Problemi iz matematike, fizike, hemije ...

  • Začetnik teme Začetnik teme dragana
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Оно што сам исписа ,заправо је била само допуна или боље рећи напомена,да се задатак
могао решити и преко мјешовитог производа уз мало теорије из векторског простора и
било је намењено оном што је и поставио задатак...али си се ти одмах,осетио погођеним!
Да не кажем,увређеним.
А што?
Јер се неко усудио да допуни твоје решење?
Да укаже да постоји и лакши пут?
Пречица која је бржа?
И лакша!...
Повремено долазим на овај форум и понекад,ето покушавам и ја да понудим поступак
решења за неки задатак.Да помогнем,ако икако могу онима што желе да дођу до решења,
а не онима што само "окаче" задатак па се послије церекају, јер ето има неко што ће
урадит задатак без по муке за њих.Значи,проценим ко жели стварно да му се помогне,а ко
нема ни зрно жеље да схвати или (а има и таквих) који поставе задатак па се наслађују
тиме што неки покушавају да га ријеше (као што је био онај несрећник са задатком о крави)...
Ове друге и треће у широком луку заобилазим...
Е,сад,видим да се ти често јављаш и помажеш.Неспорно је да желиш да помогнеш и да
знаш како...
То поштујем.Заиста.
С друге стране,понекад прикажеш и решење које,рецимо за задатке нивоа средње школе
не значи много,јер они у средњој школи не уче површине преко двојног интеграла или
запремине преко троструког интеграла или Лапласове трансформације...
Но,велим - поштујем то што чиниш,јер издвајаш своје време да би помогао другима...
А,опет очигледно је и да си много сујетан.Сви смо ми сујетни(па и ја,наравно).
Јер ко не жели да буде у праву?
И да га тапшу по раменима...
Али,друго је кад можемо ту своју сујету да контролишемо,а сасвим треће ,кад она превлада
над нама...
Јер што ћеш чинит сјутра,кад завршиш то што студираш (а колико закључујем - не студираш
математику,јер је јасно из онога како образлажеш решења,што није никаква покуда - само је
констатација која тебе не спречава да решаваш(и то квалитетно) задатке)?...
Хоћеш ли сваког убеђиват да је оно што ти чиниш једино исправно?
И да нема пречице?Или другог пута?
Но,само "прав" пут што си ти зацртао или замислио!
Ту ти не могу никако помоћи.
Ово личи на психолошки приказ,но ја нисам психолог и није ми намера да било што ружно велим
за тебе.Само констатација.
А сад да велим нешто на твој задатак:
- свакако да се не може решити преко мешовитог производа вектора,јер се он ,између осталог,
користи за одређивање линеарне (не)зависности вектора ,али у тродименз. векторском простору,а ти си
понудио 4 вектора у 4-дим. вект.простору.И још велиш,како би ти "јуначки" без по муке то ријешио
са твојим системом !
А ја би се ето,"запетљао" са меш.приозводом...
И добро је што нијеси компликован...
То је баш фино.
За твоју информацију - задаци из линеарне (не)зависности у Rn се и решавају преко система једначина,али ту
долазимо до мени драге поенте - да математика и јесте занимљива ,јер није шаблонска(уосталом као и
физика и остале природне науке,да не кажем -техничке) за разлику од друштвених које се своде
у већини,на "жвакање" већ виђеног са варијацијама ...
Јер се сваком задатку прилази ка да никако није сличан било ком другом иако
можда има нешто што те подсјећа на "већ виђено"...
А што ћеш чинит кад наиђеш на задатак који одступа од шаблона по коме се раде већ слични задаци?
Или фали неки податак који је потребан да би решавање задатка поставио на већ уходани пут?
Или ти је потребна логика да би само отпочео решавање?

Остај ми у миру...

da, svi smo sujetni. vidi se.
 
Poslednja izmena:
Uf, ajd ja da probam... elem, neka x bude bilo koji broj koji je deljiv sa 7 (odnosno x=7k, al da ne pišem svuda 7k...)
n[SUP]7[/SUP]-1 može da se rastavi na n(n-1)(n+1)(n[SUP]2[/SUP]-n+1)(n[SUP]2[/SUP]+n+1), odnosno, dobijamo sledeće činioce
n
n-1
n+1
n(n-1)+1
n(n+1)+1

n može imati bilo koju od sledećih vrednosti: x, x+1, x+2, x+3, x+4, x+5, x+6.

n, n+1 i n-1 pokrivaju vrednosti x, x+1 i x+6. Problem je kako dokazati za x+2, x+3, x+4 i x+5.

Ako je n=x+p, gde je p ostatak pri deljenju sa 7, imamo sledeće:
1[SUP]o[/SUP] n(n-1)+1=x[SUP]2[/SUP]+(2p-1)x+p(p-1)+1, da li je broj deljiv sa 7 zavisi samo od p(p-1)+1
2[SUP]o[/SUP] n(n+1)+1=x[SUP]2[/SUP]+(2p+1)x+p(p+1)+1, da li je broj deljiv sa 7 zavisi samo od p(p+1)+1

Ako je p=2,
1[SUP]o[/SUP] p(p-1)+1=3;
2[SUP]o[/SUP] p(p+1)+1=7, tj broj je deljiv sa 7
Ako je p=3,
1[SUP]o[/SUP] p(p-1)+1=7, tj broj je deljiv sa 7;
2[SUP]o[/SUP] p(p+1)+1=13
Ako je p=4,
1[SUP]o[/SUP] p(p-1)+1=13;
2[SUP]o[/SUP] p(p+1)+1=21, tj broj je deljiv sa 7
Ako je p=5,
1[SUP]o[/SUP] p(p-1)+1=21, tj broj je deljiv sa 7;
2[SUP]o[/SUP] p(p+1)+1=31

Verovatno postoji jednostavnije rešenje od ovog, al meni trenutno ništa ne pada na pamet...
 
Uf, ajd ja da probam... elem, neka x bude bilo koji broj koji je deljiv sa 7 (odnosno x=7k, al da ne pišem svuda 7k...)
n[SUP]7[/SUP]-1 može da se rastavi na n(n-1)(n+1)(n[SUP]2[/SUP]-n+1)(n[SUP]2[/SUP]+n+1), odnosno, dobijamo sledeće činioce
n
n-1
n+1
n(n-1)+1
n(n+1)+1

n može imati bilo koju od sledećih vrednosti: x, x+1, x+2, x+3, x+4, x+5, x+6.

n, n+1 i n-1 pokrivaju vrednosti x, x+1 i x+6. Problem je kako dokazati za x+2, x+3, x+4 i x+5.

Ako je n=x+p, gde je p ostatak pri deljenju sa 7, imamo sledeće:
1[SUP]o[/SUP] n(n-1)+1=x[SUP]2[/SUP]+(2p-1)x+p(p-1)+1, da li je broj deljiv sa 7 zavisi samo od p(p-1)+1
2[SUP]o[/SUP] n(n+1)+1=x[SUP]2[/SUP]+(2p+1)x+p(p+1)+1, da li je broj deljiv sa 7 zavisi samo od p(p+1)+1

Ako je p=2,
1[SUP]o[/SUP] p(p-1)+1=3;
2[SUP]o[/SUP] p(p+1)+1=7, tj broj je deljiv sa 7
Ako je p=3,
1[SUP]o[/SUP] p(p-1)+1=7, tj broj je deljiv sa 7;
2[SUP]o[/SUP] p(p+1)+1=13
Ako je p=4,
1[SUP]o[/SUP] p(p-1)+1=13;
2[SUP]o[/SUP] p(p+1)+1=21, tj broj je deljiv sa 7
Ako je p=5,
1[SUP]o[/SUP] p(p-1)+1=21, tj broj je deljiv sa 7;
2[SUP]o[/SUP] p(p+1)+1=31

Verovatno postoji jednostavnije rešenje od ovog, al meni trenutno ništa ne pada na pamet...

U sustini to to je to za srednjoskolca xD
 
Dali ima neko da mi kaze kako da nastavim ili mozda nisam ni zapoceo dobro.
Evo zadatka
 

Prilozi

  • limes 2.jpg
    limes 2.jpg
    8,3 KB · Pregleda: 7
Dobro si započeo, umesto 1/2 napiši 3/6, a umesto 1/3 napiši 2/6. Gore ćeš imeti razliku kubova, dole razliku kvadrata, tj gore imaš (1+x)[SUP]3/6[/SUP]-(1-x)[SUP]3/6[/SUP], a dole isto to, samo sa 2/6. Kada rastaviš na proste činioce, članovi sa oduzimanjem se skrate... Za rezultat bi trebao da dobiješ 3/2 (ako ja nisam negde pogrešio u računu) z:D
 
Ajd ovako..., i gornji izraz i donji izraz pomnožiš sa 2[SUP]x[/SUP]

Gore ćeš dobiti 2[SUP]2x[/SUP]+2[SUP]3[/SUP]-6*2[SUP]x[/SUP], odnosno kada malo središ izraz 2[SUP]2x[/SUP]-6*2[SUP]x[/SUP]+8.

Dole ćeš dobiti izraz sqrt(2[SUP]x[/SUP])-2 (sqrt je koren, to valjda znaš)

Ovaj gornji izraz može da se rastavi na proizvod (2[SUP]x[/SUP]-2)(2[SUP]x[/SUP]-4), što dalje može da se rastavi na sledeći način:
(2[SUP]x[/SUP]-2)(sqrt(2[SUP]x[/SUP])-2)(sqrt(2[SUP]x[/SUP])+2)
sqrt(2[SUP]x[/SUP])-2

Sad skratiš što se može skratiti i ostane ti

lim (2[SUP]x[/SUP]-2)(sqrt(2[SUP]x[/SUP])+2)=(4-2)(2+2)=8
x->2
 
A za ovaj zadatak gore...

Brojilac: (1+x)[SUP]3/6[/SUP] - (1-x)[SUP]3/6[/SUP]
Imenilac: (1+x)[SUP]2/6[/SUP] - (1-x)[SUP]2/6[/SUP]

(1+x)[SUP]3/6[/SUP] - (1-x)[SUP]3/6[/SUP]=((1+x)[SUP]1/6[/SUP] - (1-x)[SUP]1/6[/SUP])((1+x)[SUP]2/6[/SUP] + (1+x)[SUP]1/6[/SUP](1-x)[SUP]1/6[/SUP] + (1-x)[SUP]2/6[/SUP])
(1+x)[SUP]2/6[/SUP] - (1-x)[SUP]2/6[/SUP]=((1+x)[SUP]1/6[/SUP] - (1-x)[SUP]1/6[/SUP])((1+x)[SUP]1/6[/SUP] + (1-x)[SUP]1/6[/SUP])

((1+x)[SUP]1/6[/SUP] - (1-x)[SUP]1/6[/SUP]) možeš da skratiš, i ostaje ti

lim ((1+x)[SUP]2/6[/SUP] + (1+x)[SUP]1/6[/SUP](1-x)[SUP]1/6[/SUP] + (1-x)[SUP]2/6[/SUP])
x->0 (1+x)[SUP]1/6[/SUP] + (1-x)[SUP]1/6[/SUP]

Kada svako x zameniš sa 0, dobijaš 3/2.
 
Ajd ovako..., i gornji izraz i donji izraz pomnožiš sa 2[SUP]x[/SUP]

Gore ćeš dobiti 2[SUP]2x[/SUP]+2[SUP]3[/SUP]-6*2[SUP]x[/SUP], odnosno kada malo središ izraz 2[SUP]2x[/SUP]-6*2[SUP]x[/SUP]+8.

Dole ćeš dobiti izraz sqrt(2[SUP]x[/SUP])-2 (sqrt je koren, to valjda znaš)

Ovaj gornji izraz može da se rastavi na proizvod (2[SUP]x[/SUP]-2)(2[SUP]x[/SUP]-4), što dalje može da se rastavi na sledeći način:
(2[SUP]x[/SUP]-2)(sqrt(2[SUP]x[/SUP])-2)(sqrt(2[SUP]x[/SUP])+2)
sqrt(2[SUP]x[/SUP])-2

Sad skratiš što se može skratiti i ostane ti

lim (2[SUP]x[/SUP]-2)(sqrt(2[SUP]x[/SUP])+2)=(4-2)(2+2)=8
x->2

Samo jedno kratko pojasnjenje:


Limesi oblika

lim P(x)/Q(x) = A
x->a

resavaju se direktonom zamenom:

P(a)/Q(a) = A ako P(a)=/= 0 i Q(a) =/=0. Ako jeste nula, onda je potrebno podeliti P(x) i Q(x) nekoliko puta sa (x-a).

Upravo to je covek i uradio:

Moglo je i preko smene t=2[SUP]x[/SUP]

onda se problem svodi na:

lim t+8/t-6
t->4 1/sqrt(t)-2/t

mozda ti je ovako lakse da uvidis gle lezi zec.

kako je 1/sqrt(t)= sqrt(t)/t posle mnozenja obe strane sa t imamo

lim t[SUP]2[/SUP]-6t+8
t->4 sqrt(t)-2

gornju stranu je lako transformisati u oblik koji sadrzi clan (t-4) a donji se mozes posluziti trikom:

sqrt(t)-2 pomnozis sa:

sqrt(t)+2
sqrt(t)+2

pa dobijes:

t - 4
sqrt(t)+2

sad skratis t-4 u imeniocu i brojiocu i resen problem.
 
Moliom vas da li mozete da mi pomognete imam 10 zadataka iz kvantitativne analiticke hemije:

1. Uzorak Na2HPO4 mase 0,5204 grama sadrzi 7,1 % masenog udela vlage. Nakon talozenja i zarenja daje 0,3188 grama magnezijum-pirofosfata. Izracunati maseni udeo u Na2HPO4 u suvom i vlaznom uzorku.

M (Na2HPO4) = 141,97; M (Mg2P2O7) = 222,59

2. 0,1354 grama sode koja sadrzi bikarbonat kao primesu rastvorena je u vodi. Dobijeni rastvor titrovan je sa 0,1028 molarnim rastvorom HCl do obezbojenja uz fenoftalein. Zatim je dodat metil oranz i titracija nastavljena. Posle prve titracije na bireti je ocitan utrosak kiseline 10,25cm[SUP]3[/SUP] a posle druge 23,24cm[SUP]3[/SUP]. Koliki procenat Na[SUB]2[/SUB]CO[SUB]3[/SUB] i NaHCO[SUB]3[/SUB].

M (NaHCO[SUB]3[/SUB]) = 84,007; M (Na[SUB]2[/SUB]CO[SUB]3[/SUB]) = 105,989

3. Rastvor barijum hlorida sadrzi 2,026 grama BaCl[SUB]2[/SUB] * 2H[SUB]2[/SUB]O. Koliko cm3 H[SUB]2[/SUB]SO[SUB]4[/SUB] (specificne tezine 1,105 g/cm[SUP]3[/SUP] i 15,03 %) je potrebno da stalozi barijum kao BaSO[SUB]4[/SUB]?

M (BaCl[SUB]2[/SUB] * 2H[SUB]2[/SUB]O) = 244,25

4. Za titraciju 20cm[SUP]3[/SUP] rastvora magnezijuma, ciji je titar 76,5 mg/cm[SUP]3[/SUP] utroseno je 6,3cm[SUP]3[/SUP] rastvora EDTA uz indikator eriohrom crno T. Odrediti molaritet rastvora EDTA.

M (Mg) = 24,305

Izvinjavam se mozda je bilo mnogo ali stvarno mi je potrebna pomoc, ne znam nikako da resim ove zadatke.
Hvala unapred :zskace:
 
Moliom vas da li mozete da mi pomognete imam 10 zadataka iz kvantitativne analiticke hemije:

1. Uzorak Na2HPO4 mase 0,5204 grama sadrzi 7,1 % masenog udela vlage. Nakon talozenja i zarenja daje 0,3188 grama magnezijum-pirofosfata. Izracunati maseni udeo u Na2HPO4 u suvom i vlaznom uzorku.

M (Na2HPO4) = 141,97; M (Mg2P2O7) = 222,59

2. 0,1354 grama sode koja sadrzi bikarbonat kao primesu rastvorena je u vodi. Dobijeni rastvor titrovan je sa 0,1028 molarnim rastvorom HCl do obezbojenja uz fenoftalein. Zatim je dodat metil oranz i titracija nastavljena. Posle prve titracije na bireti je ocitan utrosak kiseline 10,25cm[SUP]3[/SUP] a posle druge 23,24cm[SUP]3[/SUP]. Koliki procenat Na[SUB]2[/SUB]CO[SUB]3[/SUB] i NaHCO[SUB]3[/SUB].

M (NaHCO[SUB]3[/SUB]) = 84,007; M (Na[SUB]2[/SUB]CO[SUB]3[/SUB]) = 105,989

3. Rastvor barijum hlorida sadrzi 2,026 grama BaCl[SUB]2[/SUB] * 2H[SUB]2[/SUB]O. Koliko cm3 H[SUB]2[/SUB]SO[SUB]4[/SUB] (specificne tezine 1,105 g/cm[SUP]3[/SUP] i 15,03 %) je potrebno da stalozi barijum kao BaSO[SUB]4[/SUB]?

M (BaCl[SUB]2[/SUB] * 2H[SUB]2[/SUB]O) = 244,25

4. Za titraciju 20cm[SUP]3[/SUP] rastvora magnezijuma, ciji je titar 76,5 mg/cm[SUP]3[/SUP] utroseno je 6,3cm[SUP]3[/SUP] rastvora EDTA uz indikator eriohrom crno T. Odrediti molaritet rastvora EDTA.

M (Mg) = 24,305

Izvinjavam se mozda je bilo mnogo ali stvarno mi je potrebna pomoc, ne znam nikako da resim ove zadatke.
Hvala unapred :zskace:


Mozes li da kazes sta tacno ne kapiras iz analiticke hemije ovde? :think:
Zadaci su poprilicno laki i ne zahtevaju nista vise od primenom dve formule i proste stehiometrije.
 
joj, de me nadje sa meracem pritiska.... Pa nemam pojma, veruj mi. Ali pitaj one na medicinskom forumu, vrlo moguce da neko od medicinara ima podatke o funkcionisanju te spravice.

Sve sto bih ti ja mogao naci je suva mehanika fluida, ne bi se snasao u tome ni ti, ni ja.

xexexe ma to je swe cista fizika sumljam da oni to znaju jel zna neko makar negde gde da se obratim????
 
Eee......ja imam jednu nastavnicu hemije....zena je izlapela totalno....iam oko 60 godina,ako ne i vise......
Pre nedelju dana sam bila najbolji hemicar u odeljenju,a sada joj je nesto kvrcnulo u glavi,pa hoce da mi ostavi 4.
Eee,pa nece moci.....
Treba mi pomoc.....posto ona nista,ali bas NISTA ne objasnjava,a sutra hoce da me pita da bi mi zakljucila ocenu, (imam 5 i 4 u dnevniku) moram da znam disocijaciju soli.......a ona je to malo diktirala.....ali sta mi vredi i da procitam na netu da je (primer) elektroliticka disocijacija razlaganje jedinjenja sa jaonskom i polarnom kovalentnom vezom,itd,kad ja ni ne znm sta je jonska i polarna kovalentna veza.......a bicu djak generacije (naravno,ako sada budem imala 5),,,,,,problem je u tome sto NIKO to od nase generacije ne zna....
E,sad.....da li moze neko da mi pomogne,ili makar malo pojednostavi ovo,jer mi treba da znam da primenim sve to u zadacima kao sto su: KNO3 --> K+ + NO3-
Takvi primeri i jos mnogo tezi....ko je raspoozen i zna ovo,neka mi se javi na pp,molim vas,treba mi za sutra,za 1. cas..... :'(
 
Eee......ja imam jednu nastavnicu hemije....zena je izlapela totalno....iam oko 60 godina,ako ne i vise......
Pre nedelju dana sam bila najbolji hemicar u odeljenju,a sada joj je nesto kvrcnulo u glavi,pa hoce da mi ostavi 4.
Eee,pa nece moci.....
Treba mi pomoc.....posto ona nista,ali bas NISTA ne objasnjava,a sutra hoce da me pita da bi mi zakljucila ocenu, (imam 5 i 4 u dnevniku) moram da znam disocijaciju soli.......a ona je to malo diktirala.....ali sta mi vredi i da procitam na netu da je (primer) elektroliticka disocijacija razlaganje jedinjenja sa jaonskom i polarnom kovalentnom vezom,itd,kad ja ni ne znm sta je jonska i polarna kovalentna veza.......a bicu djak generacije (naravno,ako sada budem imala 5),,,,,,problem je u tome sto NIKO to od nase generacije ne zna....
E,sad.....da li moze neko da mi pomogne,ili makar malo pojednostavi ovo,jer mi treba da znam da primenim sve to u zadacima kao sto su: KNO3 --> K+ + NO3-
Takvi primeri i jos mnogo tezi....ko je raspoozen i zna ovo,neka mi se javi na pp,molim vas,treba mi za sutra,za 1. cas..... :'(

Dakle uvodni deo o disocijaciji bi bio ovako nesto.
Elektroliticka disocijacija je proces razlaganje jonskih jedinjenja na jone graditelje pod uticajem rastvaraca(najcesce je to sama voda). Sto se tice disocijacije kod soli, tu nema puno mudrovanja kako i zasto, kako su soli jonsog karaktera dobri provodnici struje (tj njihovi vodeni rastvori su dobri provodnici struje) kazemo da su oni jaki ili dobri elektroliti. Ovo da su jaki elektroliti je vrlo vazno jer se time podrazumeva da je proces disocijacije vrlo spontan, brz i neprekidan proces gde dolazi do potpunog razlaganja na jone u prisustvu rastvaraca (To je sama disocijacija). Sto je veci tzv stepen disocijacije L(,,alfa,,) to se vise jona nalazi u vodenim rastvorima, tako recimo HCl je poznata kao jaka kiselina ( ovo ,,jaka,, pokazuje da je to jak elektrolit zapravo) i ona u svom vodenom rastvoru disosuje na jone:

HCl + H[SUB]2[/SUB]O---->H[SUP]+[/SUP]+Cl[SUP]-[/SUP]

u velikom procentu, dakle ima visoku vrednost stepena disocijacije, dok recimo cijanidna kiselina HCN tek neznatno disosuje:

HCN + H[SUB]2[/SUB]O---->H[SUP]+[/SUP]+CN[SUP]-[/SUP]

.E sad, podata o L tebi i nije mnogo bitan jer si ti tek sedmi, osmi razred a ovo se znatno slozenije radi u srednjoj skoli, tako da cu preci na stvar i poceti da govorim o disocijaci soli. Da ponovim soli su uglavnom jonska jedinjenja sa manjim ili vecim procentom jonskog krataktera pa je njihov stepen disocijacije dosta velik. (Zapravo, L se definise kao odnos disosovanih i ukupnog broja jona, recimo ako ako samo 8 jona disosuju od njih 60 npr L=8/60=0.1333=13.33% jona je disosovano) Sto je veci procenat jonskog karaktera tj manji procenat kovalentnog to je veca ,,disocijacija,, tj stepen disocijacije.


Da vidimo primer kod soli, dakle za sve ovo postoji samo jedna sema, nikakva filozofija :)

primer 1.

Uzecu najprostiji primer MgCl[SUB]2[/SUB] - magnezijum hlorid ( Navikni se da ti dobijes ime soli i da ujedno moras da znas i da napises njeno ime )

MgCl[SUB]2[/SUB]---->Mg[SUP]2+[/SUP]+2Cl[SUP]-[/SUP]

Dakle, prvi korak je pisanje onoga sto se dobija

1)---->Mg + Cl

I to je dakle sigurno, drugi korak je pisanje tzv naelektrisanja jona koje je jednako valenci tog elementa u zadatom jedinjenju i dodaje se samo ispred znak + odnosno znak -. Znak minus se po pravilu dodaje nemetalu u soli a znak + metalu u soli.(so=metal+nemetal)

2)---->Mg[SUP]2+[/SUP]+Cl[SUP]-[/SUP]


Treci korak je izjednacavanje broja jona sa leve strane sa brojem na desnoj strani, vidimo da nadesnoj strani imamo dva hlora dakle moramo da dodamo dva ispred jona Cl sa desne strane, dok broj Mg ostaje nepromenjen jer imamo isti broj atoma i sa jedne i sa druge strane.

3)---->Mg[SUP]2+[/SUP]+2Cl[SUP]-[/SUP]


Pa onda konacna reakcija izgleda ovako:


MgCl[SUB]2[/SUB]---->Mg[SUP]2+[/SUP]+2Cl[SUP]-[/SUP]


primer 2.

Aluminijum sulfat. Aluminijum je Al i on je iskljucivo trovalentat dok je sulfat anhidrid sumporne kiseline H[SUB]2[/SUB]SO[SUB]4[/SUB] pa je anhidrid SO[SUB]4[/SUB], e sad ne zelim da te zbunim ali bi ispravnije bilo napisati SO[SUB]4[/SUB][SUP]2-[/SUP] jer je to jon a ne hemijsko jedinjenje. Verovatno se pitas odakle znam da je 2-? Iz prostog razloga sto:

H[SUB]2[/SUB]SO[SUB]4[/SUB] podelicu ovo na dva dela radi lakseg pracenja:

H[SUB]2[/SUB] SO[SUB]4[/SUB]

Znamo da je vodonik ima oksidacioni broj (nadam se da znas ovaj pojam :) ) +1 pa znaci da dva vodonikova atoma ima ox broj +2 dakle deo SO[SUB]4[/SUB][SUP]2-[/SUP] koji je meni potreban za gradjenje soli je -2 zato sto je uvek zbir svih oksidacionih brojeva u neutralnom molekulu mora biti 0, pa je i logicno ako je ovo +2 ovo desno mora biti sve zajedno -2, a mene ovde ne zanima koliko je posebno sumpor a koliko kiseonik :)

Dakle zakljucak so aluminijumsulfat je molekulske formule Al[SUB]2[/SUB](SO[SUB]4[/SUB])[SUB]3[/SUB] pa je disocijacija postovajuci gore navedena ,,pravila,,

Al[SUB]2[/SUB](SO[SUB]4[/SUB])[SUB]3[/SUB]---->2Al[SUP]3+[/SUP]+3SO[SUB]4[/SUB][SUP]2-[/SUP]



Za domaci uradi disocijaciju:

1) natrijum cijanida
2) aluminijum hlorida
3) gvozdje II sulfat
4)[SUP]*[/SUP] cilske salitre
5)[SUP]**[/SUP] natrijumhidrogensulfata
6)[SUP]**[/SUP] magnezijumhidroksihlorida
:lol:
 
jonska veza javlja se izmedu metalai nemetala npr NaCl, NaCl=Na++CL- gde Na predaje svoj e- hloru koji ima 7 u zadnjem elektronskom sloju pa sa tim jednim ispunjava pravilo okteta i postaje inertan(ne reaguje) i zato sto je primio e- postaje negativan zbog viska negativnog naelektrisanja a Na pozitivan dao e- ima visak pozitivnog naelektrisanja. Pa se + i - privlace Na+ i Cl-, to privlacenje je jonska veza koja je elekrostaticke prirode.To bi bilo ukratko. Kovalentna veza se javlja izmedu razlicitih atoma i grupe atoma koje daju po jedan e- i formiraju zajednicki e- par koji je ustvari kovalentna veza. da li je polarna ili nepolarna zavisi od atoma koji je grade.Ako je jedan elektronegativniji(voli e- i privlaci ih) on ka sebi vuce i elektronski par pa je takva veza polarna npr HCl hlor vuce ka sebi.
a kod O2,N2 i td. oni imaju istu el.neg. i e- par je na sredini izmedu 2 atoma. Nadam se da si razumela to bi bilo nesto najkrace i najosnovnije.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top