Rat u Ukrajini (37)

Da li očekujete kraj rata tokom 2025. godine?


  • Ukupno glasova
    118
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Kakvi debili vode EU, ovo je clown show... :hahaha::hahaha::hahaha:

Još jedno "Njet"

Evropska unija će zabraniti prodaju igračkih konzola, džojstika i simulatora letenja Rusiji u okviru novog paketa sankcija protiv te zemlje.

Vlasti u Briselu smatraju da ruska vojska koristi igračke konzole za kontrolu bespilotnih letelica, saopštio je neimnovani evropski diplomata za Rojters.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas rekla je 28. januara da EU planira da zabrani prodaju gejming konzola Microsoft Xbox i Son PlayStation Rusiji.
 
Kakvi debili vode EU, ovo je clown show... :hahaha::hahaha::hahaha:

Još jedno "Njet"

Evropska unija će zabraniti prodaju igračkih konzola, džojstika i simulatora letenja Rusiji u okviru novog paketa sankcija protiv te zemlje.

Vlasti u Briselu smatraju da ruska vojska koristi igračke konzole za kontrolu bespilotnih letelica, saopštio je neimnovani evropski diplomata za Rojters.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas rekla je 28. januara da EU planira da zabrani prodaju gejming konzola Microsoft Xbox i Son PlayStation Rusiji.

Smrde na ocaj.
 
Kakvi debili vode EU, ovo je predstava klauna...:hahaha::hahaha::hahaha:

Još jedno "Njet"

Europska unija zabranit će prodaju igračkih konzola, džojstika i simulatora letenja Rusiji u okviru novog paketa sankcija protiv te zemlje.

Vlasti u Briselu smatraju da ruska vojska koristi igračke konzole za kontrolu bespilotnih letelica, priopćio je neimnovani europski diplomata za Rojtersa.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas rekla je 28. siječnja da EU planira zabraniti prodaju gejming konzole Microsoft Xbox i Son PlayStation Rusiji.
Kao da ih oni proizvode haha...
 
Kakvi debili vode EU, ovo je clown show... :hahaha::hahaha::hahaha:

Još jedno "Njet"

Evropska unija će zabraniti prodaju igračkih konzola, džojstika i simulatora letenja Rusiji u okviru novog paketa sankcija protiv te zemlje.

Vlasti u Briselu smatraju da ruska vojska koristi igračke konzole za kontrolu bespilotnih letelica, saopštio je neimnovani evropski diplomata za Rojters.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas rekla je 28. januara da EU planira da zabrani prodaju gejming konzola Microsoft Xbox i Son PlayStation Rusiji.
Kakva je to raspala tvorevina da ne povjeruješ

:hahaha:
 
Plan Pobede

750 grivni (18 dolara) dnevno za blaćenje Rusa na ruskim kanalima
Lokacija Kijev
Prima se 200 ljudi

GkFaeLTWAAAzyRY
 
Kakvi debili vode EU, ovo je clown show... :hahaha::hahaha::hahaha:

Još jedno "Njet"

Evropska unija će zabraniti prodaju igračkih konzola, džojstika i simulatora letenja Rusiji u okviru novog paketa sankcija protiv te zemlje.

Vlasti u Briselu smatraju da ruska vojska koristi igračke konzole za kontrolu bespilotnih letelica, saopštio je neimnovani evropski diplomata za Rojters.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas rekla je 28. januara da EU planira da zabrani prodaju gejming konzola Microsoft Xbox i Son PlayStation Rusiji.
Te konzole se prave u Šangaju i Mađarskoj z:mrgreen:
 

Otkriven anglo-francuski plan za mir: Evropa želi da pošalje 30.000 vojnika u Ukrajinu, čeka se Trampov odgovor sledeće nedelje​


1734953891-12673962-750x516.jpg
Foto: EPA-EFE/SERGEY KOZLOV
Britanski premijer Kir Starmer predstaviće Donaldu Trampu plan za slanje nešto manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu koji bi nadzirali dogovor o prekidu vatre, a na koji bi Rusija mogla da pristane, ekskluzivno donosi britanski Telegraf.

Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sledeće nedelje u Vašingtonu.

Međutim, prema zapadnim funkcionerima upoznatima s planom, Kir Starmer će pritom tražiti od Trampa da američki borbeni avioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.

Anglo-francuska strategija za „snage osiguranja“ predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove nedelje kao reakcija na Trampovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom. Plan je sastavljen iz straha da bi Tramp mogao potpuno da se distancira od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.

Američki ministar obrane Pit Hegset izjavio je da će sva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti isključivo na Evropu i Kanadu. Premijer Starmer obećao je da će biti kao „most“ između Vašingtona i Evrope, budući da se čini da su i evropski saveznici i Kijev isključeni iz Trampovih mirovnih inicijativa. Kir će izneti argument da je u američkom interesu da ostanu uključeni u sprečavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.

Šta tačno podrazumeva anglo-francuski plan za Ukrajinu?

Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 evropskih vojnika bilo bi raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i na ključnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, daleko od sadašnjih bojnih polja.

Umesto da se stacionira mnogo veći kontingent u ratom pogođenoj zemlji, misija bi se oslanjala na „tehnički nadzor“, uključujući obaveštajne, izviđačke i nadzorne avione, dronove i satelite kako bi se osigurao „potpun pregled situacije“, rekao je jedan zapadni funkcioner. Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima za „nadziranje i neutralizaciju napada“, dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski vazdušni prostor i omogućili komercijalni letovi.

Brodovi će patrolirati Crnim morem

Pomorski patrolni brodovi takođe bi bili poslati u Crno more radi nadzora ruskih pretnji komercijalnim plovnim rutama.

Plan koji su izložili zapadni funkcioneri daleko je od 200.000 vojnika koliko je kao uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma tražio ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Međutim, zbog protivljenja Nemačke, Španije i Italije slanju kopnenih snaga, evropske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenima.

Nakon sastanka u Parizu, Kir je izjavio da bi takva operacija zahtevala „američki zaštitni mehanizam“ koji bi odvratio Rusiju od ponovnog napada.

„Poenta zaštitnog mehanizma bila bi da osigura da snage koje se rasporede ne budu dovedene u pitanje od strane Rusije“, rekao je jedan zapadni funkcioner.

Taj zaštitni mehanizam mogao bi uključivati američke borbene vazdušne stacionirane u Rumuniji i Poljskoj, spremne da odgovore na bilo kakvu buduću rusku agresiju. Takođe, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane uz istočne granice NATO-a, kako bi se u slučaju potrebe premestile i zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.

NATO raspravlja o klauzuli uzajamne odbrane

Strategija takođe poštuje dugogodišnju politiku da NATO ne sme da se direktno konfrontira ruskim snagama u podršci Ukrajini.

Nadaju se da će Tramp prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.

Evropski funkcioner rekao je za britanski Telegraf da bi NATO takođe morao da otvori raspravu o članku 5. svog sporazuma o uzajamnoj odbrani, koji predviđa da je napad na jednog člana napad na sve. Iako se ne očekuje da će ta klauzula pokrivati evropske vojnike stacionirane u Ukrajini, neke zemlje će insistirati na tome da zaštita ostane na snazi ako Moskva odluči da napadne njihovu teritoriju zbog raspoređivanja snaga.

U sredu se Zelenski sukobio s Trampom nakon što je bivši američki predsednik optužio Ukrajinu za izazivanje ruske invazije i utvrdio da su potrebni novi izbori jer je Zelenski „duboko nepopularan“.

„Nažalost, predsednik Donald Tramp, uz dužno poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju duboko cenimo živi u informacionoj iluziji“, odgovorio je Zelenski.

Tramp je potom nazvao Zelenskog „diktatorom“ i poručio mu „da mu je bolje da požuri jer bi mogao ostati bez države“.

Ротшилди и рабини из Дњепропетровска не одустају.
 

Otkriven anglo-francuski plan za mir: Evropa želi da pošalje 30.000 vojnika u Ukrajinu, čeka se Trampov odgovor sledeće nedelje​


1734953891-12673962-750x516.jpg
Foto: EPA-EFE/SERGEY KOZLOV
Britanski premijer Kir Starmer predstaviće Donaldu Trampu plan za slanje nešto manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu koji bi nadzirali dogovor o prekidu vatre, a na koji bi Rusija mogla da pristane, ekskluzivno donosi britanski Telegraf.

Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sledeće nedelje u Vašingtonu.

Međutim, prema zapadnim funkcionerima upoznatima s planom, Kir Starmer će pritom tražiti od Trampa da američki borbeni avioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.

Anglo-francuska strategija za „snage osiguranja“ predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove nedelje kao reakcija na Trampovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom. Plan je sastavljen iz straha da bi Tramp mogao potpuno da se distancira od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.

Američki ministar obrane Pit Hegset izjavio je da će sva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti isključivo na Evropu i Kanadu. Premijer Starmer obećao je da će biti kao „most“ između Vašingtona i Evrope, budući da se čini da su i evropski saveznici i Kijev isključeni iz Trampovih mirovnih inicijativa. Kir će izneti argument da je u američkom interesu da ostanu uključeni u sprečavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.

Šta tačno podrazumeva anglo-francuski plan za Ukrajinu?

Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 evropskih vojnika bilo bi raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i na ključnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, daleko od sadašnjih bojnih polja.

Umesto da se stacionira mnogo veći kontingent u ratom pogođenoj zemlji, misija bi se oslanjala na „tehnički nadzor“, uključujući obaveštajne, izviđačke i nadzorne avione, dronove i satelite kako bi se osigurao „potpun pregled situacije“, rekao je jedan zapadni funkcioner. Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima za „nadziranje i neutralizaciju napada“, dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski vazdušni prostor i omogućili komercijalni letovi.

Brodovi će patrolirati Crnim morem

Pomorski patrolni brodovi takođe bi bili poslati u Crno more radi nadzora ruskih pretnji komercijalnim plovnim rutama.

Plan koji su izložili zapadni funkcioneri daleko je od 200.000 vojnika koliko je kao uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma tražio ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Međutim, zbog protivljenja Nemačke, Španije i Italije slanju kopnenih snaga, evropske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenima.

Nakon sastanka u Parizu, Kir je izjavio da bi takva operacija zahtevala „američki zaštitni mehanizam“ koji bi odvratio Rusiju od ponovnog napada.

„Poenta zaštitnog mehanizma bila bi da osigura da snage koje se rasporede ne budu dovedene u pitanje od strane Rusije“, rekao je jedan zapadni funkcioner.

Taj zaštitni mehanizam mogao bi uključivati američke borbene vazdušne stacionirane u Rumuniji i Poljskoj, spremne da odgovore na bilo kakvu buduću rusku agresiju. Takođe, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane uz istočne granice NATO-a, kako bi se u slučaju potrebe premestile i zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.

NATO raspravlja o klauzuli uzajamne odbrane

Strategija takođe poštuje dugogodišnju politiku da NATO ne sme da se direktno konfrontira ruskim snagama u podršci Ukrajini.

Nadaju se da će Tramp prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.

Evropski funkcioner rekao je za britanski Telegraf da bi NATO takođe morao da otvori raspravu o članku 5. svog sporazuma o uzajamnoj odbrani, koji predviđa da je napad na jednog člana napad na sve. Iako se ne očekuje da će ta klauzula pokrivati evropske vojnike stacionirane u Ukrajini, neke zemlje će insistirati na tome da zaštita ostane na snazi ako Moskva odluči da napadne njihovu teritoriju zbog raspoređivanja snaga.

U sredu se Zelenski sukobio s Trampom nakon što je bivši američki predsednik optužio Ukrajinu za izazivanje ruske invazije i utvrdio da su potrebni novi izbori jer je Zelenski „duboko nepopularan“.

„Nažalost, predsednik Donald Tramp, uz dužno poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju duboko cenimo živi u informacionoj iluziji“, odgovorio je Zelenski.

Tramp je potom nazvao Zelenskog „diktatorom“ i poručio mu „da mu je bolje da požuri jer bi mogao ostati bez države“.
U Ukrajinu mora doći mir jer su europska skladišta oružja i vojna industrija "iscrpljeni", Rusija ima "brojčanu nadmoć", a vojna zaliha neće pomoći Ukrajini, - američki potpredsjednik

▪️5 Vanceovih argumenata:
➖1. Zapadnoeuropske zemlje "imaju unutarnju politiku (u pogledu migracije i cenzure) koja vrijeđa osjetljivost većine Amerikanaca, i obrambenu politiku koja implicira stalnu pretjeranu ovisnost."
➖2. "Rusi imaju ogromnu brojčanu prednost u ljudstvu i oružju u Ukrajini, a ta će prednost ostati bez obzira na daljnje pakete pomoći Zapada. Opet, pomoć *trenutno* dolazi."
➖3. Sjedinjene Države "zadržavaju značajan utjecaj na obje strane sukoba".
➖4. Za zaustavljanje „sukoba“ potrebno je „razgovarati s ljudima koji su sudjelovali u njegovom nastanku i održavanju.
➖5. "Sukob je izvršio i nastavlja vršiti pritisak na instrumente američke vlade, od vojnih zaliha do sankcija (i mnogo više). Vjerujemo da je tekući sukob loš za Rusiju, loš za Ukrajinu i loš za Europu. Ali što je najvažnije, loš je za Sjedinjene Države."
➖ "S obzirom na gore navedene činjenice, moramo tražiti mir, i moramo ga tražiti sada. Predsjednik Trump se za to zalagao, pobijedio je za to, i u pravu je što je to učinio. Lijena je, ahistorijska besmislica napadati "umirivanje" ("umirenje" je jedna od optužbi koje se sada iznose na račun Trumpa, koji želi okončati rat u Ukrajini) kao priznanje da američki interesi moraju uzeti u obzir realnost Taj će interes, a ne moralizam ili povijesna nepismenost, pokretati politiku predsjednika Trumpa u nadolazećim tjednima", rekao je Vance.

 

Otkriven anglo-francuski plan za mir: Evropa želi da pošalje 30.000 vojnika u Ukrajinu, čeka se Trampov odgovor sledeće nedelje​


1734953891-12673962-750x516.jpg
Foto: EPA-EFE/SERGEY KOZLOV
Britanski premijer Kir Starmer predstaviće Donaldu Trampu plan za slanje nešto manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu koji bi nadzirali dogovor o prekidu vatre, a na koji bi Rusija mogla da pristane, ekskluzivno donosi britanski Telegraf.

Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sledeće nedelje u Vašingtonu.

Međutim, prema zapadnim funkcionerima upoznatima s planom, Kir Starmer će pritom tražiti od Trampa da američki borbeni avioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.

Anglo-francuska strategija za „snage osiguranja“ predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove nedelje kao reakcija na Trampovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom. Plan je sastavljen iz straha da bi Tramp mogao potpuno da se distancira od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.

Američki ministar obrane Pit Hegset izjavio je da će sva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti isključivo na Evropu i Kanadu. Premijer Starmer obećao je da će biti kao „most“ između Vašingtona i Evrope, budući da se čini da su i evropski saveznici i Kijev isključeni iz Trampovih mirovnih inicijativa. Kir će izneti argument da je u američkom interesu da ostanu uključeni u sprečavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.

Šta tačno podrazumeva anglo-francuski plan za Ukrajinu?

Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 evropskih vojnika bilo bi raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i na ključnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, daleko od sadašnjih bojnih polja.

Umesto da se stacionira mnogo veći kontingent u ratom pogođenoj zemlji, misija bi se oslanjala na „tehnički nadzor“, uključujući obaveštajne, izviđačke i nadzorne avione, dronove i satelite kako bi se osigurao „potpun pregled situacije“, rekao je jedan zapadni funkcioner. Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima za „nadziranje i neutralizaciju napada“, dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski vazdušni prostor i omogućili komercijalni letovi.

Brodovi će patrolirati Crnim morem

Pomorski patrolni brodovi takođe bi bili poslati u Crno more radi nadzora ruskih pretnji komercijalnim plovnim rutama.

Plan koji su izložili zapadni funkcioneri daleko je od 200.000 vojnika koliko je kao uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma tražio ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Međutim, zbog protivljenja Nemačke, Španije i Italije slanju kopnenih snaga, evropske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenima.

Nakon sastanka u Parizu, Kir je izjavio da bi takva operacija zahtevala „američki zaštitni mehanizam“ koji bi odvratio Rusiju od ponovnog napada.

„Poenta zaštitnog mehanizma bila bi da osigura da snage koje se rasporede ne budu dovedene u pitanje od strane Rusije“, rekao je jedan zapadni funkcioner.

Taj zaštitni mehanizam mogao bi uključivati američke borbene vazdušne stacionirane u Rumuniji i Poljskoj, spremne da odgovore na bilo kakvu buduću rusku agresiju. Takođe, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane uz istočne granice NATO-a, kako bi se u slučaju potrebe premestile i zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.

NATO raspravlja o klauzuli uzajamne odbrane

Strategija takođe poštuje dugogodišnju politiku da NATO ne sme da se direktno konfrontira ruskim snagama u podršci Ukrajini.

Nadaju se da će Tramp prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.

Evropski funkcioner rekao je za britanski Telegraf da bi NATO takođe morao da otvori raspravu o članku 5. svog sporazuma o uzajamnoj odbrani, koji predviđa da je napad na jednog člana napad na sve. Iako se ne očekuje da će ta klauzula pokrivati evropske vojnike stacionirane u Ukrajini, neke zemlje će insistirati na tome da zaštita ostane na snazi ako Moskva odluči da napadne njihovu teritoriju zbog raspoređivanja snaga.

U sredu se Zelenski sukobio s Trampom nakon što je bivši američki predsednik optužio Ukrajinu za izazivanje ruske invazije i utvrdio da su potrebni novi izbori jer je Zelenski „duboko nepopularan“.

„Nažalost, predsednik Donald Tramp, uz dužno poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju duboko cenimo živi u informacionoj iluziji“, odgovorio je Zelenski.

Tramp je potom nazvao Zelenskog „diktatorom“ i poručio mu „da mu je bolje da požuri jer bi mogao ostati bez države“.
Ovi se utripovali da je ovo Jugoslavija :hahaha: :hahaha: :hahaha: Pa Rusija je bas onolika i toliko mocna jer su naivni.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top