Problemi iz matematike, fizike, hemije ...

  • Začetnik teme Začetnik teme dragana
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
E, Paganko je objasnio!!! :)
Vidis da ne zna koliko je -5+1, a ne sta je parabola, konveksnot, konkavnost i slicno... xD

@zmajica92: prvo si dala jedan zadatak, resavas drugi, a pricas o trecem?!
Odluci sta hoces... :))

sta se ti brines, mogao sam i grozniji da budem...... ma zna ona, siguran sam, samo je malko povilenila od ljubavi pred ove silne praznike pa ne razmislja.

a to je i dobro ako ne zna a zanima je. onda lepo pita

hej, ajde mi objasni kako izgleda ta parabola za sve slucajeve......ili sta je to parabola.

i jedno pitanje za tebe: definisati konkavnost i konvesnost funkcije realne promenjive.
 
Svaki prost broj veci od 5 moze se predstaviti u obliku 6k + 1 ili 6k + 5 (k pripada N)
Na ovo sam naleteo dok sam obnavljao gradivo iz prethodnih razreda. za izraz 6k + 5 se slazem da je tacan. ali za izraz 6k + 1 ne. jer, 6*4 + 1 = 25, sto nije prost broj. za sve ostale brojeve osim za 4, ovaj izraz je tacan da li sam u pravu?
 
sta se ti brines, mogao sam i grozniji da budem...... ma zna ona, siguran sam, samo je malko povilenila od ljubavi pred ove silne praznike pa ne razmislja.

a to je i dobro ako ne zna a zanima je. onda lepo pita

hej, ajde mi objasni kako izgleda ta parabola za sve slucajeve......ili sta je to parabola.

i jedno pitanje za tebe: definisati konkavnost i konvesnost funkcije realne promenjive.

Jaoj Paganko, nemoj me muciti, molim te, ja sam samo obican djak :p
Pa mozda ne znam da ti je teorijski opisem, ali znam otprilike kako izgleda :p
A ovo konkavnost i konveksnost, pa valjda je konveksna kada se njene tangente nalaze ispod nje, a konkavna kada su njene tangente iznad nje, ili tako nesto.... STO ME MUCIS?! :D
 
Svaki prost broj veci od 5 moze se predstaviti u obliku 6k + 1 ili 6k + 5 (k pripada N)
Na ovo sam naleteo dok sam obnavljao gradivo iz prethodnih razreda. za izraz 6k + 5 se slazem da je tacan. ali za izraz 6k + 1 ne. jer, 6*4 + 1 = 25, sto nije prost broj. za sve ostale brojeve osim za 4, ovaj izraz je tacan da li sam u pravu?

Ne ne ne gleda se to tako. Uzmes sledeci prost broj veci od 5, dakle 7
Predstavi 7 u obliku tog izraza i racunaj- 6k+1=7, k=1
I tako ides dalje sa prostim brojevima. Ne trazis ti sve brojeve koji za k daju izraz veci od 5 vec trazis sve vrednosti k ako je izraz prost broj veci od 5
Sto nas ipak dovodi negde. 7 se ne moze zapisati u obliku 6k+5. Kao sto se 11 ne moze predstaviti u obliku 6k+1, ali moze u 6k+5. Znaci neki od ta 2 oblika mora biti tacan, ne moraju oba
 
Poslednja izmena:
Svaki prost broj veci od 5 moze se predstaviti u obliku 6k + 1 ili 6k + 5 (k pripada N)
Na ovo sam naleteo dok sam obnavljao gradivo iz prethodnih razreda. za izraz 6k + 5 se slazem da je tacan. ali za izraz 6k + 1 ne. jer, 6*4 + 1 = 25, sto nije prost broj. za sve ostale brojeve osim za 4, ovaj izraz je tacan da li sam u pravu?

6*k+5 ? k=5..... => 6*5+5=35

svaki prost broj moze se napisati u obliku 6k+1 ili 6k+5 ali nije svaki broj oblika 6k+5 i 6k+1 prost broj.

Drugim recima, posledica toga da je neki broj prost, (cinjenica da je broj prost povlaci za sobom) da se on moze zapisati u obliku 6k+5 ili 6k+1. obrnuto ne mora obavezno da vazi.
 
Jaoj Paganko, nemoj me muciti, molim te, ja sam samo obican djak :p
Pa mozda ne znam da ti je teorijski opisem, ali znam otprilike kako izgleda :p
A ovo konkavnost i konveksnost, pa valjda je konveksna kada se njene tangente nalaze ispod nje, a konkavna kada su njene tangente iznad nje, ili tako nesto.... STO ME MUCIS?! :D

u sto si mi pametnica! bravo, to i jeste (jedna od) definicija. samo je potrebno pisati je malo strozim jezikom. zasta je potrebno prethodno definisati izvod, kako bi mogao definisati tangentu u nekoj tacki....

evo ti fina i jednosnava, razumljiva definicja, da malo provezbas engleski (i da ja ne moram da prevodim):

Pogledajte prilog 68042
 
Imam jednu ne razjanjenu temu !
na zidu je ugradjen kalolifer koji je nakacen na lageru, znaci moze da se vrti u oba pravca nesmetano .
prema zidu duva vetar sa svih strana, t.j. ne bitno sa koje strane !
da li ce vise vetra da prodje ako kalolifer nesmetano moze da se vrti , ili ako stoji zaglavljen ???
t.j. da li je veci otpor vetru ako kalolifer stoji zaglavljen ili ako postoji sansa da se on okrece u korist vetru, koristeci njegovu energiju ???

molio bi vas za vase misljenje i ako nije problem obrazlozenje zasto tako mislite !
 
Imam jednu ne razjanjenu temu !
na zidu je ugradjen kalolifer koji je nakacen na lageru, znaci moze da se vrti u oba pravca nesmetano .
prema zidu duva vetar sa svih strana, t.j. ne bitno sa koje strane !
da li ce vise vetra da prodje ako kalolifer nesmetano moze da se vrti , ili ako stoji zaglavljen ???
t.j. da li je veci otpor vetru ako kalolifer stoji zaglavljen ili ako postoji sansa da se on okrece u korist vetru, koristeci njegovu energiju ???

molio bi vas za vase misljenje i ako nije problem obrazlozenje zasto tako mislite !

pa pojma nemam. mogao bih da razmislim.

probaj da modeliras vetar u obliku sistema od n krutih kuglica mase m i malo uoptrebi mehaniku.

U sustini ako se ventilator ne okrece sav impuls cestica vazduha se vraca cesticama nakon sudara. A u suprotnom deo impulsa se utrosi na okretanje ventilatora. sad je meni iz toga logicno da je manji otpor ako ako se ventilator okrece u korist vetru. a da li sam u pravu, ne znam, kao sto rekoh treba mi vremena.
 
Ljudi, nikako ne mogu da uradim zadatak iz hemije!!!Potrebna mi je pomoc, zadatak glasi ovako:
Konstanta jonizacije mravlje kiseline HCOOH je 2*10-4(dva puta deset na minus cetvrtu)
mol/l, kolika ce biti koncentracija jona vodika u rastvoru, ciji je stepen disocijacije 4%?
rezultat je : 0,005 .

Ja bih voljela kad bi mi neko znao uraditi ovaj zadatak, jeste da imam rezultat, ali hocu da znam postupak kako smo dosli do tog rezultata....ja se nadam da ima onih koji ce znati odgonetnuti ovaj zadatak.
Srdacan pozdrav
Sara z:p
 
Ljudi, nikako ne mogu da uradim zadatak iz hemije!!!Potrebna mi je pomoc, zadatak glasi ovako:
Konstanta jonizacije mravlje kiseline HCOOH je 2*10-4(dva puta deset na minus cetvrtu)
mol/l, kolika ce biti koncentracija jona vodika u rastvoru, ciji je stepen disocijacije 4%?
rezultat je : 0,005 .

Ja bih voljela kad bi mi neko znao uraditi ovaj zadatak, jeste da imam rezultat, ali hocu da znam postupak kako smo dosli do tog rezultata....ja se nadam da ima onih koji ce znati odgonetnuti ovaj zadatak.
Srdacan pozdrav
Sara z:p

K=([H[SUP]+[/SUP]]*[HCOO[SUP]-[/SUP]])/[HCOOH]

Означимо са с почетну концентрацију мравље киселине. Тада су равнотежне концентрације из горњег израза:

[HCOOH] = c - α*c
[H[SUP]+[/SUP]] = [HCOO[SUP]-[/SUP]] = α*c


K је константа дисоцијације, а α степен дисоцијације. Ако заменимо претходно у израз за константу равнотеже, добијамо

K=(α[SUP]2[/SUP]*c[SUP]2[/SUP])/(c - α*c)

K=(α[SUP]2[/SUP]*c)/(1 - α)

Ово је тзв. Оствалдов закон разблажења. Пошто је α најчешће јако мала вредност (јер Оствалдов закон важи само за слабе eлектролите), можемо да сматрамо да је 1 - α ≈ 1, па је

K=α[SUP]2[/SUP]*c

Када заменимо вредости за К и α, добијамо да је почетна концентрација мравље киселине

c = 0.125 mol/dm[SUP]3[/SUP]

Концентрација јона водоника је

[H[SUP]+[/SUP]] = α*c = 0.005 mol/dm[SUP]3[/SUP]

z:p
 
K=([H[SUP]+[/SUP]]*[HCOO[SUP]-[/SUP]])/[HCOOH]

Означимо са с почетну концентрацију мравље киселине. Тада су равнотежне концентрације из горњег израза:

[HCOOH] = c - α*c
[H[SUP]+[/SUP]] = [HCOO[SUP]-[/SUP]] = α*c


K је константа дисоцијације, а α степен дисоцијације. Ако заменимо претходно у израз за константу равнотеже, добијамо

K=(α[SUP]2[/SUP]*c[SUP]2[/SUP])/(c - α*c)

K=(α[SUP]2[/SUP]*c)/(1 - α)

Ово је тзв. Оствалдов закон разблажења. Пошто је α најчешће јако мала вредност (јер Оствалдов закон важи само за слабе eлектролите), можемо да сматрамо да је 1 - α ≈ 1, па је

K=α[SUP]2[/SUP]*c

Када заменимо вредости за К и α, добијамо да је почетна концентрација мравље киселине

c = 0.125 mol/dm[SUP]3[/SUP]

Концентрација јона водоника је

[H[SUP]+[/SUP]] = α*c = 0.005 mol/dm[SUP]3[/SUP]

z:p

Tacno tako z:mrgreen:
 
Ljudi, jedno hemijsko pitanje!!!! xD

Koliko se rastvorljivost supstanci u vodi povezano sa njenovom disocijacijom, tj. ako je neka supstanca dobro rastvorljiva u vodi, znaci li da je dobar elektrolit?
Da li se hidridi (ako ne svi - koji?) rastvaraju u vodi?

HVALA :)

Растворљивост и дисоцијација нису директно повезани. Наравно да постоји гомила супстанци које су одлично растворне (у води), али су при том вема слаби електролити - пример је супстанца који свакодневно користимо - сахароза.

Напомена: Запамти да се растворљивост увек дефинише за конкретни растварач, ти си вероватно мислио само на воду.


Основно је следеће: ако супстанца у раствору остане у облику неутралних молекула, тада није електролит. Ако у раствору на неки начин постају јони (било растварањем типично јонских супстанци (соли нпр.) или ковалентних које у реакцији с растварачем дају јоне (киселине нпр.)), онда је супстанца електролит.


***

Нису сви хидриди растворни. Погледај овај текст на википедији, па ако има нешто нејасно, питај.

http://en.wikipedia.org/wiki/Hydride
 
Растворљивост и дисоцијација нису директно повезани. Наравно да постоји гомила супстанци које су одлично растворне (у води), али су при том вема слаби електролити - пример је супстанца који свакодневно користимо - сахароза.

Напомена: Запамти да се растворљивост увек дефинише за конкретни растварач, ти си вероватно мислио само на воду.


Основно је следеће: ако супстанца у раствору остане у облику неутралних молекула, тада није електролит. Ако у раствору на неки начин постају јони (било растварањем типично јонских супстанци (соли нпр.) или ковалентних које у реакцији с растварачем дају јоне (киселине нпр.)), онда је супстанца електролит.


***

Нису сви хидриди растворни. Погледај овај текст на википедији, па ако има нешто нејасно, питај.

http://en.wikipedia.org/wiki/Hydride

E hvala ti. Spremam prijemni za medicinu, ima slicnih pitanja... Dakle ako me pita da li je CaCO3 elektrolit. Nije - jer se ne razlaze i nalazi se u molekulskom obliku, jel? :)
U sustini jake kiseline i jake baze jesu elektroliti. Jel to tacno?
A za okside? Jesu li svi kiseli, bazni i amforteni oksidi elektroliti (u vod. rastv)?

Hvala!
 
Slozio bih se sa Epistimonasom z;)
Ca-karbonat je elektrolit, bez obzira sto se ne rastvara u vodi on jeste elektrolit koliko ja znam kao i sve druge soli. Sve soli spadaju u jake ili umereno jake elektrolite pa i sam Ca-karbonat.
I jeste bio si upravu, sve jake baze su elektroliti kao i jake kiseline. E sad cini mi se da neki izuzetak pretstavlja Mg- hidrokisd ali nisam siguran, konsultovao bih se sa Epis.-om :rumenko:
 
E hvala ti. Spremam prijemni za medicinu, ima slicnih pitanja... Dakle ako me pita da li je CaCO3 elektrolit. Nije - jer se ne razlaze i nalazi se u molekulskom obliku, jel? :)
U sustini jake kiseline i jake baze jesu elektroliti. Jel to tacno?
A za okside? Jesu li svi kiseli, bazni i amforteni oksidi elektroliti (u vod. rastv)?

Hvala!

CaCO[SUB]3[/SUB] се веома слабо раствара, дакле не налази се у молекулском облику. Поред тога, у питању је јонски кристал, па тешко да онај мали део што се раствори остаје у молекулском облику. Пре ће бити да тај мали растворени део дисусосује, а затим карбонатни јон хидролизује, па у том раствору постоји равнотежа неколико различитих јона. Одговор је тачан, у питању је неелектролит (веома слаб електролит), али твоје објашњење нема баш много смисла.

Јаке киселине и јаке базе јесу електролити ако се добро растварају и ако се под тим подразумевају оне класичне киселине и базе које се уче у школи и ако говоримо о воденим растворима. Зас остале случајеве не бих смео да се закунем док добро не размислим.

Оксиди... Узми на пример оксид натријума. Теоријски, он се раствара и дисосује на натријумове и оксидне јоне, али оксидни јон је толико јака база да истог момента откида протон молекулу воде. У раствору остају натријумови и хидроксидни јони, па такав раствор јсте електролит, али не можемо рећи да је сам оксид електролит јер оксидни анјон не опстаје у раствору. Ако би се нашао неки апротични поларни растварач који раствара дати оксид, онда би можда и могло да се говори о томе, али верујем да сасатављачи тестова мисле на воду. Оксиди неметала нису јонски, па у раствору не би ни дали оксидни анјон.



P.S.

Опростићеш ми што делим савете, не волим то, али ме овакве ствари мало иритирају. Ти ћеш бити будући лекар, а овде постављаш питања на која тражиш ad hoc одговоре за сваки посебан случај не трудећи се да у глави формираш јасне теоријске поставке из којих ће ти бити лако да дедукујеш одговор на појединачне случајеве. А будући лекари би требало да знају хемију, иако се данашњи медицински факултет не слаже са мном, па је тај предмет укинуо. Зато данас имамо хорде лекара који лупају глупости о сквалену из вакцина, а кладим се да не знају ни формулу овог молекула. Немој сутра да будеш такав.
 
Poslednja izmena:
Растворљивост и дисоцијација нису директно повезани. Наравно да постоји гомила супстанци које су одлично растворне (у води), али су при том вема слаби електролити - пример је супстанца који свакодневно користимо - сахароза.

Напомена: Запамти да се растворљивост увек дефинише за конкретни растварач, ти си вероватно мислио само на воду.


Основно је следеће: ако супстанца у раствору остане у облику неутралних молекула, тада није електролит. Ако у раствору на неки начин постају јони (било растварањем типично јонских супстанци (соли нпр.) или ковалентних које у реакцији с растварачем дају јоне (киселине нпр.)), онда је супстанца електролит.


***

Нису сви хидриди растворни. Погледај овај текст на википедији, па ако има нешто нејасно, питај.

http://en.wikipedia.org/wiki/Hydride

E hvala ti. Spremam prijemni za medicinu, ima slicnih pitanja... Dakle ako me pita da li je CaCO3 elektrolit. Nije - jer se ne razlaze i nalazi se u molekulskom obliku, jel? :)
U sustini jake kiseline i jake baze jesu elektroliti. Jel to tacno?
A za okside? Jesu li svi kiseli, bazni i amforteni oksidi elektroliti (u vod. rastv)?

Hvala!

Kao sto rece Epi ni ja se ne bih slozio da rasvorljivost ima neke veze sa time da li je neka susptanca elektrolit.Citaj ponovo boldovano :zimag:
A sto se oksida tice tu ....
Oksidi su neelektroliti koliko ja znam z:poz:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top