RASPRAVLJANJE NA TEMELJU PISMA

  • Začetnik teme Začetnik teme vorki
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
de sisti


a sad mi reci molim te :
kolika je vjerovatnoca da Bog postoji sam od sebe, a da nije stvoren? :)


drugim rijecima,

Bog = zivot
zivot je stvoren
.........
Bog je stvoren

jel tvoje formule vaze i u ovom slucaju?
hvala
:)

Циљ мојих формула је да покажу веродостојност еволуције која се беспоговорно сматра науком... А у ствари у питању је низ теоријских претпоставки и веровања... и по томе се не разликује од вере...

Ја верујем да је Бог свемогућ, вечан, одувек и заувек..
 
Odakle potječe izvještaj stvaranja? :rtfm:
-----------------------------------------------------------
Mnogi nalaze teškim prihvatiti izvještaj stvaranja. Tvrde da potječe iz mitova stvaranja starih naroda, prvenstveno iz starog Babilona. Međutim, u jednom novijem biblijskom rječniku stoji: „Do sada nije pronađen mit koji se izričito odnosi na stvaranje svemira.” „Obilježje mitova je politeizam i borba božanstava za prevlast, a to je u značajnoj suprotnosti s hebrejskim monoteizmom Knjige Postanka 1-2.”3 U vezi babilonskih legendi stvaranja, kuratori Britanskog muzeja su izjavili: „Temeljna zamisao babilonskih i hebrejskih izvještaja stvaranja u osnovi je različita.” Iz ovoga što smo vidjeli proizlazi da je izvještaj stvaranja znanstveno jasan dokument. Otkriva veće klase biljnih i životinjskih vrsta s njihovom množinom različitosti i sposobnosti razmnožavanja samo u okviru ’svoje vrste’. Fosilna svjedočanstva to potvrđuju. Ona zapravo pokazuju da se svaka „vrsta” pojavila iznenada, bez pravih prelaznih oblika koji bi ih povezivali s nekom prethodnom „vrstom”, kao što smatra evoluciona teorija. Cjelokupno znanje egipatskih mudraca nije moglo osposobiti Mojsija, pisca Knjige Postanka, i dati mu uputstva kako opisati proces stvaranja. Mitovi stvaranja drevnih naroda nisu slični onome što je Mojsije zapisao u Knjizi Postanka. Gdje je onda Mojsije naučio te stvari? Očito od nekoga tko je u svemu bio prisutan. :heart: :bye:

Znanstveni princip vjerojatnosti u matematici pruža snažan dokaz da je izvještaj stvaranja u Knjizi Postanka došao sa izvora poznavanja događaja. U izvještaju se nabraja 10 glavnih faza ovim redoslijedom: (1) početak; (2) Zemlja u prvotnoj tami, obavijena teškim plinovima i vodom; (3) svjetlo; (4) proširenje ili atmosfera; (5) velika područja suha kopna; (6) kopnene biljke; (7) Sunce, Mjesec i zvijezde zamjetljivi u proširenju; počeci godišnjih doba; (8) morske nemani i leteća stvorenja; (9) divlje i pitome zvijeri, sisavci; (10) čovjek. Znanost se slaže da su spomenute faze uslijedile takvim općenitim redoslijedom. Koja je vjerojatnost da pisac izvještaja stvaranja pogodi taj redoslijed? Jednaka je mogućnosti da nasumce izabereš brojeve od 1 do 10 iz kutije i postaviš ih u brojčani niz. Vjerojatnost da to učiniš u prvom pokušaju iznosi 1 prema 3 628 800! Dakle, reći da je pisac slučajno naveo prethodne događaje pravilnim redoslijedom, a da prethodno nije dobio činjenice od nekoga, nije realno. :heart: :bye:
 
pa sve kao nesto teras mak na konac oko perifernih stvari...:lol:

Periferna stvar je tvrdnja da je evolucija logički nemoguća?! :roll:




ja te uvek ispostujem i procitam tvoj post i odgovorim na osnovu njega...:thumbdown:

Ja ne postavljam netačne premise. ;)



a premise o verovatnocama su TVOJE! :thumbdown:

Nisu. ;)




ne mozes da ispratis, pa bi da ostanemo u intelektualnoj barici? ;):thumbdown:

verovatnoca spontanog nastanka zivota uz uslove:
1) 19 uslova za nastanak zivota uz verovatnocu od 50% za ostvarenje svakog
2) i uz pretospavku da se zivot sigurno nastati ako je ispunjeno pod 1)

je manja od hiljaditog dela procenta!!! :rtfm:

I ja ti opet kažem da je to jako velika verovatnoća. ;)


.
pre ce biti da:

1) ne umes da ispratis
2) umes, ali nemas kontra argument
:per:

Postavio si netačnu premisu, pa je prema tome svako zaključivanje nije validno.
To mi je kontra-argument.




ponavljam, premise su tvoje!:thumbdown:

I još jednom, nisu. ;)




najpre sam ti i rekao da nemam nameru da te ubedjujem u kreacionizam. samo sam hteo da ti na jednostavnom primeru pokazem koliko je verodostojno ono sto ti smatras "naucnim" objasnjenjem:thumbdown:

I pokazao si da smatraš da je verodostojnije nego što ja to smatram, sudeći na osnovu verovatnoće koju si dobio. :lol:



utoliko gore po teoriju evolucije:ok:

ja sam i naglasio da se radi o najoptimisticnijem scenariju...:rtfm:

Verovatnoća je još uvek različita od nule. :lol:


Psalmi 36:9 - Jer u tebe je izvor života, tvojom svjetlošću mi vidimo svjetlost. :heart:

Hm, da to je ključni dokaz da je avramski Bog stvoritelj vaskolikog života.

A ovo je dokaz da postoji Frankenštajnovo čudovište:

Čudo ljudi za đevojku kažu:
tanka struka, a visoka stasa,
kosa joj je kita ibrišima,
oči su joj dva draga kamena,
obrvice s mora pijavice,
sred obraza rumena ružica,
zubi su joj dva niza bisera,
usta su joj kutija šećera;
kad govori – ka da golub guče,
kad se smije – ka da biser sije,
kad pogleda – kako soko sivi,
kad se šeće – kao paunica.


:roll:
 
Циљ мојих формула је да покажу веродостојност еволуције која се беспоговорно сматра науком... А у ствари у питању је низ теоријских претпоставки и веровања... и по томе се не разликује од вере...

Ја верујем да је Бог свемогућ, вечан, одувек и заувек..

Kako pokazuješ da je evolucija verovanje? :think:
 
Znanost se slaže da su spomenute faze uslijedile takvim općenitim redoslijedom.

Nauka se ne slaže sa time. ;)


Koja je vjerojatnost da pisac izvještaja stvaranja pogodi taj redoslijed? Jednaka je mogućnosti da nasumce izabereš brojeve od 1 do 10 iz kutije i postaviš ih u brojčani niz. Vjerojatnost da to učiniš u prvom pokušaju iznosi 1 prema 3 628 800! Dakle, reći da je pisac slučajno naveo prethodne događaje pravilnim redoslijedom, a da prethodno nije dobio činjenice od nekoga, nije realno. :heart: :bye:

Verovatnoća da pisac pogreši je 0.9999997244, tako da nije nikakvo iznenađenje što je pogrešio. ;)
 
To sam i mislio, znači nema diskusije dok se ne prihvati vaše verovanje.
Što nešto govori o tom verovanju, zar ne? ;)

Druze tebi je potrebna mnogo, mnogo veca vera da verujes u evoluciju pored svih dokaza koji te okruzuju i vriste vise nego glasno da je svet delo inteligentnog Tvorca nego slepog slucaja. Vidim da imas (ponekad vam iskreno pozavidim) snaznu veru u ono sto govoris i pored nedostatka ogromnog broja dokaza pocev od prasupe, beskonacnog singulariteta i Big Banga, raznih linkova koji nedostaju, nepostojanja fosila i dokaza o prelasku bezbrojnih zivotinjskih vrsta sa nizeg nivoa ka visem, kompleksnosti jezika, nemogucnosti nauke da objasni slozenost najobicnije celije, priznanje nauke da nista nezivo nije u stanju da kreira zivot i ogroman broj drugih dokaza!

Zaista se divim veri evolucionista! :ok:

P.S. Iako je pogresno usmerena! Definicija vere:" Vjera je pak tvrdo čekanje onoga čemu se nadamo, i dokazivanje onoga što ne vidimo.

:kpozdrav:
 
Poslednja izmena:
posto se pravis lud (a nisi lud) ponovicu svoj post...

No, svejedno odmah ću ti odgovoriti.
Verovatnoća događaja koji si naveo je iako bliska nuli, od nje veća.

super! kada bi smo uveli jos mnogo astronomskih pretpostavki neophodnih za nastanak zivota, ta verovatnoca bi jos vise skliznula ka nuli...

ne znam kako da na forumu zapisem sledece:

limes verovatnoce nastanka uslova za uzivot (kada broj tih uslova raste) = 0

hajde da skratimo:

nastanak pogodnog okruzenja za zivot obelezicemo kao dogadjaj A

verovatnocu nastanka dogadjaja A, obelezicemo kao P

Matematicki, P(A)=0




Citat:
Verovatnoća nastanka života samog iz sebe je jedan.

uzecu za sada tvoju pretposatvku kao tacnu (mada je tek ona suluda)

spontani nastanak zivota u uslovima pogodnim za nastanak zivota obelezicemo kao dogadjaj B.

Odatle P(B)=1


Shodno tome, verovatnoca da se ta dva dogadjaja ostvare iznosi:

P(AB)=P(A) x P(B) = 0 x 1 = 0

P(AB)=0


Dakle nemoguce je spontano stvaranje zivota...



_________________________________

Hajde sada da budemo malo optimisti

posto si rekao da je P(A) nesto malo iznad nule, neka ti bude, jer jeste tako. Taj dogadjaj je funkcija minimum onoliko dogadjaja koliko sam opisao (cini mi se da je njih 19, stalno se zabrojim)... Uzmimo optimisticnu varijantu i recimo da je verovatnoca svakog od tih dogadjaja 50% tj. 0.5 i obelezimo ovako

P(a1)=P(a2)=...=P(a19)=0.5

ako je P(A)=P(a1a2...a19)=P(a1)xP(a2)x...xP(a19)=0.000001 9073486328125


odatle je

P(AB)=P(A) x P(B) = 0.0000019073486328125 x 1 = 0.0000019073486328125

Dakle, po najoptimisticnijem scenariju, verovatnoca spontanog nastanka zivota je 0.00019073486328125%!!!!

DAKLE, manje od (slovima) hiljaditog dela procenta!


izvoli, pa lepo analiziraj... a ne da prosipas sofizme...
 
Druze tebi je potrebna mnogo, mnogo veca vera da verujes u evoluciju pored svih dokaza koji te okruzuju i vriste vise nego glasno da je svet delo inteligentnog Tvorca nego slepog slucaja.

Vera? Ne radi se o veri nego o znanju.
Koji dokazi?
Navedi makar jedan.


Vidim da imas (ponekad vam iskreno pozavidim) snaznu veru u ono sto govoris i pored nedostatka ogromnog broja dokaza pocev od prasupe, beskonacnog singulariteta i Big Banga, raznih linkova koji nedostaju, nepostojanja fosila i dokaza o prelasku bezbrojnih zivotinjskih vrsta sa nizeg nivoa ka visem, kompleksnosti jezika, nemogucnosti nauke da objasni slozenost najobicnije celije, priznanje nauke da nista nezivo nije u stanju da kreira zivot i ogroman broj druguih dokaza!

Postavi konkretno pitanje i dobićeš konkretan odgovor.
Eventualni nedostatak dokaza se nadomešta simulacijom, modelom i eksperimentom.
 
Obzirom da se evolucija dešava nije nemoguća.

kako se desava? ima li prelazaka iz jedne bazicne vrste u drugu?

Pod bazicnom vrstom podrazumevam dve jedinke koje mogu da se pare i ostave potomstvo...


U stvari, necu ni da se bavim evolucijom... Jednostavno, nemoguce je da se sami od sebe stvore uslovi koji bi omogucili odvijanje evolucionog proces... A sa time si se i ti slozio... Tako da... pa, pa do ponedeljka...
 
super! kada bi smo uveli jos mnogo astronomskih pretpostavki neophodnih za nastanak zivota, ta verovatnoca bi jos vise skliznula ka nuli...

OK, još uvek nije nula.


limes verovatnoce nastanka uslova za uzivot (kada broj tih uslova raste) = 0


limes verovatnoce nastanka uslova za uzivot (kada broj tih uslova raste) -> 0

a ne

limes verovatnoce nastanka uslova za uzivot (kada broj tih uslova raste) = 0




Matematicki, P(A)=0

Pogrešna premisa! :thumbdown:



Dakle nemoguce je spontano stvaranje zivota...

Zaključak nije validan, pošto je izveden iz netačne premise.



DAKLE, manje od (slovima) hiljaditog dela procenta!

izvoli, pa lepo analiziraj... a ne da prosipas sofizme...

Verovatnoća je veća od nule. ;)
Nikaka sofizam to neće promeniti.
Dok god je verovatnoća nekog događaja veća od nule, taj događaj je moguć. :rtfm:
 
Zašto mnogi odbacuju Stvoritelja :rtfm:
--------------------------------------------------------
Ustvari, trend odbacivanja religije ili Boga vuče korijene od filozofija ljudi koji su isticali čisto mišljenje. Charles Darwin smatrao je da ”prirodna selekcija“ bolje objašnjava živi svijet nego ideja o postojanju Stvoritelja. Sigmund Freud naučavao je da je Bog iluzija. A gledište da je ’Bog mrtav‘ postoji još od Friedricha Nietzschea i održalo se sve do našeg vremena. Slično je i s istočnjačkim filozofijama. Učitelji budizma smatraju da nema potrebe poznavati Boga. Što se tiče šintoističkog gledišta, profesor Tetsuo Yamaori rekao je da ”bogovi nisu ništa drugo do ljudi“. :heart: :bye:

Iako je skeptičan stav u pogledu postojanja Stvoritelja vrlo raširen, je li opravdan? Vjerojatno su ti poznati primjeri ’znanstvenih činjenica‘ koje su u prošlosti bile općeprihvaćene no za koje je s vremenom dokazano da su potpuno pogrešne. Gledišta kao što je ono da je ’Zemlja ravna‘ i da se ’čitavi svemir okreće oko zemaljske kugle‘ prevladavala su stoljećima, no sada znamo da stvari izgledaju sasvim drugačije. Kako je sa znanstvenim idejama koje su uslijedile kasnije? Naprimjer, filozof iz 18. stoljeća David Hume — ne prihvaćajući ideju o postojanju Stvoritelja — nije mogao ponuditi objašnjenje o složenoj biološkoj konstrukciji na Zemlji. Darwinova je teorija iznijela pretpostavku o tome kako su se životni oblici razvili, no nije objasnila kako je život započeo niti koji je njegov smisao kad smo mi ljudi u pitanju. :heart: :bye:

Zbog toga mnogi znanstvenici, jednako kao i laici, shvaćaju da tu nešto nedostaje. Znanstvene teorije mogu pokušati objasniti kako?, no ključna pitanja usredotočuju se na zašto? To utječe čak i na ljude koji su odrasli u sredini gdje je uvriježeno vjerovanje u Stvoritelja. Jedna je mlada studentica povijesti iz Evrope rekla: ”Po mom mišljenju, Bog je mrtav. Kad bi on doista postojao, tada u svijetu ne bi vladao takav nered: nevini ljudi gladuju; životinjske vrste izumiru. (...) Ideja o Stvoritelju je besmislica.“ Uzevši u obzir stanje kakvo vlada na Zemlji, mnogi ne mogu razumjeti zašto Stvoritelj — uz pretpostavku da postoji — ne poboljša situaciju. :heart: :bye:

No ipak, moramo priznati da je razlog zašto mnogi odbacuju postojanje Stvoritelja to što oni ne žele vjerovati. ”Kad bi mi i sam Bog osobno rekao da moram promijeniti svoj život“, rekao je jedan evropski industrijalac jednom namješteniku, ”ja to ipak ne bih učinio. Želim živjeti svoj život onako kako ja hoću.“ Očito je da neki smatraju kako bi priznavanje autoriteta Stvoritelja došlo u sukob s njihovom slobodom ili s načinom života koji preferiraju. Takve osobe možda izjavljuju: ’Ja vjerujem samo u ono što vidim, a ne vidim nikakvog nevidljivog Stvoritelja.‘ :heart: :bye:

Neovisno o tome zašto pojedinci ’odbacuju Stvoritelja‘, pitanja o životu i njegovom smislu i dalje stoje. Dan nakon što se čovjek spustio na Mjesec, teologa Karla Bartha upitalo se za mišljenje o ovom trijumfu tehnologije. On je rekao: ”Time nije riješen niti jedan od problema zbog kojih ja noću ne mogu spavati.“ U današnje vrijeme čovjek leti svemirom te velikom brzinom napreduje na polju cyberspacea. No unatoč tome, ljudi koji razmišljaju uviđaju da je u svemu tome potrebno imati svrhu, nešto što će njihovom životu dati smisao. :heart: :bye:
 
ti zayebavas...
:lol:


Hajde sada da budemo malo optimisti

posto si rekao da je P(A) nesto malo iznad nule, neka ti bude, jer jeste tako. Taj dogadjaj je funkcija minimum onoliko dogadjaja koliko sam opisao (cini mi se da je njih 19, stalno se zabrojim)... Uzmimo optimisticnu varijantu i recimo da je verovatnoca svakog od tih dogadjaja 50% tj. 0.5 i obelezimo ovako

P(a1)=P(a2)=...=P(a19)=0.5

ako je P(A)=P(a1a2...a19)=P(a1)xP(a2)x...xP(a19)=0.000001 9073486328125


odatle je

P(AB)=P(A) x P(B) = 0.0000019073486328125 x 1 = 0.0000019073486328125

Dakle, po najoptimisticnijem scenariju, verovatnoca spontanog nastanka zivota je 0.00019073486328125%!!!!

DAKLE, manje od (slovima) hiljaditog dela procenta!



Stvar je u tome je ta verovatnoca toliko beznacajna da je ispod svakog statistickog kriterijuma znacajnosti, te se hipoteza o samonastanku zivota moze odbaciti kao nemoguca...
 
kako se desava? ima li prelazaka iz jedne bazicne vrste u drugu?

Pod bazicnom vrstom podrazumevam dve jedinke koje mogu da se pare i ostave potomstvo...

Ovako kako si definisao, to je parenje, odnosno razmožavanje.



U stvari, necu ni da se bavim evolucijom... Jednostavno, nemoguce je da se sami od sebe stvore uslovi koji bi omogucili odvijanje evolucionog proces... A sa time si se i ti slozio... Tako da... pa, pa do ponedeljka...

Nisam se složio sa time da je nastajanje uslova potrebnih za evoluciju nemoguće.
Odakle ti to da sam se sa time složio?! :eek:
 
ti zayebavas...

Ne, ja sam ozbiljan.

Stvar je u tome je ta verovatnoca toliko beznacajna da je ispod svakog statistickog kriterijuma znacajnosti, te se hipoteza o samonastanku zivota moze odbaciti kao nemoguca...[/QUOTE]

Ah, sada mi je jasno.
Imaš grešku u rasuđivanju, jer ne primenjuješ pravilno pojam "statistički značajno".
Naprotiv, to što je verovatnoća veća od nule pokazuje da je mogućnost nastajanja života zapravo veoma velika.
 
Ne, ja sam ozbiljan.

Stvar je u tome je ta verovatnoca toliko beznacajna da je ispod svakog statistickog kriterijuma znacajnosti, te se hipoteza o samonastanku zivota moze odbaciti kao nemoguca...

Ah, sada mi je jasno.
Imaš grešku u rasuđivanju, jer ne primenjuješ pravilno pojam "statistički značajno".
Naprotiv, to što je verovatnoća veća od nule pokazuje da je mogućnost nastajanja života zapravo veoma velika.


da si ti meni ziv i zdrav, ja sam iz predmeta Statistika na faxu dobio 10 (DESETKU) a iz predmeta Ekonometrija 9 (devetku)...

tako da prijatelju, kada kazem da je nesto statisticki znacajno, onda znam o cemu govorim.... statisticka znacajnost je kriterijum po kojem prihvatas/odbacujes odredjenu hipotezu... izguglaj malo po netu: "statisticka verovatnoca", "Studentov t-test", "Analiza varijanse", "Hi kvadrat test", "regresionu i korelacioonu analizu", "analizu vremenskih serija"......

sta ti imas od obrazovanja? Ja sam dipl.ekonomista (Ek.fakultet u BG), smer ekonomska analiza i politika, opciona grupa: mikroekonomska analiza (za neupucene, to je oblast ekonomije gde su matematika i statiskika osnov osnovni instrumenti). Prosecna ocena 9.19..

Hajde reci bar nesto slicno... da znam sa kim pricam....
 
Poslednja izmena:
Vera? Ne radi se o veri nego o znanju.
O kakvom znaju? Kako je nastao svemir? Da li nauka ima odgovor na ovo pitanje? Kako je nastao suncev sistem? Koja ti je hipoteza najinteresantnija? Da li ovo nazivas znanjem?

Koji dokazi?
Navedi makar jedan.

Mislis dokazi o stvaranju? Periodicni sistem elemenata, na primer! Savrsena udaljenost zemlje od sunca. Savrsen odnos gasova u atmosferi. Nacin na koje nase telo funkcionise je najvece cudo na zemlji!

Postavi konkretno pitanje i dobićeš konkretan odgovor.
Eventualni nedostatak dokaza se nadomešta simulacijom, modelom i eksperimentom.

Koliko je svemir star? Od kad postoji svetlost? Zasto je brzina svetlosti 300 km/sec? Zasto postoji savrsen red u kosmosu ako je sve nastalo velikim praskom? Kako to da II zakon termodinamike (entropija) nema efekta na drugim planetama nego samo na zemlji? Imas li razumne odgovore na ova pitanja ili verujes da ih imas?

z;)
 
Stvaranje daje smisao :rtfm:
-----------------------------------------
Godine 1891. francuski je umjetnik Paul Gauguin u potrazi za takvim životom otišao u Francusku Polineziju. Međutim, ubrzo se morao suočiti sa stvarnošću. Razuzdan život kakav je u prošlosti vodio donio je, kako njemu tako i drugim ljudima, bolest i patnju. Osjećajući da mu se smrt sve više približava, naslikao je ono što se opisuje kao ”posljednji izražaj umjetničke snage“. Knjiga Paul Gauguin 1848-1903—The Primitive Sophisticate navodi: ”Spektar čovjekove aktivnosti koji obuhvaća ta slika proteže se kroz čitavi život, od rođenja pa do smrti. (...) On je prikazao život kao veliki misterij.“ Gauguin je tu sliku nazvao ”Odakle dolazimo? Tko smo? Kamo idemo?“ :heart: :bye:

Hebrejima 3:4 - Jer svaku je kuću netko sagradio, a Bog je onaj koji je sve sagradio. :heart:

Job 12:7-9 - Ali pitaj, molim te, stoku, i poučit će te, i krilata stvorenja nebeska, i reći će ti! Za zemlju se zanimaj, i poučit će te, ribe morske ispričat će ti! Tko od svih njih ne zna
da je sve to ruka Jehovina načinila? :heart:

Rimljanima 1:20 - Jer njegova se nevidljiva svojstva, naime njegova vječna moć i božanstvo, jasno vide još od stvaranja svijeta, budući da se razabiru po onome što je stvoreno, tako da ti ljudi nemaju izgovora. :heart:

Izaija 40:12 - Tko je šakom izmjerio vode, pedljem premjerio nebesa i mjeru odredio prahu zemaljskom? Tko je vagom izvagao gore i tezuljom bregove? :heart:

Otkrivenje 4:11- “Dostojan si, Jehova, Bože naš, primiti slavu i čast i moć, jer si ti sve stvorio i tvojom voljom sve postoji i stvoreno je.” :heart:
 
Iz ”svijeta RNA“ ili iz nekog drugog svijeta? :rtfm:
----------------------------------------------------------------------
S obzirom na to da su stvari došle na mrtvu točku što se tiče rješavanja problema vezanog za DNA-RNA-proteinski tim, neki su istraživači kao rješenje ponudili teoriju o ”svijetu RNA“. Što je to? Umjesto pretpostavke da su DNA, RNA i proteini nastali istovremeno kako bi proizveli život, oni kažu da je sama RNA odigrala ulogu prve iskre života. Je li ova teorija osnovana? :heart: :bye:

Tijekom 1980-ih istraživači su u svojim laboratorijima otkrili da se molekule RNA mogu ponašati kao vlastiti enzimi, tako da se same podijele na dva dijela i zatim ponovno spoje. Stoga se pretpostavilo da bi RNA mogla biti prva samoreplicirajuća molekula. Prema toj teoriji smatra se da su s vremenom ove molekule RNA naučile kako formirati stanične membrane te da je na koncu od organizma RNA nastala DNA. ”Apostoli svijeta RNA“, navodi Phil Cohen u časopisu New Scientist, ”vjeruju da se njihova teorija treba smatrati ako već ne evanđeljem, onda, u najmanju ruku, teorijom koja je najbliža istini.“ No, ne prihvaćaju baš svi znanstvenici ovaj scenarij. Skeptici su, zapaža Cohen, ”pobijali to, navodeći da se radi o prevelikom skoku od točke gdje se pokazuje kako su dvije molekule RNA sudjelovale u izvjesnom samoosakaćivanju u epruveti, pa do tvrdnje da je RNA bila u stanju potpuno sama formirati stanicu i inicirati pojavljivanje života na Zemlji“. S time su ujedno povezana i druga problematična pitanja. Biolog Carl Woese drži da je ”teorija o svijetu RNA (...) totalno pogrešna iz tog razloga što ne objašnjava odakle je došla energija koja je služila kao gorivo za stvaranje prvih molekula RNA“. A istraživači nisu nikada otkrili primjerak RNA koja se može ni iz čega replicirati. Tu je isto tako i pitanje odakle uopće potječe RNA. Iako se teorija o ”svijetu RNA“ pojavljuje u mnogim udžbenicima, većinom se, kako kaže istraživač Gary Olsen, radi o ”spekulativnom optimizmu“. :heart: :bye:

Jedna druga teorija koju zastupaju neki znanstvenici kaže da je na našu planetu posijan život koji je došao iz svemira. No ta teorija ustvari ne odgovara na pitanje: Kako je nastao život? Reći da život potječe iz svemira, primjećuje znanstveni pisac Boyce Rensberger, ”znači jednostavno premjestiti lokaciju tog misterija“. Time se ne pruža objašnjenje o porijeklu života. Samo se pokušava izbjeći problem time što se porijeklo života premješta u neki drugi sunčev sustav ili neku drugu galaktiku. Postojeće pitanje i dalje ostaje bez odgovora. :heart: :bye:

Psalmi 139:16 - Oči su me tvoje vidjele dok sam zametak bio, u knjizi su tvojoj svi dijelovi njegovi bili zapisani — i dani kada su nastajali — kad još nije bilo nijednoga. :heart:
 
Poslednja izmena:
Crkve su zakazale u obrani Tvorca :rtfm:
----------------------------------------------------------
Jedan od razloga prihvaćanju teorije o evoluciji je taj što su tradicionalne crkve zakazale kako u onome što uče tako i u onome što rade, uz propust da ispravno predoče biblijski izvještaj o stvaranju. Upućene osobe dobrano su svjesne njihova licemjerja, ugnjetavanja i inkvizicije. Nije im promaklo da je svećenstvo podupiralo krvoločne diktatore. Zatim, da su pripadnici jedne te iste religije u ratu ubijali jedni druge u milijunskim omjerima uz podršku svećenstva svake strane. Zato se ne osjećaju ponukanima vjerovati u Boga, za koga misle da ga zastupaju te crkve. Ta odbojnost produbljuje se besmislenim i nebiblijskim učenjima. Predodžbe kao što je ona o vječnom mučenju — da Bog u doslovnoj vatri pakla vječno peče ljude — odvratne su razboritim ljudima. :heart: :bye:

Međutim, takva religiozna učenja i postupci nisu samo mrski razboritim ljudima, nego i Bogu, kako je to vidljivo iz Biblije. I doista, u njoj se otvoreno razotkriva licemjerje religioznih vođa. Naprimjer, u Mateju 23:28 (NS) piše: „Tako se i vi izvana ljudima činite pravednima, a iznutra ste puni licemjerja i bezakonja.” Isus je opomenuo običan narod da su njihovi svećenici bili „slijepi vođe”, koji nisu naučavali ono što potječe od Boga, nego su, suprotno, naučavali „kao nauku zapovijedi ljudske” (Matej 15:9, 14, NS). U Bibliji se jednako osuđuju religionisti koji „javno izjavljuju da poznaju Boga, ali ga se odriču svojim djelima” (Titu 1:16, NS). Tako religije koje promiču ili prelaze preko licemjerja i odobravaju prolijevanje krvi, usprkos svojim tvrdnjama, ne potječu od Boga, niti ga zastupaju. Umjesto toga, označava ih se ’lažnim prorocima’ i uspoređuje s drvećem koje donosi „bezvrijedan plod” (Matej 7:15-20). :heart: :bye:

Nadalje, mnoge religije su popustile pod evolucionističkim načinom mišljenja, i time svojim pripadnicima nisu ostavile drugu alternativu. Naprimjer, New Catholic Encyclopedia kaže: „Izgleda da je opća evolucija, pa čak i ona ljudskog tijela, najvjerodostojnije znanstveno objašnjenje postanka.”Na jednom sastanku u Vatikanu, dvanaestorica su crkvenih naučenjaka, koji zastupaju najviše znanstveno tijelo katoličke crkve, zaključila: „Uvjereni smo da mnoštvo dokaza neosporivo dopušta primjenu evolucionističke ideje na ljude i ostale primate.”Može li se računati s time da će se neobaviješteni pripadnici crkvi oduprijeti takvom crkvenom potpisu, čak i kad „mnoštvo dokaza” zapravo ne podupire evoluciju, nego stvaranje? :heart: :bye:

Tako prouzročeni vakuum često se popunjava agnosticizmom ili ateizmom. Napušta se vjera u Boga, a kao alternativa prihvaća se evolucija. Danas se u brojnim zemljama ateizam, zasnovan na teoriji evolucije, čak i državom službeno zastupa. Veliki dio odgovornosti za takvo nevjerovanje može se pripisati religijama ovoga svijeta. :heart: :bye:
 
Ateist priznaje da postoji Bog :rtfm:
---------------------------------------------------
Britanski profesor filozofije koji je slovio kao ”najutjecajniji ateist na svijetu“ sada kaže da vjeruje u Boga. U intervjuu koji je objavljen na Internetu, a kasnije bi trebao biti objavljen i u časopisu Philosophia Christi, 81-godišnji dr. Antony Flew rekao je da je ”morao prihvatiti najnovije dokaze“. Prema riječima dr. Flewa, ti dokazi uključuju najnovija znanstvena otkrića iz kozmologije i fizike. Osim toga, ”otkrića znanstvenika koji već više od pedeset godina istražuju DNK pružaju nove i izuzetno snažne dokaze koji govore u prilog stvaranju“, objasnio je Flew. Čak bi i ”biblijski izvještaj [iz prvog poglavlja Prve Mojsijeve] mogao biti znanstveno točan“, kaže on. No je li Flew spreman postati aktivni kršćanin? ”Ne vjerujem da bi se to moglo dogoditi“, kaže on. Međutim, ”kad bi me zanimao bilo kakav budući život, postao bih Jehovin svjedok“. :heart: :bye:
 
da si ti meni ziv i zdrav, ja sam iz predmeta Statistika na faxu dobio 10 (DESETKU) a iz predmeta Ekonometrija 9 (devetku)...

tako da prijatelju, kada kazem da je nesto statisticki znacajno, onda znam o cemu govorim.... statisticka znacajnost je kriterijum po kojem prihvatas/odbacujes odredjenu hipotezu... izguglaj malo po netu: "statisticka verovatnoca", "Studentov t-test", "Analiza varijanse", "Hi kvadrat test", "regresionu i korelacioonu analizu", "analizu vremenskih serija"......

sta ti imas od obrazovanja? Ja sam dipl.ekonomista (Ek.fakultet u BG), smer ekonomska analiza i politika, opciona grupa: mikroekonomska analiza (za neupucene, to je oblast ekonomije gde su matematika i statiskika osnov osnovni instrumenti). Prosecna ocena 9.19...

Sve je to pohvalno. :ok:
Samo što pojam "statisički značajan" ne primenjuješ pravilno, jer si implicitno uveo pogrešne početne premise.
Ne moram da guglam, sve navedeno, a i mnogo toga preko primenjujem svakodnevno. ;)
Posredno objašnjenje je Drejkova jednačina na osnovu Fermi-Hartovog paradoksa, što će ti veoma lako objasniti zbog čega je tvoja pretpostavka o statističkoj beznačajnosti netačna.
Stavio sam posredna, jer Drejkova jednačina ne obrađuje slučaj koji mi obrađujemo, več jedan vrlo sličan, ali se ista metodologija i ovde primenjuje.



O kakvom znaju? Kako je nastao svemir? Da li nauka ima odgovor na ovo pitanje? Kako je nastao suncev sistem? Koja ti je hipoteza najinteresantnija? Da li ovo nazivas znanjem?

Koliko sam primetio dosadašnja diskusija je bila o abiogenezi i evoluciji, a ne o kosmologiji.
To su tri različite i veoma opširne stvari.
Možete li da se dogovorite koju stvar želite prvo da razmotrimo, jer ja nemam vremena da bezglavo skačem sa teme na teme?



Periodicni sistem elemenata, na primer!

Napravio ga je Mendeljejev...
Smatraš li da je Mendeljejev Bog? :think:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top