnost da bi SAD mogle da kažu „ne“ Evropi ako joj se ukaže pretnja“, rekao je Zelenski.
General-potpukovnik Ihor Romanenko, bivši zamenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, rekao je za Al Džaziru da će Ukrajini trebati više pomoći nego što Evropa može da ponudi.
„Evropa ni na koji način ne može da zameni američku pomoć“, rekao je Romanenko i dodao da Ukrajina neće dugo opstati bez američke pomoći. „Izdržaćemo šest meseci“, predviđa on.
Postoje političke komplikacije koje bi mogle da ometaju evropsku podršku.
Mađarski premijer Viktor Orban i slovački premijer Robert Fico, obojica skeptični prema vojnoj pomoći Kijevu, mogli bi da blokiraju odluke na nivou cele Evropske unije. U međuvremenu, nemačka krajnje desničarska partija AfD jača u anketama, što dodatno komplikuje sposobnost Evrope da deluje odlučno.
Alternativa za Nemačku (AfD) je antiimigraciona, antievropska i često proputinska. Postoji zabrinutost da bi to moglo dovesti do prekida pomoći Berlina Kijevu i deportacije ukrajinskih izbeglica.
Čak i kada bi Evropa mogla da postigne sporazum o povećanju vojne pomoći Ukrajini, suočila bi se sa izazovima u povećanju proizvodnje oružja i municije. Ruska odbrambena industrija je nadmašila NATO u proizvodnji oružja, naglašavajući potrebu da EU oživi svoju odbrambenu industrijsku bazu kako bi efektivno podržala Ukrajinu.
Rusija je dobila i podršku Severne Koreje, a ukrajinska obaveštajna služba procenjuje da je Pjongjang poslao hiljade vojnika na teritoriju pod ruskom kontrolom. Južna Koreja izveštava da je Severna Koreja takođe isporučila Moskvi milione artiljerijskih granata.
Ukrajina je već videla kako je bez američke pomoći
Romanenko je istakao da je Ukrajina već imala naslutiti život bez američke vojne pomoći.
Pod uticajem Donalda Trampa, republikanski tvrdolinijaši su mesecima odlagali nacrt zakona usvojen u aprilu 2024. kojim bi se otvorio put za više od 60 milijardi dolara očajnički potrebnih sredstava Ukrajini.
„Već smo videli šta je rezultiralo šestomesečnom obustavom pomoći“, rekao je Romanenko.
Pre nego što je paket odobren, Ukrajina je izgubila nekoliko strateških uporišta u jugoistočnom regionu Donbasa po cenu „hiljada života“, rekao je Romanenko.
Boggan, vojni oficir koji je bio raspoređen u Donbasu tokom odlaganja vojne pomoći, rekao je za Al Džaziru da su borbe postale mnogo teže tokom tog vremena.
„Bilo je gadno, mogli smo da ispalimo samo pet granata dnevno, dok su Rusi mogli da ispale stotine na nas bez brojanja“, rekao je Bogan, koji nije mogao da kaže svoje prezime zbog propisa ukrajinskog Ministarstva odbrane.
„Američke zalihe će trajati do sredine leta ili jeseni“
Sa pet zasebnih zakona koje je usvojio američki Kongres, Vašington je obezbedio 175 milijardi dolara pomoći Kijevu od početka ruske invazije u februaru 2022.
Stalni ruski vazdušni napadi znače da se Kijev oslanja na rakete za sistem protivvazdušne odbrane američke proizvodnje Patriot, rekao je Nikolaj Mitrohin, istraživač sa Univerziteta u Bremenu u Nemačkoj.
Rakete „Patriot” koštaju nekoliko miliona dolara, a često se troše na potrošne ciljeve kao što su bespilotne letelice „Šahed” iranske proizvodnje ili njihove ruske replike.
„Zbog toga, moja pretpostavka je da će sadašnje i predstojeće američke zalihe definitivno trajati do sredine leta, ako ne i do jeseni, pod uslovom da se konzumiraju umereno“, rekao je Mitrohin.
Evropa ne može da nadoknadi gubitak američkih vojnih zaliha, posebno kada je reč o raketama „Patriot“, lakim oklopnim vozilima i granatama kalibra 155 mm, koje se koriste za suzbijanje napredovanja ruske pešadije, zaključio je Mitrohin.