Rat u Ukrajini (36)

Da li će doći do sukoba izmedju Rusije i NATO ako Ukrajina raketama gadja u dubini Rusije?


  • Ukupno glasova
    108
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Шта се десило у Купјанску остаће наша мала тајна...
photo-2024-11-14-20-27-49.jpg
 
pogodi koja zemlja je u ovom ratu angazovala na svojoj strani 150.000 cecena, 250.000 severnokorejanaca i privatnu armiju Wagner kome je dala i 300.000 zatvorenika :D

Па Украјина је ангажовала цијели НАТО пакт.
Које су државе дале највише тенкова?

Poljska: 250 T-72, 60 PT-91, 14 Leopard 2A4
Češka: 156 T-72
Bugarska: ~105 T-72
Njemačka: 30 Leoparda 1A5, 18 Leoparda 2A6
Danska: 40 Leopard 1, 14 Leopard 2
Nizozemska: 33 Leopard 1
SAD: 31 M1A1 SA Abrams
Makedonija: 31 T-72A (Rusi im donirali za vrijeme sukoba s albanskim separatistima)
Španjolska: 30 Leoparda 2A4
Slovenija: 28 M-55S
Maroko: 20 T-72
UK: 14 Challenger 2
Švedska: 10 strv. 122
Norveška: 8 Leopard 2A4
Kanada: 8 Leopard 2A4
Portugal: 3 Leopard 2A6
 
Па Украјина је ангажовала цијели НАТО пакт.
Које су државе дале највише тенкова?

Poljska: 250 T-72, 60 PT-91, 14 Leopard 2A4
Češka: 156 T-72
Bugarska: ~105 T-72
Njemačka: 30 Leoparda 1A5, 18 Leoparda 2A6
Danska: 40 Leopard 1, 14 Leopard 2
Nizozemska: 33 Leopard 1
SAD: 31 M1A1 SA Abrams
Makedonija: 31 T-72A (Rusi im donirali za vrijeme sukoba s albanskim separatistima)
Španjolska: 30 Leoparda 2A4
Slovenija: 28 M-55S
Maroko: 20 T-72
UK: 14 Challenger 2
Švedska: 10 strv. 122
Norveška: 8 Leopard 2A4
Kanada: 8 Leopard 2A4
Portugal: 3 Leopard 2A6
Meso za zeljezo ..bravotiga legendo :roll::ljutko:
 
izgleda nisi shvatio poentu mog posta ne bi uzimali slabiju haubicu ako mogu proizvesti svoju koja ima bolje karakteristike uzgred i cezar i nasa haubica imaju max 50% povecan domet sa raketnim zrnom u odnosu na normalni projektil ali eto rusija je uspela da digne na 100% ili duplo tu vidis da nesto odmah smrdi to je moguce jedino ako je povecana komora haubice produzena cev i novo raketno punjenje koja bi povecalo brzinu i domet zrna a rusi govore da nista nisu dirali od tuda sam skeptican
Izgleda da nisi shvatio da Kim to vec ima na lageru, ne mora da se ceka proizvodnja.
Plus ima i municije na lageru.
Mogu da uzmu sad i odmah i da koriste bez ikakvog cekanja.
A njemu daju ko zna sta za to, hranu na primer.
Sad kad je pukao front rusi idu da uzimaju gradove ili da ih ravnaju ako pruze otpor.
Tako da bolja losija haubica nema znacaja.
Dobra je svaka koja moze odmah da se koristi.
 
Па Украјина је ангажовала цијели НАТО пакт.
Које су државе дале највише тенкова?

Poljska: 250 T-72, 60 PT-91, 14 Leopard 2A4
Češka: 156 T-72
Bugarska: ~105 T-72
Njemačka: 30 Leoparda 1A5, 18 Leoparda 2A6
Danska: 40 Leopard 1, 14 Leopard 2
Nizozemska: 33 Leopard 1
SAD: 31 M1A1 SA Abrams
Makedonija: 31 T-72A (Rusi im donirali za vrijeme sukoba s albanskim separatistima)
Španjolska: 30 Leoparda 2A4
Slovenija: 28 M-55S
Maroko: 20 T-72
UK: 14 Challenger 2
Švedska: 10 strv. 122
Norveška: 8 Leopard 2A4
Kanada: 8 Leopard 2A4
Portugal: 3 Leopard 2A6
To su konzervativne brojke
Abramsa je najmanje 40 uništeno i Leopard 2 je uništeno više nego šta je zvanično poslato.
Šalje naci koalicija više nego šta prijavljuje.
Samo Rošel Senatora je poslato 1160 komada do februara, a gde su Kirpiji, MaxxPro, i ostali.
 

Šta sve podrazumeva Trampov plan za Ukrajinu: Rusija zadržava teritorije, a evo ko će da nadzire mir​


1727453903-Tan2024-09-2717221935_0-750x501.jpg
Vladimir Zelenski i Donald Tramp Foto: AP Photo/Julia Demaree Nikhinson
Nakon što je Donald Tramp pobedio na izborima, svet se fokusirao na temu rata u Ukrajini i na to šta bi moglo da se promeni kada Tramp dođe na vlast i smeni Džoa Bajdena. Republikanski kandidat je obećao da će okončati rat "u 24 sata", ali nije dao konkretne detalje o tome kako to namerava da postigne. Tokom izborne kampanje, nagovestio je da je nesigurnost deo njegove pregovaračke taktike. “Ne mogu vam dati te planove jer ako vam ih dam, neću moći da ih koristim”, izjavio je Tramp.

Ipak, dok je Tramp čuvao svoje planove za sebe, nekoliko ključnih tačaka je “procurilo” u javnost od njegovog kruga saradnika. Brajan Lanza, savetnik blizak Trampu, izjavio je za BBC da je glavni cilj ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog mirovni sporazum sa Rusijom, a ne povratak izgubljenih teritorija. Lanza je rekao: „Kada Zelenski kaže da će borbe stati tek kada Krim bude vraćen, imamo loše vesti za njega: Krim je zauvek izgubljen“. Prema njegovim rečima, Tramp će zahtevati „realističnu viziju mira“ od Kijeva. Portparol Trampove kampanje odmah je demantovao Lanzine izjave tvrdeći da Lanza ne govori u Trampovo ime, ali je jasno da se određene strategije razmatraju.

Detalji plana – Tampon zona i evropske trupe​

Jedan od ključnih elemenata Trampovog plana uključuje formiranje tampon zone od gotovo 1.300 kilometara između ruske i ukrajinske vojske, bez učešća američkih vojnika u obezbeđivanju te zone. Umesto toga, Tramp namerava da podstakne evropske i britanske trupe da preuzmu tu odgovornost, čime bi se smanjila direktna umešanost Sjedinjenih Američkih Država u konflikt. Jedan član Trampovog tima rekao je za Vol Strit Žurnal: „Ne šaljemo Amerikance da održavaju mir u Ukrajini. I ne plaćamo za to. Neka Poljaci, Nemci, Britanci i Francuzi to učine“. Ovim planom predviđa se i da se Ukrajina obaveže da neće pristupiti NATO-u narednih 20 godina, čime bi se dodatno smanjile tenzije između NATO-a i Rusije.

Ova strategija je naišla na ozbiljna upozorenja iz Kijeva. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izrazio je zabrinutost zbog bilo kakvog plana koji bi uključivao ustupke Moskvi, rekavši da bi to bilo „samoubistvo“ za Evropu. Na samitu u Budimpešti, on je izjavio da „pravedan mir nije moguće kupiti pokazivanjem slabosti“. Njegove reči su bile jasna poruka da Ukrajina neće popustiti pred pritiscima za postizanje kompromisa koji bi podržao ruske teritorijalne dobitke.

Zamrzavanje trenutne linije fronta​

Trampov plan, koji su objasnili njegovi saradnici, uključuje zamrzavanje trenutne linije fronta, pri čemu bi teritorije koje je Rusija okupirala ostale pod njenom kontrolom, bar privremeno. Ovim predlogom želi se stvoriti situacija u kojoj Ukrajina na duži rok odustaje od NATO integracija, a konflikt se obustavlja bez novih borbi, ali i bez neposrednog rešenja. Plan dalje predviđa da Sjedinjene Američke Države nastave sa snabdevanjem Ukrajine oružjem kako bi odvratile Rusiju od daljih akcija.
Istovremeno, detalji ovog plana ukazuju na mogućnost angažovanja evropskih mirovnih snaga za obezbeđivanje demilitarizovane zone, dok bi SAD obezbedile obuku i logističku podršku. Prema Vol Strit Žurnalu, Trampov savetnik je izjavio da „SAD mogu da pruže obuku i drugu podršku, ali cijevi pušaka će biti evropske“.

Evropa i pitanje suvereniteta Ukrajine​

Trampovi saradnici naglašavaju da je Ukrajina pretežno evropski problem, te da bi Evropa morala da uloži više kako bi obezbedila mir u regionu. Pristup administracije je da NATO saveznici preuzmu vodeću ulogu u postizanju stabilnosti na tlu Evrope, dok SAD ostaju angažovane, ali iz pozadine. Njegov potencijalni savetnik za nacionalnu bezbednost, Ričard Grenel, takođe je ranije podržao ideju da se u jugoistočnoj Ukrajini uspostave „autonomne regije“, kao i da se smanji mogućnost ulaska Ukrajine u NATO.
Ovakav pristup izazvao je zabrinutost kod evropskih lidera koji smatraju da bi zamrzavanje konflikta ojačalo rusku poziciju u regionu. Zelenski i drugi ukrajinski lideri otvoreno se protive ideji da bi zamrzavanje konflikta predstavljalo pravičan kompromis, ističući da bi to omogućilo Moskvi da zadrži osvojene teritorije, uključujući Krim, bez daljih kazni ili povlačenja.

Putinova reakcija i međunarodna diplomatija
Odmah nakon Trampove izborne pobede, Putin je izjavio da se nada obnovljenim odnosima između Rusije i SAD-a, ali je i dalje postavio uslov da se Sjedinjene Države povuku iz direktne podrške Ukrajini. Govoreći na skupu Valdaj u Sočiju, Putin je pohvalio Trampov stav tokom izborne kampanje i izrazio uverenje da će on delovati kao „pravi muškarac“ u budućim pregovorima. Putin je takođe sugerisao da bi bio otvoren za razgovore s Trampom o okončanju rata, ali pod uslovima koji bi išli u korist ruskih interesa.
Iako još nije jasno da li je Tramp spreman da vrši ozbiljan pritisak na Rusiju u korist Ukrajine, raniji izveštaji sugerišu da bi mogao zapretiti širenjem vojne pomoći Ukrajini ako Kremlj odbije da pregovara. U jednom intervjuu, Tramp je izjavio da bi Putinu rekao: „Ako ne postigneš dogovor, daćemo im više nego što su ikada dobili“.
1731169560-profimedia-0931654142a-1024x576.jpg
Vladimir Putin i Donald Tramp Fotoictorial Press Ltd / Alamy / Alamy / Profimedia

Skeptična evropska reakcija i transatlantski odnosi​

Evropski lideri su podeljeni u vezi s Trampovim planovima za Ukrajinu. Neki smatraju da bi predlog mogao smanjiti tenzije, ali većina veruje da bi zamrzavanje konflikta zapravo pojačalo nestabilnost i osnažilo rusku poziciju u regionu. Ukoliko Tramp od evropskih država zahteva da preuzmu vodeću ulogu u postizanju mira, Evropa će biti u složenoj poziciji – da balansira između očuvanja teritorijalnog integriteta Ukrajine i smanjenja rizika od daljih eskalacija sa Rusijom.
Ovaj plan ostavlja i ključna pitanja otvorenim: kako bi Tramp konkretno obezbedio da Rusija poštuje dogovor o zamrzavanju fronta, kao i kako bi SAD mogle da reaguju ukoliko bi Rusija pokušala dodatne agresivne akcije. Sve oči su sada uprte u Vašington, dok se Ukrajina i Evropa suočavaju s neizvesnošću – svaka potencijalna greška u pregovorima mogla bi imati dalekosežne posledice po bezbednost kontinenta i globalnu stabilnost.

Dok Zelenski i njegovi saveznici insistiraju na čvrstom stavu prema Moskvi, Trampov plan nagoveštava drugačiji pristup – pragmatičan, ali rizičan, sa ciljem brzog postizanja mira uz minimalan direktan angažman SAD-a. Evropske snage mogle bi postati ključan faktor, ali uloga Amerike kao medijatora ostaje presudna. Ovaj kompromisni mir bi, međutim, mogao zahtevati značajne ustupke i ostavlja pitanje da li bi bio trajan ili samo odložena faza šireg sukoba.
 
Izgleda da nisi shvatio da Kim to vec ima na lageru, ne mora da se ceka proizvodnja.
Plus ima i municije na lageru.
Mogu da uzmu sad i odmah i da koriste bez ikakvog cekanja.
A njemu daju ko zna sta za to, hranu na primer.
Sad kad je pukao front rusi idu da uzimaju gradove ili da ih ravnaju ako pruze otpor.
Tako da bolja losija haubica nema znacaja.
Dobra je svaka koja moze odmah da se koristi.
odustajem normalnom coveku se neke stvari mogu objasniti tebi izgleda ne putuj igumane
 

Šta sve podrazumeva Trampov plan za Ukrajinu: Rusija zadržava teritorije, a evo ko će da nadzire mir​


1727453903-Tan2024-09-2717221935_0-750x501.jpg
Vladimir Zelenski i Donald Tramp Foto: AP Photo/Julia Demaree Nikhinson
Nakon što je Donald Tramp pobedio na izborima, svet se fokusirao na temu rata u Ukrajini i na to šta bi moglo da se promeni kada Tramp dođe na vlast i smeni Džoa Bajdena. Republikanski kandidat je obećao da će okončati rat "u 24 sata", ali nije dao konkretne detalje o tome kako to namerava da postigne. Tokom izborne kampanje, nagovestio je da je nesigurnost deo njegove pregovaračke taktike. “Ne mogu vam dati te planove jer ako vam ih dam, neću moći da ih koristim”, izjavio je Tramp.

Ipak, dok je Tramp čuvao svoje planove za sebe, nekoliko ključnih tačaka je “procurilo” u javnost od njegovog kruga saradnika. Brajan Lanza, savetnik blizak Trampu, izjavio je za BBC da je glavni cilj ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog mirovni sporazum sa Rusijom, a ne povratak izgubljenih teritorija. Lanza je rekao: „Kada Zelenski kaže da će borbe stati tek kada Krim bude vraćen, imamo loše vesti za njega: Krim je zauvek izgubljen“. Prema njegovim rečima, Tramp će zahtevati „realističnu viziju mira“ od Kijeva. Portparol Trampove kampanje odmah je demantovao Lanzine izjave tvrdeći da Lanza ne govori u Trampovo ime, ali je jasno da se određene strategije razmatraju.

Detalji plana – Tampon zona i evropske trupe​

Jedan od ključnih elemenata Trampovog plana uključuje formiranje tampon zone od gotovo 1.300 kilometara između ruske i ukrajinske vojske, bez učešća američkih vojnika u obezbeđivanju te zone. Umesto toga, Tramp namerava da podstakne evropske i britanske trupe da preuzmu tu odgovornost, čime bi se smanjila direktna umešanost Sjedinjenih Američkih Država u konflikt. Jedan član Trampovog tima rekao je za Vol Strit Žurnal: „Ne šaljemo Amerikance da održavaju mir u Ukrajini. I ne plaćamo za to. Neka Poljaci, Nemci, Britanci i Francuzi to učine“. Ovim planom predviđa se i da se Ukrajina obaveže da neće pristupiti NATO-u narednih 20 godina, čime bi se dodatno smanjile tenzije između NATO-a i Rusije.

Ova strategija je naišla na ozbiljna upozorenja iz Kijeva. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izrazio je zabrinutost zbog bilo kakvog plana koji bi uključivao ustupke Moskvi, rekavši da bi to bilo „samoubistvo“ za Evropu. Na samitu u Budimpešti, on je izjavio da „pravedan mir nije moguće kupiti pokazivanjem slabosti“. Njegove reči su bile jasna poruka da Ukrajina neće popustiti pred pritiscima za postizanje kompromisa koji bi podržao ruske teritorijalne dobitke.

Zamrzavanje trenutne linije fronta​

Trampov plan, koji su objasnili njegovi saradnici, uključuje zamrzavanje trenutne linije fronta, pri čemu bi teritorije koje je Rusija okupirala ostale pod njenom kontrolom, bar privremeno. Ovim predlogom želi se stvoriti situacija u kojoj Ukrajina na duži rok odustaje od NATO integracija, a konflikt se obustavlja bez novih borbi, ali i bez neposrednog rešenja. Plan dalje predviđa da Sjedinjene Američke Države nastave sa snabdevanjem Ukrajine oružjem kako bi odvratile Rusiju od daljih akcija.
Istovremeno, detalji ovog plana ukazuju na mogućnost angažovanja evropskih mirovnih snaga za obezbeđivanje demilitarizovane zone, dok bi SAD obezbedile obuku i logističku podršku. Prema Vol Strit Žurnalu, Trampov savetnik je izjavio da „SAD mogu da pruže obuku i drugu podršku, ali cijevi pušaka će biti evropske“.

Evropa i pitanje suvereniteta Ukrajine​

Trampovi saradnici naglašavaju da je Ukrajina pretežno evropski problem, te da bi Evropa morala da uloži više kako bi obezbedila mir u regionu. Pristup administracije je da NATO saveznici preuzmu vodeću ulogu u postizanju stabilnosti na tlu Evrope, dok SAD ostaju angažovane, ali iz pozadine. Njegov potencijalni savetnik za nacionalnu bezbednost, Ričard Grenel, takođe je ranije podržao ideju da se u jugoistočnoj Ukrajini uspostave „autonomne regije“, kao i da se smanji mogućnost ulaska Ukrajine u NATO.
Ovakav pristup izazvao je zabrinutost kod evropskih lidera koji smatraju da bi zamrzavanje konflikta ojačalo rusku poziciju u regionu. Zelenski i drugi ukrajinski lideri otvoreno se protive ideji da bi zamrzavanje konflikta predstavljalo pravičan kompromis, ističući da bi to omogućilo Moskvi da zadrži osvojene teritorije, uključujući Krim, bez daljih kazni ili povlačenja.

Putinova reakcija i međunarodna diplomatija
Odmah nakon Trampove izborne pobede, Putin je izjavio da se nada obnovljenim odnosima između Rusije i SAD-a, ali je i dalje postavio uslov da se Sjedinjene Države povuku iz direktne podrške Ukrajini. Govoreći na skupu Valdaj u Sočiju, Putin je pohvalio Trampov stav tokom izborne kampanje i izrazio uverenje da će on delovati kao „pravi muškarac“ u budućim pregovorima. Putin je takođe sugerisao da bi bio otvoren za razgovore s Trampom o okončanju rata, ali pod uslovima koji bi išli u korist ruskih interesa.
Iako još nije jasno da li je Tramp spreman da vrši ozbiljan pritisak na Rusiju u korist Ukrajine, raniji izveštaji sugerišu da bi mogao zapretiti širenjem vojne pomoći Ukrajini ako Kremlj odbije da pregovara. U jednom intervjuu, Tramp je izjavio da bi Putinu rekao: „Ako ne postigneš dogovor, daćemo im više nego što su ikada dobili“.
1731169560-profimedia-0931654142a-1024x576.jpg
Vladimir Putin i Donald Tramp Fotoictorial Press Ltd / Alamy / Alamy / Profimedia

Skeptična evropska reakcija i transatlantski odnosi​

Evropski lideri su podeljeni u vezi s Trampovim planovima za Ukrajinu. Neki smatraju da bi predlog mogao smanjiti tenzije, ali većina veruje da bi zamrzavanje konflikta zapravo pojačalo nestabilnost i osnažilo rusku poziciju u regionu. Ukoliko Tramp od evropskih država zahteva da preuzmu vodeću ulogu u postizanju mira, Evropa će biti u složenoj poziciji – da balansira između očuvanja teritorijalnog integriteta Ukrajine i smanjenja rizika od daljih eskalacija sa Rusijom.
Ovaj plan ostavlja i ključna pitanja otvorenim: kako bi Tramp konkretno obezbedio da Rusija poštuje dogovor o zamrzavanju fronta, kao i kako bi SAD mogle da reaguju ukoliko bi Rusija pokušala dodatne agresivne akcije. Sve oči su sada uprte u Vašington, dok se Ukrajina i Evropa suočavaju s neizvesnošću – svaka potencijalna greška u pregovorima mogla bi imati dalekosežne posledice po bezbednost kontinenta i globalnu stabilnost.

Dok Zelenski i njegovi saveznici insistiraju na čvrstom stavu prema Moskvi, Trampov plan nagoveštava drugačiji pristup – pragmatičan, ali rizičan, sa ciljem brzog postizanja mira uz minimalan direktan angažman SAD-a. Evropske snage mogle bi postati ključan faktor, ali uloga Amerike kao medijatora ostaje presudna. Ovaj kompromisni mir bi, međutim, mogao zahtevati značajne ustupke i ostavlja pitanje da li bi bio trajan ili samo odložena faza šireg sukoba.
A je i Ukrajina zadržava teritorije?
 
Zalosno. Australian Indigenous Voice referendum 2023. Na drugom kraju zemaljskog sara znamo za referendum, a ti zivis u Australiji... Licemerno je da o tome dajes bilo kakvo misljenje i navodis kakvo je raspolozenje australijske javnosti u vezi pitanja Aborigina.
Ispustio sam rec referendum, znam da je bilo glasanje za ulazak nekih aboridzinskih organizacija u parlament bez ucesca na izborima sto je odbijeno cini mi se cetvrti put Razgovarao sam o tome sa zenom pre nego sto je otisla na glasanje. Pada mi u oci da je ministarka Inostranih poslova Penny Wong Kineskinja a premijer Antonio Albaneze potomak kalabrijskog Siptara dok je ranije bilo dva ministra emigracije jedan Sirijac a drugi sirijski Arapin tako da nema govora o bilokakvom rasizmu ili mrznji.
 
Ako ti kazes da su dobrovoljci, znaci znamo nisu regularne NATO trupe. Jer one idu po naredjenju, sa opremom, oruzjem, avijacijom, oklopom, svime. Sto nije slucaj.


Samo ja strance koji se bore u Ukrajini, za Ukrajinu, ne bih nazvao dobrovoljci. Dobrovoljci se ne bore za pare. Ako ih ima, jako ih je mali broj.

To su placenici, ti o kojima ti pricas.
Логично, НАТО трупе ратују за кликере и не могу се назвати плаћеницима.
 
Zar Rusija nema haubice? ili jos gore, ako su losije od Korejanskih
Ти би стварно требао престати било шта писати, когнитивни процеси ти нису баш најтачнији.
Хаубице из С. Кореје стижу да би се представиле тржишту, видиш ваљда да су и алу фелне на гусеничким точковима.
 
Ukrajina nije Rusija i neće nikada biti.
Kosovo nije srpsko hteo ti sebi to da priznaš ili ne, realnost je teška.
Pitaj tu tvoju braću iz Rusije zašto imaju kancelariju za diplomateske odnose u Priština!?
Ти кад би ишта знао о прошлости и међународним односима, знао би да су је имали и за време Османлија иако у рату са њима.
 
Па Украјина је ангажовала цијели НАТО пакт.
Које су државе дале највише тенкова?

Poljska: 250 T-72, 60 PT-91, 14 Leopard 2A4
Češka: 156 T-72
Bugarska: ~105 T-72
Njemačka: 30 Leoparda 1A5, 18 Leoparda 2A6
Danska: 40 Leopard 1, 14 Leopard 2
Nizozemska: 33 Leopard 1
SAD: 31 M1A1 SA Abrams
Makedonija: 31 T-72A (Rusi im donirali za vrijeme sukoba s albanskim separatistima)
Španjolska: 30 Leoparda 2A4
Slovenija: 28 M-55S
Maroko: 20 T-72
UK: 14 Challenger 2
Švedska: 10 strv. 122
Norveška: 8 Leopard 2A4
Kanada: 8 Leopard 2A4
Portugal: 3 Leopard 2A6
i to sve protiv 3,5 milijuna ruskih vojnika, 4200 borbenih zrakoplova, 1500 helihoptera, 15.000 tenkova, 14.000 artiljeriskih orudja, 3500 raketnih lansera, 780 vojna broda i 6.000 nuklearnih bojevih glava :D :D :D
 
Izgleda da nisi shvatio da Kim to vec ima na lageru, ne mora da se ceka proizvodnja.
Plus ima i municije na lageru.
Mogu da uzmu sad i odmah i da koriste bez ikakvog cekanja.
A njemu daju ko zna sta za to, hranu na primer.
Sad kad je pukao front rusi idu da uzimaju gradove ili da ih ravnaju ako pruze otpor.
Tako da bolja losija haubica nema znacaja.
Dobra je svaka koja moze odmah da se koristi.
Aaaa tu lezi zec, Rusi nemaju dovojno onih koje mogu da se koriste odmah, dobro si primetio.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top