Rat u Ukrajini (37)

Da li očekujete kraj rata tokom 2025. godine?


  • Ukupno glasova
    118
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Još veća i još ljepša. Jashta
U pravu si, nikad nije bila ljepša nego danas, svaka europska metropola izgleda ko da je u sred Afrike, a silovanja, napadi noževima, pucnjave, ratovi klanova i gaženje mase automobilima u sred bijela dana postala je EU svakodnevnica.
Milina živa.
A kad smo kod veličine, pogodi koja država je najveća u Europi i svijetu.

Prc

:ceka:
Sad je u krizi sam si rekao! Pa je normalno da lose izgleda, ali i dalje ima 10x veci GDP od Rusije! Ta samo Italija ima veci GDP od Rusije a kamoli sve drzave EU zajedno. Pa u Rusiji je kanalizacija luksuz...
 
Moje prvo pitanje je bilo zasto je Rusija na 84 mestu?
Otvorite Link pogledajte fotografije pa recite iskreno, da li bi ste se lecili tamo?
Da me izvinite, stala od moga dede je urednija.
Pogledajte prilog 1686550
Mislim da ti ovo i nije neki argument vredan rasprave dok se ukrajina raspada,ispada da ta Rusija koje imaju stale,septicke jame mesto bolnica ipak daje zavrsnu rec
 
Ono što se upravo događa se u Saudijskoj Arabiji najgori je scenarij za Ukrajinu

Prvo, što je izavio glavni član ruske delegacije Ušakov:

“Glavno je započeti stvarnu normalizaciju odnosa između nas i Washingtona.”

U Saudijskoj Arabiji se ne pregovara o Ukrajini, nego o obnovi odnosa Rusije i SAD.

Rusija i Amerika žele obnoviti odnose i zajedno rješavati globalna pitanja:

- Ukrajina (očito)
- Bliski istok
- Medijacija s Kinom
- Medijacija s Iranom
- Medijacija sa Sjevernom Korejom
- BRICS i odnosi SAD-a
- Dedolarizacija

Trump je svjestan da je Rusija katalizator i saveznik s mnogim nacijama na globalnom jugu, te da je ključna za rješavanje svih sukoba.
Tj. ako ih stvarno želite rješavati i izbjeći rat... što Trump izgleda želi.

Šef Ruskog fonda za izravna ulaganja Kirill Dmitriev (rođeni Kijevljanin), pregovara o ekonomskim detaljima.
Održao nekoliko sastanaka s Trumpovim timom i rekao:
"Imali smo nekoliko sastanaka s članovima Trumpovog tima i sve što mogu reći je da oni odlično rješavaju probleme. I mislim da je predsjednik Trump izvrstan pregovarač, kao i cijeli njegov tim"

Rusija i SAD će pregovarati o globalnom poretku, a ne o Ukrajini.

Ukrajini je u izolaciji.

To je loša vijest za Ukrajinu, jer ona nije nikakv adut u ovoj jednadžbi, a kamo li glavni akter.

EU u svemu tome isto uopće nije potrebna

Samo prave bespotrebnu buku.

 
Sad je u krizi sam si rekao! Pa je normalno da lose izgleda, ali i dalje ima 10x veci GDP od Rusije! Ta samo Italija ima veci GDP od Rusije a kamoli sve drzave EU zajedno. Pa u Rusiji je kanalizacija luksuz...
GDP uopće nije realno mjerilo ekonomske moći neke države.

Da je tako Rusija bi davno bila na koljenima a ne EU.

Rusija je neuništiva. Onoliku zemlju sa onoliko resursa sve sankcije svijeta ne mogu ni poškakljiti.. A EU zemljama sa onolikim GDP-om je dovoljno uskratiti ruski gas i već kukaju kako su siromašni, nestašice svega, cijene skaču u stratosferu.
Rusija je čvrsta ko stijena, EU je krhka ko kula od karata.
 

Pregovori Rusije i SAD u Rijadu: Obnova niza bilateralnih odnosa, moguće rešenje za Ukrajinu, Rusi zadovoljni (VIDEO)​

Danas Onlinedanas 12:34
Pregovori Rusije i SAD u Rijadu: Obnova niza bilateralnih odnosa, moguće rešenje za Ukrajinu, Rusi zadovoljni (VIDEO) 1
Foto: EPA-EFE
Nakon rezultata prvog dela današnjih razgovora sa američkom delegacijom u Rijadu, rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da vidi ozbiljan stav Vašingtona prema rešavanju bilateralnih pitanja.

„Vidimo raspoloženje administracije Sjedinjenih Država za ozbiljnu raspravu o mnogim problemima koji su se nagomilali u bilateralnim odnosima i, usput, na međunarodnom dnevnom redu, uključujući situaciju u Ukrajini“, rekla je Marija Zaharova na brifingu, prenose RIA Novosti.

„Sada je završena prva sesija rusko-američkih razgovora u Rijadu“, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

Sjedinjene Američke Države, pored Marka Rubija, državnog sekretara, predstavlja i izaslanik za Bliski Istok Stiv Vitkov i savetnik za nacionalnu bezbednost Majk Volc, prenosi CNN.

Uz Sergeja Lavrova, ministra psoljnih poslova Rusije, u ruskoj delegaciji su pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov i šef državnog fonda Kiril Dimitijev.

Deputat Državne dume iz Sevastopolja i član Komiteta za međunarodne poslove Dmitrij Belik nazvao je sastanak ruske i američke delegacije u Rijadu prvim razgovorom od srca u poslednjih godina, u čijoj se debati rađaju novi odnosi.

„Svaki veliki događaj počinje prvim razgovorom od srca, a sada ceo svet gleda na ove pregovore, a za neke je to pukotina u odnosima sa Ruskom Federacijom“, prenose RIA Novosti Belika.

Ušakov, koji je prisustvovao razgovorima u Rijadu zajedno sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, rekao je za ruski Kanal da još nije određen datum za sastanak Putina i predsednika SAD Donalda Trampa.

On je rekao da je malo verovatno da će se sastanak održati sledeće nedelje.

„Delegacije dve zemlje treba da blisko sarađuju. Spremni smo za to, ali je još teško govoriti o konkretnom datumu sastanka dvojice lidera“, rekao je Ušakov.

Predsednik Volodomir Zelenski rekao je neće prihvatiti bilo kakav ishod pregovora koji će se odvijati bez Ukrajine.

Uoči pregovora SAD i Rusije u Rijadu u Parizu je, na poziv predsednika Francuske Emanuela Makrona, održan hitan sastanak evropskih lidera kako bi definisali zajednički odgovor na stavove američke administracije o Ukrajini.

Pregovori se, pišu RIA Novosti, odvijaju u jednoj od palata kraljevske porodice – Diriiah u kompleksu Albasatin.

Članovi delegacija sede za velikim pravougaonim stolom, sa ruskom stranom koja sedi na desnoj i američkom stranom na levoj strani, dodaju RIA Novosti.

„Planirano je da se na sastanku razgovara o obnovi čitavog niza bilateralnih odnosa, kao i o pripremama za samit lidera Rusije i Sjedinjenih Država i mogućim pregovorima o rešenju u Ukrajini“, piše ruska agencija.

Saudijski satelitski kanal Al Arabiia, pozivajući se na rusku delegaciju, opisao je prioritet Moskve kao „pravu normalizaciju sa Vašingtonom“, piše AP.

Palata Dirija nalazi se prekoputa Diplomatske četvrti u Rijadu. Takođe se nalazi pored hotela Ritz Carlton, koji je postao poznat 2017. nakon što je de fakto lider prestolonaslednik Mohamed bin Salman tamo pritvorio druge prinčeve i elitu zemlje u okviru onoga što je kraljevski sud nazvao suzbijanjem korupcije, što je takođe odbacilo svaki potencijalni izazov njegovom preuzimanju kontrole nad kraljevstvom.

Domaćin pregovora je veliki korak ka cilju kojem je princ Muhamed težio tokom rata – stavljanje kraljevine u centar diplomatskih pregovora. Pomogao je u pregovorima o zatvorenicima i ugostio ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samitu Arapske lige u kraljevstvu 2023. Zelenski će verovatno otputovati u Saudijsku Arabiju kasnije ove nedelje.

Princa Muhameda, koga je bivši predsednik Džo Bajden jednom opisao kao „pariju“ zbog ubistva novinara Vašington posta Džamala Kašogija 2018., uloga domaćina u ovakvim razgovorima umanjuje inače ukaljanu sliku koju Zapad ima o njemu.

Uoči samita, saudijski dnevni list Okaz opisao je taj trenutak kao „svetsko oko uprto u Rijad“.

Pišući za novine Ashark Al Avsat sa sedištem u Londonu, ali u vlasništvu Saudijske Arabije, novinar Mishari al-Dhaidi opisao je samit kao „veliki korak na međunarodnoj političkoj šahovskoj areni, koji otkriva status Saudijske Arabije i njen pozitivan uticaj na dobrobit svih ljudi“, napisao je on.

U susednim Ujedinjenim Arapskim Emiratima, princ je takođe održavao bliske odnose sa Rusijom tokom njenog rata protiv Ukrajine, kako preko naftnog kartela OPEK+, tako i diplomatski.

Domaćin samita takođe uravnotežuje oštre kritike koje su nedavno izneli strogo kontrolisani mediji kraljevstva na račun predsednika Donalda Trampa zbog njegovih uzastopnih komentara da želi da SAD „poseduju“ pojas Gaze, koji je razoren tamošnjom izraelskom vojnom ofanzivom od napada Hamasa 7. oktobra 2023.

Palestinci žele Gazu i Zapadnu obalu za buduću državu, nešto što će podržavati širi arapski svet i skoro cela međunarodna zajednica.

Fox News ukazuje da sastanak u Rijadu simbolizuje još jedan značajan korak Trampove administracije da preokrene američku politiku o izolaciji Rusije. Događaj bi trebalo da dovede do sastanka predsednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina.

Pregovori označavaju značajno proširenje rusko-američkih odnosa. Tokom tri godine rata Rusije protiv Ukrajine odnosi između Moskve i Vašingtona pali na najniži nivo u poslednjih nekoliko decenija.

Pre skoro dve godine, Lavrov i tadašnji državni sekretar Entoni Blinken kratko su razgovarali na marginama sastanka G-20 u Indiji. A u jesen 2022. godine, američki i ruski špijuni sastali su se u Turskoj kako bi odgovorili na zabrinutost da bi Moskva mogla da koristi nuklearno oružje u ratu.

Pre razgovora, Kiril Dmitrijev, šef Ruskog fonda za direktna ulaganja kazao je za AP da su „dobri odnosi SAD i Rusije veoma važni za ceo svet“. „Samo zajedno Rusija i SAD mogu da se pozabave mnogim svetskim problemima, reše globalne sukobe i ponude rešenja“.
 
No, šalu na stranu.

Glavno što bi Trump želio postići pregovorima je raskid saveza Rusije i Kine.

Njegov glavni cilj je Kina.

Spreman je žrtvovati ne samo Ukrajinu, nego i cijelu Europu da bi to ostvario.

Pokušava ponuditi Rusiji globalno partnerstvo po kojem bi SAD i Rusija u budućnosti vladali svijetom.

Samo, ima li SAD ikakve poluge da to postigne? Što može dati Rusiji? Postoji li plan?
 

Trajan mir u Ukrajini jedino uz bezbednosne garancije: Ursula fon der Lajen nakon razgovora sa Trampovim izaslanikom​

FoNetdanas 11:48
Trajan mir u Ukrajini jedino uz bezbednosne garancije: Ursula fon der Lajen nakon razgovora sa Trampovim izaslanikom 1
Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je danas, u razgovoru sa specijalnim američkim izaslanikom za Ukrajinu i Rusiju Kitom Kelogom, da svako rešenje za konflikt mora poštovati nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, uz snažne bezbednosne garancije.

Ursula fon der Lajen prenela je spremnost Evropske unije (EU) da radi sa Sjedinjenim Američkim Državama da bi se zaustavilo krvoproliće i obezbedio pravedan i trajan mir koji Ukrajina i njen narod sa pravom zaslužuju.

Fon der Lajen je poručila da EU ima ključnu ulogu u obezbeđivanju finansijske stabilnosti i odbrane Ukrajine, a ukupna obaveza je 135 milijardi evra, što je više od bilo kog drugog saveznika.

To uključuje i 52 milijarde dolara vojne pomoći, što odgovara doprinosu SAD, predočila je Ursula fon der Lajen, navedeno je na sajtu Evropske komisije.

Fon der Lajen je iznela planove Evrope za povećanje odbrambene proizvodnje i potrošnje, što bi značilo i jačanje evropske i ukrajinske vojne sposobnosti.
 

Nejedinstvo u EU oko Ukrajine: Koje države su za slanje vojnika a koje su protiv?​

S. D.danas 08:54
Nejedinstvo u EU oko Ukrajine: Koje države su za slanje vojnika a koje su protiv? 1
Foto: EPA-EFE/TERESA SUAREZ

Zemlje EU nisu se složile da pošalju mirovni kontingent u Ukrajinu na vanrednom samitu 17. februara u Parizu, prenosi The Moscow Times pozivajući se na izvore Financial Times (FT) i Wall Street Journal (VSJ).

Nemačka, Italija, Poljska i Španija su se izjasnile protiv toga, dok su se Francuska, Velika Britanija i Švedska složile da pošalju svoje mirovnjake.

Nemački kancelar Olaf Šolc napomenuo je da o ovom pitanju ne treba raspravljati dok se ne uspostavi trajni mir, a italijanska premijerka Đorđa Meloni nazvala je slanje trupa „najtežom i najmanje efikasnom“ od mogućih opcija za podršku Ukrajini.

Evropski političari strahuju da će nakon završetka rata Sjedinjene Države prebaciti odgovornost za obezbeđivanje bezbednosti duž linije razgraničenja na EU, što će podrazumevati mnogo više troškova nego što evropske zemlje sada troše na pomoć Kijevu, napominje FT.

Istovremeno, na samitu, Francuska je predložila da pošalje mirovne snage ne na liniju prekida vatre, već u ukrajinsku pozadinu.

U ovom slučaju, evropska vojska će igrati ulogu „snage podrške“ – oni će morati da snabdevaju i obučavaju ukrajinske trupe.

Pre toga, izvori Vašington posta rekli su da bi evropski saveznici Ukrajine mogli da pošalju 25-30 hiljada vojnika u zemlju kako bi sprečili ponovljenu rusku agresiju nakon zaključenja mirovnog sporazuma.

Istovremeno, sagovornici Vašington posta napomenuli su da trupe neće biti raspoređene direktno duž linije kontakta, ali će biti spremne da intervenišu u svakom pokušaju Rusije da nastavi neprijateljstva.
Francuska će dati najveći doprinos kontingentu – 10 hiljada vojnika. Takođe, britanski premijer Kir Starmer javno je objavio svoju spremnost da pošalje trupe u Ukrajinu kako kraj rata ne bi postao „privremena pauza“ pre nego što ruski predsednik Vladimir Putin „ponovo napadne“.

Pre toga, administracija američkog predsednika Donalda Trampa isključila je učešće američkih trupa u mirovnom kontingentu i zatražila od evropskih lidera informacije o tome koliko vojnika i koju vojnu opremu mogu poslati u Ukrajinu.

Zauzvrat, zemlje EU insistiraju na potrebi za američkom podrškom, posebno u oblasti obaveštajnih službi, nadzora i protivvazdušne odbrane za zaštitu trupa.
 
Đuro,zašto se praviš naivan kada se i na zapadu spominje ideja o podeli ruskih bogatstava?Pa dva puta u 80 godina istim pravcem europske države napadaju Rusiju. Prošli put su to učinili preko leđa nemačkog naroda(sa sve onim jedinicama dobrovoljaca iz evropskih država) a danas svi zajedno preko Ukrajine.Sve je isto, pogledaj plan operacije Barbarosa Sve je isto,isti pravac napada na Rusiju,iste države učesnici.
Napali ih njihovi saveznici Nemci, ko s djavolom tikve sadi.....
 

Nejedinstvo u EU oko Ukrajine: Koje države su za slanje vojnika a koje su protiv?​

S. D.danas 08:54
Nejedinstvo u EU oko Ukrajine: Koje države su za slanje vojnika a koje su protiv? 1
Foto: EPA-EFE/TERESA SUAREZ

Zemlje EU nisu se složile da pošalju mirovni kontingent u Ukrajinu na vanrednom samitu 17. februara u Parizu, prenosi The Moscow Times pozivajući se na izvore Financial Times (FT) i Wall Street Journal (VSJ).

Nemačka, Italija, Poljska i Španija su se izjasnile protiv toga, dok su se Francuska, Velika Britanija i Švedska složile da pošalju svoje mirovnjake.

Nemački kancelar Olaf Šolc napomenuo je da o ovom pitanju ne treba raspravljati dok se ne uspostavi trajni mir, a italijanska premijerka Đorđa Meloni nazvala je slanje trupa „najtežom i najmanje efikasnom“ od mogućih opcija za podršku Ukrajini.

Evropski političari strahuju da će nakon završetka rata Sjedinjene Države prebaciti odgovornost za obezbeđivanje bezbednosti duž linije razgraničenja na EU, što će podrazumevati mnogo više troškova nego što evropske zemlje sada troše na pomoć Kijevu, napominje FT.

Istovremeno, na samitu, Francuska je predložila da pošalje mirovne snage ne na liniju prekida vatre, već u ukrajinsku pozadinu.

U ovom slučaju, evropska vojska će igrati ulogu „snage podrške“ – oni će morati da snabdevaju i obučavaju ukrajinske trupe.

Pre toga, izvori Vašington posta rekli su da bi evropski saveznici Ukrajine mogli da pošalju 25-30 hiljada vojnika u zemlju kako bi sprečili ponovljenu rusku agresiju nakon zaključenja mirovnog sporazuma.

Istovremeno, sagovornici Vašington posta napomenuli su da trupe neće biti raspoređene direktno duž linije kontakta, ali će biti spremne da intervenišu u svakom pokušaju Rusije da nastavi neprijateljstva.
Francuska će dati najveći doprinos kontingentu – 10 hiljada vojnika. Takođe, britanski premijer Kir Starmer javno je objavio svoju spremnost da pošalje trupe u Ukrajinu kako kraj rata ne bi postao „privremena pauza“ pre nego što ruski predsednik Vladimir Putin „ponovo napadne“.

Pre toga, administracija američkog predsednika Donalda Trampa isključila je učešće američkih trupa u mirovnom kontingentu i zatražila od evropskih lidera informacije o tome koliko vojnika i koju vojnu opremu mogu poslati u Ukrajinu.

Zauzvrat, zemlje EU insistiraju na potrebi za američkom podrškom, posebno u oblasti obaveštajnih službi, nadzora i protivvazdušne odbrane za zaštitu trupa.
Macron svakog frajera gleda kao da bi ga odmah povalio.
 
Bela kuca ,stejt department
Izvor rojters
Pogledajte prilog 1686611
🤡
ЕУ неће укинути санкције Русији ако то учине САД. Европска унија ће водити сопствену политику санкција и увести 16. пакет, саопштила је Европска комисија.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top