Rat u Ukrajini (37)

Da li očekujete kraj rata tokom 2025. godine?


  • Ukupno glasova
    77

Da li je grad Dnjepar cilj ruskih snaga u Ukrajini?​

Dojče veledanas 07:03
Da li je grad Dnjepar cilj ruskih snaga u Ukrajini? 1
Foto: EPA-EFE/OLEG PETRASYUK

Ruska armija zaobilazi Pokrovsk s južne strane, ali stručnjaci smatraju da bez zauzimanja tog grada na istoku Ukrajine nije verovatan prodor ruskih snaga prema milionskom gradu Dnjepru. Šta je cilj?

Od avgusta 2024. traje diskusija u medijima i stručnim krugovima šta bi se desilo ako ruske snage zauzmu Pokrovsk u Ukrajini. Tada su se ruske trupe približile važnom saobraćajnom čvorištu na zapadu Donjecke oblasti. Ukrajinske snage do sada su uspevale da zaustave rusko napredovanje, s izuzetkom južnog dela tog fronta, gde su Rusi zaobišli Pokrovsk.
U medijima se pretpostavlja da Rusi samo privremeno izbegavaju ulične borbe u Pokrovsku da bi napredovali dalje u Dnjepropetrovskoj oblasti. Da li je to moguće i koliko brzo Rusi mogu da dođu do grada Dnjepra?

Zašto Rusi zaobilaze Pokrovsk?​

„Nije verovatno da će Pokrovsk ostaviti iza sebe i da će se protegnuti u drugom pravcu“, kaže Viktor Tregubov, portparol ukrajinskog puka Horicija. „To bi bilo nelogično i riskantno za njih“. On računa s tim da će ruske snage da premeste težište svog delovanja na sever Donjecke oblasti, u pravcu gradova Kostantinovka, Kramatorsk i Slavjansk, koji su pod kontrolom Kijeva.

Tregubov kaže da bi to odgovaralo obelodanjenim ciljevima Ruske Federacije, koja je Donjecku oblast na osnovu aneksije već unela u ustav kao svoju teritoriju. Prema mišljenju ukrajinskih vojnih stručnjaka, ruske snage zaobišle su Pokrovsk s juga da bi odsekle logističke pravce ukrajinske vojske, i ne nameravaju da nastave u pravcu Dnjepra.
I Markus Rajzner, austrijski vojni stručnjak i pukovnik austrijske vojske, smatra da sada ruskoj armiji nije važno zauzimanje novih naselja, već prekidanje puteva snabdevanja ukrajinskih snaga. „Čisto vojno gledano, u operativnom smislu, za Rusiju ima više smisla da ne ide dalje na zapad“, rekao je.
Rusi bi mogli da ponove prodor prema jugu kod Izjuma u Harkovskoj oblasti, koji je jednom propao, što bi pojačalo pritisak na ukrajinske snage u Donjeckoj oblasti. Rajzner smatra da Ukrajincima za sada tamo uspeva da se odbrane, ali i da je napredovanje ruskih snaga na drugim mestima, naročito zauzimanje Kurahova početkom januara oslobodilo ruske jedinice za premeštanje u području Pokrovska.
On ukazuje na to da se borbe za Pokrovsk razlikuju od onih za druge gradove. Do sada nije bilo masovne upotrebe artiljerije, kao u Bahmutu koji su Rusi zauzeli u proleće 2023. „Mislim da Rusi pokušavaju da sačuvaju Pokrovsk i da ga onda zauzmu uz što manje razaranja“, kaže Rajzner. On objašnjava da Rusi vide Pokrovsk kao „važno saobraćajno čvorište za napredovanje ka zapadu, severozapadu i severu“. Dodaje i da iza Rusa „leži razorena zemlja, skoro bez korisne infrastrukture“.

Kada će biti ugrožen Pavlograd?​

Ako ruske snage jednom krenu iz Pokrovska u Dnjepropetrovsku oblast, prvi veći grad na tom putu bio bi Pavlograd. Glavni i odgovorni urednik portala Censor.net i stručnjak za vojna pitanja Jurij Butusov bio je i savetnik ukrajinskog Ministarstva odbrane. On smatra da neće doći do brzog ruskog napredovanja ali upozorava da bi, ukoliko ruske snage ne budu zaustavljene, Pavlograd mogao da bude ugrožen za godinu i po.
Butusov podseća da je Rusima od Avdijevke, koju su zauzeli početkom prošle godine, do Pokrovska, za rastojanje od 40 kilometra bilo potrebno pola godine. Od Pokrovska do Pavlograda je udaljenost više nego dvostruka. Butusov kaže da je „prerano da se govori o Pavlogardu“, iako smatra da je situacija u Dnjepropetrovskoj oblasti „izuzetno opasna“.
Dmitro Pavlov, predstavnik lokalne vlasti u Pavlogradu, kaže: „Izveštaji o situaciji oko Pavlograda stvaraju nervozu, ali pavlogradske institucije i institucije okruga rade efikasno“. On navodi da u gradu živi 100 000 ljudi, a u širem području više od 230 000. Među njima su proterani iz Donjecka i drugih oblasti istočne Ukrajine u kojoj se vode borbe.
Istočno od grada je područje u kojem koncern DTEK ima deset rudnika. Pored toga tu je i hemijska industrija, proizvodnja eksploziva i municije. U vreme Sovjetskog Saveza tu se dobijalo gorivo za balističke atomske rakete koje su proizvođene u pogonima fabrike Južmaš. Upravo te pogone je Rusija napala krajem 2024. balističkom raketom srednjeg dometa Orešnik. A od Pavlograda do grada Dnjepra je oko 75 kilometara.

Značaj grada Dnjepra​

Sa skoro milion stanovnika, Dnjepar je posle Kijeva, Harkova i Odese, četvrti grad po veličini u Ukrajini. Radi se o jednom od najvećih industrijskih centara. Posle izbijanja sukoba u Donbasu 2014. godine, pored Harkova je i Dnjepar postao značajan centar za snabdevanje ukrajinskih snaga.
Poznavalac vojnih prilika, novinar Butusov, naglašava da Rusija želi da „uništi odbrambeni potencijal Ukrajine“. On smatra da bi iz Pokrovska ruske snage mogle da krenu u različitim pravcima i da pojačaju napade tamo gde su najslabije vojne formacije Ukrajine.
Rajzner kaže da će brzina ruskog napredovanja prema Dnjepru zavisiti od toga da li će Ukrajina napraviti jake utvrđene položaje i da li ima na raspolaganju rezervne trupe. On napominje da su se na drugim delovima fronta pojavili problemi pa je Ukrajina morala da se povuče.

Ali i za Ruse je situacija teška. „Dilema Rusa je da su im bokovi sve slabiji što više prodiru u nekom pravcu, a linije snabdevanja su duže. To je ono što im je slomilo kičmu početkom rata“, kaže Rajzner. On je uporedio taktiku ruske armije sa kuglicama u lančiću. „Oni pokušavaju da perle nanižu jednu na drugu i oslanjaju se na poslednju“, kaže taj vojni stručnjak i ukazuje da se upravo to vidi u Pokrovsku.
 
🇺🇦😱🇷🇺Украјинске оружане снаге упозоравају на почетак употребе од стране јединица руских ракетних снага и артиљерије оперативно-тактичких квазибалистичких ракета 9М723-Ф3 система 9М723-Ф3 од стране јединица руских ракетних снага и артиљерије. -експлозивне бојеве главе са масивним кинетичким гранатама.

Са брзином површинског контакта од 950-1150 м/с, такве бојеве главе су способне да продру на десетине метара у земљу, као и да савладају неколико метара моћних армирано-бетонских плоча.

Дакле, ако мали кружни вероватни отклон достигне мање од 15-20 м, ове ракете комплекса Искандер-М ће моћи да нанесу значајну штету подземним контролним центрима, као и погонима за производњу бункера специјализованих за производњу беспилотних летелица, тј. као и појединачни делови и склопови за АФУ опрему.

📌 Руски гласник
 

Treći talas udara na ciljeve militanata od sinoć je u toku!​

Počeo treći talas napada na objekte kijevskog režima. Podsetimo, prvi talas dogodio se 22. januara kasno uveče, drugi – noću.

Trenutno je poznato da se tokom trećeg talasa nanosi šteta na objektima neprijatelja u Kijevu i Kijevskoj oblasti upotrebom, različitih vatrenih sredstava…
1737638121422.png

Ukrajinski posmatrači pišu o dolascima u Boršahivku, dronove u oblasti Vasilkov, iznad Golosejevskog okruga, Ivankova, kao i nad drugim delovima prestonice i regiona.

Pogođeni su vojni logistički ciljevi, uključujući skladišta koja koriste Oružane snage Ukrajine.
Nanosi se šteta od požara na objektima u Čerkaskoj oblasti.
Prema poslednjim podacima, napadnut je jedan od aerodroma koje koristi Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine.

Novi talas vazdušnih napada na ciljeve u Harkovskoj oblasti.
Saopšteno je da su pogođeni rezervoari za gorivo namenjeni za isporuku goriva i maziva u Vovčansku oblast.

Nekoliko jedinica vojne tehnike uništeno je zajedno sa ljudstvom u rejonu Kupjanska, kome se posle oslobođenja sela Zapadnoe sada približava ruska vojska iz dva pravca.
U Sumskoj oblasti uzbuna je bila na snazi tokom cele noći. Sve je jasno pre samo nekoliko minuta.

Borba.Info
 
Nova pretnja za ukrajinske bunkere: Rusi počeli da koriste operativno-taktičke kvazibalističke rakete 9M723-F3

Ruske oružane snage počele su da koriste operativno-taktičke kvazibalističke rakete 9M723-F3 u zoni specijalne vojne operacije u Ukrajini. Ove rakete se lansiraju iz kompleksa „Iskander-M“, a prema izveštajima, njihov dolazak izazvao je paniku u ukrajinskim redovima.
1737638650140.png

Prema vojnim stručnjacima, kvazibalističke rakete 9M723-F3 opremljene su prodorno-razornim bojevim glavama sa masivnim kinetičkim omotačima.
Pri brzini udara od 950 do 1150 m/s, ove bojeve glave mogu prodreti desetine metara u tlo, kao i probiti nekoliko metara snažnih armirano-betonskih struktura,“ objašnjavaju stručnjaci.

Ukrajinski Telegram kanal „Pukovnik Generalštaba“ podelio je fotografiju, kako tvrdi, ostataka penetracione bojeve glave 9N722F3 iz balističke rakete 9M723F3.
Kanal je naveo da je ovo prvi put da je Ukrajina pronašča penetrirajuću bojevu glavu od rakete Iskander, pošto ih je ranije nalazila samo na Kindžal projektilima.
Međutim, Ministarstvo odbrane Rusije je ranije tvrdilo da je koristilo raketu Iskander sa penetrirajućom bojevom glavom u Ukrajini.

Šta to znači u praksi?

Ove rakete omogućavaju lako uništavanje komandnih centara neprijatelja smeštenih na velikim dubinama, kao i napade na proizvodne kapacitete specijalizovane za proizvodnju bespilotnih letelica (dronova).

Ukrajinske oružane snage obično postavljaju takve objekte u bunkerima, koje je teško uništiti tradicionalnim oružjem. Do sada su ruske snage koristile hipersonične rakete „Kindžal“ za ovakve ciljeve.

Međutim, „Kindžal“ rakete su znatno skuplje za proizvodnju, pa njihova upotreba za uništavanje, na primer, podzemnih radionica za proizvodnju dronova, nije uvek isplativa. Nasuprot tome, kvazibalističke rakete 9M723-F3 su mnogo jeftinije, što omogućava njihovu masovnu proizvodnju u ruskoj industriji kao i upotrebu na ukrajinskom frontu.

Upotreba kvazibalističkih raketa 9M723-F3 predstavlja ozbiljnu pretnju za duboko ukopane ciljeve ukrajinskih oružanih snaga, uključujući komandne centre i proizvodne kapacitete. Njihova efikasnost i relativno niska cena omogućavaju ruskim snagama da značajno povećaju učestalost i obim ovakvih napada.

Napomenimo da Iskander-M veoma aktivno koristi ruska vojska za uništavanje vojnih ciljeva ukrajinske vojske. Konkretno u poslednjem zabeleženom udaru od pre samo nekoliko dana, od raketnog udara na centar za obuku Oružanih snaga Ukrajine (OSU) u Krivom Rogu, navodno je poginuo danski pilot-instruktor na lovcu F-16, Jep Hansen.
Preciznost ruske rakete Iskander-M OTRK je primetno povećana uzimajući u obzir iskustvo upotrebe municije u zoni “specijalne vojne operacije”.

Zašto su napadi balističkim raketama posebno opasni?​

Napad balističkim projektilima je nekoliko puta opasniji od napada krstarećim raketama, a kratko vreme i malo sposobnih sredstava za presretanje su posebno kritični faktori.

Primera radi, uzmimo trenutni sukob u Ukrajini. Ukoliko je vazdušna uzbuna objavljena u Kijevu oko 11, prve rakete nad gradom su već 10 minuta kasnije.
Tokom napada krstarećim raketama, stalno se beleže poletanje strateških bombardera, njihov let u područje lansiranja ili odlazak ruskih brodova u Crno more. Rakete H-101, H-555 lete brzinom od 800-900 km/h, a vreme od objave samog alarma do udara može se meriti satima.

Ali u slučaju napada balističkim projektilima, sve je mnogo komplikovanije za protivnika. Osim toga, presretanje balističkih raketa može da uradi samo nekoliko protivraketnih sistema i to veoma sofisticiranih.

Raketa 9M723 Iskander sistema može se kretati na visini od 50 Km i to brzinom od 6–7 Maha, takođe može promeniti pravac tokom leta, smanjujući verovatnoću da će biti uništena u letu.

9M723 može da se spusti na visinu do 70 metara pre nego što se približi cilju, što otežava sistemima protivraketne odbrane da presretnu primarnu balističku raketu koju koristi Rusija. Da ne pominjemo da krstareće rakete Iskandera, 9M728 i 9M729, mogu da putuju na visinama od 7 do 60 metara.


oruzjeonline
 
Никакве везе Русија није имала са тим сукобом осим што су слали мировне трупе на линију раздвајања. Ту је највише играла лоша организација и наоружање војске Азербејџана коју су у каснијем периоду уз помоћ турске реорганизовали и обучили.
Pre ovog zadnjeg bio sukoba bili su po jedan pocetkom devedesetih i dvadesetih kada su Jermenci bili uspesni a najveca pomoc je bila tokom SSSRa kada je sovjetska vlast za vreme mira sprecavala Azere da prikljuce svoju autonomnu oblast Azerbejdzanu uz stalno iseljavanje pod pritiskom Azera iz NK tokom nekoliko decenija slicno desavanjima na Kosovu.
 

Da li je grad Dnjepar cilj ruskih snaga u Ukrajini?​

Dojče veledanas 07:03
Da li je grad Dnjepar cilj ruskih snaga u Ukrajini? 1
Foto: EPA-EFE/OLEG PETRASYUK

Ruska armija zaobilazi Pokrovsk s južne strane, ali stručnjaci smatraju da bez zauzimanja tog grada na istoku Ukrajine nije verovatan prodor ruskih snaga prema milionskom gradu Dnjepru. Šta je cilj?

Od avgusta 2024. traje diskusija u medijima i stručnim krugovima šta bi se desilo ako ruske snage zauzmu Pokrovsk u Ukrajini. Tada su se ruske trupe približile važnom saobraćajnom čvorištu na zapadu Donjecke oblasti. Ukrajinske snage do sada su uspevale da zaustave rusko napredovanje, s izuzetkom južnog dela tog fronta, gde su Rusi zaobišli Pokrovsk.
U medijima se pretpostavlja da Rusi samo privremeno izbegavaju ulične borbe u Pokrovsku da bi napredovali dalje u Dnjepropetrovskoj oblasti. Da li je to moguće i koliko brzo Rusi mogu da dođu do grada Dnjepra?

Zašto Rusi zaobilaze Pokrovsk?​

„Nije verovatno da će Pokrovsk ostaviti iza sebe i da će se protegnuti u drugom pravcu“, kaže Viktor Tregubov, portparol ukrajinskog puka Horicija. „To bi bilo nelogično i riskantno za njih“. On računa s tim da će ruske snage da premeste težište svog delovanja na sever Donjecke oblasti, u pravcu gradova Kostantinovka, Kramatorsk i Slavjansk, koji su pod kontrolom Kijeva.

Tregubov kaže da bi to odgovaralo obelodanjenim ciljevima Ruske Federacije, koja je Donjecku oblast na osnovu aneksije već unela u ustav kao svoju teritoriju. Prema mišljenju ukrajinskih vojnih stručnjaka, ruske snage zaobišle su Pokrovsk s juga da bi odsekle logističke pravce ukrajinske vojske, i ne nameravaju da nastave u pravcu Dnjepra.
I Markus Rajzner, austrijski vojni stručnjak i pukovnik austrijske vojske, smatra da sada ruskoj armiji nije važno zauzimanje novih naselja, već prekidanje puteva snabdevanja ukrajinskih snaga. „Čisto vojno gledano, u operativnom smislu, za Rusiju ima više smisla da ne ide dalje na zapad“, rekao je.
Rusi bi mogli da ponove prodor prema jugu kod Izjuma u Harkovskoj oblasti, koji je jednom propao, što bi pojačalo pritisak na ukrajinske snage u Donjeckoj oblasti. Rajzner smatra da Ukrajincima za sada tamo uspeva da se odbrane, ali i da je napredovanje ruskih snaga na drugim mestima, naročito zauzimanje Kurahova početkom januara oslobodilo ruske jedinice za premeštanje u području Pokrovska.
On ukazuje na to da se borbe za Pokrovsk razlikuju od onih za druge gradove. Do sada nije bilo masovne upotrebe artiljerije, kao u Bahmutu koji su Rusi zauzeli u proleće 2023. „Mislim da Rusi pokušavaju da sačuvaju Pokrovsk i da ga onda zauzmu uz što manje razaranja“, kaže Rajzner. On objašnjava da Rusi vide Pokrovsk kao „važno saobraćajno čvorište za napredovanje ka zapadu, severozapadu i severu“. Dodaje i da iza Rusa „leži razorena zemlja, skoro bez korisne infrastrukture“.

Kada će biti ugrožen Pavlograd?​

Ako ruske snage jednom krenu iz Pokrovska u Dnjepropetrovsku oblast, prvi veći grad na tom putu bio bi Pavlograd. Glavni i odgovorni urednik portala Censor.net i stručnjak za vojna pitanja Jurij Butusov bio je i savetnik ukrajinskog Ministarstva odbrane. On smatra da neće doći do brzog ruskog napredovanja ali upozorava da bi, ukoliko ruske snage ne budu zaustavljene, Pavlograd mogao da bude ugrožen za godinu i po.
Butusov podseća da je Rusima od Avdijevke, koju su zauzeli početkom prošle godine, do Pokrovska, za rastojanje od 40 kilometra bilo potrebno pola godine. Od Pokrovska do Pavlograda je udaljenost više nego dvostruka. Butusov kaže da je „prerano da se govori o Pavlogardu“, iako smatra da je situacija u Dnjepropetrovskoj oblasti „izuzetno opasna“.
Dmitro Pavlov, predstavnik lokalne vlasti u Pavlogradu, kaže: „Izveštaji o situaciji oko Pavlograda stvaraju nervozu, ali pavlogradske institucije i institucije okruga rade efikasno“. On navodi da u gradu živi 100 000 ljudi, a u širem području više od 230 000. Među njima su proterani iz Donjecka i drugih oblasti istočne Ukrajine u kojoj se vode borbe.
Istočno od grada je područje u kojem koncern DTEK ima deset rudnika. Pored toga tu je i hemijska industrija, proizvodnja eksploziva i municije. U vreme Sovjetskog Saveza tu se dobijalo gorivo za balističke atomske rakete koje su proizvođene u pogonima fabrike Južmaš. Upravo te pogone je Rusija napala krajem 2024. balističkom raketom srednjeg dometa Orešnik. A od Pavlograda do grada Dnjepra je oko 75 kilometara.

Značaj grada Dnjepra​

Sa skoro milion stanovnika, Dnjepar je posle Kijeva, Harkova i Odese, četvrti grad po veličini u Ukrajini. Radi se o jednom od najvećih industrijskih centara. Posle izbijanja sukoba u Donbasu 2014. godine, pored Harkova je i Dnjepar postao značajan centar za snabdevanje ukrajinskih snaga.
Poznavalac vojnih prilika, novinar Butusov, naglašava da Rusija želi da „uništi odbrambeni potencijal Ukrajine“. On smatra da bi iz Pokrovska ruske snage mogle da krenu u različitim pravcima i da pojačaju napade tamo gde su najslabije vojne formacije Ukrajine.
Rajzner kaže da će brzina ruskog napredovanja prema Dnjepru zavisiti od toga da li će Ukrajina napraviti jake utvrđene položaje i da li ima na raspolaganju rezervne trupe. On napominje da su se na drugim delovima fronta pojavili problemi pa je Ukrajina morala da se povuče.

Ali i za Ruse je situacija teška. „Dilema Rusa je da su im bokovi sve slabiji što više prodiru u nekom pravcu, a linije snabdevanja su duže. To je ono što im je slomilo kičmu početkom rata“, kaže Rajzner. On je uporedio taktiku ruske armije sa kuglicama u lančiću. „Oni pokušavaju da perle nanižu jednu na drugu i oslanjaju se na poslednju“, kaže taj vojni stručnjak i ukazuje da se upravo to vidi u Pokrovsku.
dojče vele?...e jesi našao stručnjaka.
 

Back
Top