R.I.P

Rekli su da je uzrok virus groznice zapadnog Nila (generalno bolest koja se retko iskomplikuje i od od koje se retko umire) , jbt koja glupost , a i gde je to pokupila usred Njujorka i to zimi (to se prenosi ujedom komaraca) , ***** ti zivot , ono bas nikad ne znas sta ti nosi dan a sta noc i koja glupost koji nisi ni sanjao moze da ti dodje glave.
 
Боривоје-Бора Кандић: Живот обележен патњом

Док свако јутро чисти башту једне кафане на Зеленом венцу како би зарадио неки динар или макар лепу реч, глумац који је био звезда после улоге Вука Караџића у истоименој ТВ серији сања да макар још једном стане на неку позоришну сцену и покаже колико уме и зна

Волео бих да сам знао каква га је судбина снашла и да сам га срео. Ако ништа, да се ислачемо као људи.
 
Трагедија. Човек просто занеми кад чује тако нешто. Људи које смо сви волели нестају као снопље. :think::(:(
 
Preminuo Andrija Zafranović, legenda filmske montaže
KULTURA Autor:RTS09. mar. 202115:082 komentara
andrija-zafranovic-1024x768-1-750x563.jpg
printscreen/ustavrhfilm.com
Jedan od najvećih filmskih i TV montažera Andrija Zafranović preminuo je u 72. godini, preneo je RTS. Zafranović je radio na nekim od najvećih filmskih ostvarenja jugoslovenske i srpske kinematografije, poput "Balkanskog špijuna", "Oca na službenom putu", "Doma za vešanje", "Karaule" i mnogim drugim. Dobitnik je tri pulske Zlatne arene.
Andrija Zafranović rođen je u Maslenici 15. avgusta 1949. godine. Na filmskoj i TV montaži diplomirao je i magistrirao 1975. godine na Akademiji umetnosti u Pragu, koju su takođe završili brojni znameniti reditelji poput Gorana Markovića, Gorana Paskaljevića, Emira Kusturice, Rajka Grlića, Srđana Karanovića i njegovog brata Lordana Zafranovića.
Tokom godina stekao je status jednog od najvećih filmskih i televizijskih montažera, a radio je i kao dramaturg. Bio je redovni profesor i šef katedre na Fakultetu dramskih umetnosti, a od 2009. i redovni profesor FAMU u Pragu.
Radio je na mnogim filmovima i TV dramama i sarađivao sa velikim brojem reditelja. U njegovom opusu su se, između ostalih, našli kultni filmovi “Balkanski špijun”, “Čudo neviđeno”, “Otac na službenom putu”, “Dom za vešanje”, “Arizona drim”, “Kraljevski voz”, “Večernja zvona”, “Haloa praznik kurvi”, “Karaula”, “Čaruga”, “Džozefin”, “Jaguarov skok”, “Oktoberfest”, “Enklava”, “Ustav Republike Hrvatske”, “Ime naroda”, “Bićemo prvaci sveta”, “Kralj Petar Prvi”.
Osim filmova, radio je i na TV dramama – “Ljubav u jedanaestoj”, “Zovem se Eli”, “Svinjski otac”, “Čovek koji je pojeo vuka…”
Za svoje stvaralaštvo nagrađen je sa tri Zlatne arene za montažu na filmskom festivalu u Puli i to za filmove: “Kraljevski voz” (1981), “Balkanski špijun” (1984), “Večernja zvona” (1986).
Dobitnik je i nagrada za najbolju montažu na Filmskom festivalu u Sopotu, nosilac je priznanja Fipresci, a nagrađen je na pariskom Filmskom festivalu jugoistočne Evrope i dobitnik nagrade za životno delo filmskog festivala “Sinematik”.
Nemački filmski časopis Kino-film šnit proglasio ga je najboljim evropskim montažerom 2017. godine.
 

Back
Top