Problemi iz matematike, fizike, hemije ...

  • Začetnik teme Začetnik teme dragana
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Za oblast definisanosti (domen) funkcije treba da znas sledece:

Oblast definisanosti f-je se ispituje samo u tri slucaja: kada se u f-ji javljaju log,pani koren ili razlomak kod koga je u imeniocu nepoznata (promenljiva). U svim ostalim slucajevima je oblast definisanosti funkcije svako x iz skupa realniih brojeva.

1. Za slucaj log(x), domen je: log(x) veci ili jednak 0 odnosno x vece ili jednako od 1 jer je log(1)=0 (ne postoji log(0) i negativnih brojeva).

Primer: log(x-4), domen je: x-4 je vece ili jednako1 tj. x vece ili jednako od 5.

2. Za slucaj kada f-ja sadrzi parni koren, domen je potkorena velicina koja ne sme biti manja od 0 odnosno mora biti veca ili jednaka 0 jer nema korena iz negativnog broja (ako izuzmemo kompleksne brojeve).

Primer: koren iz (5-2x), domen je: 5-2x je vece ili jednako 0 tj. 5 je vece ili jednako od 2x i dobijamo da je x manje ili jednako od 5/2.

3. Za slucaj razlomka koji sadrzi nepoznatu (promenljivu) u imeniocu, domen je imenilac koji mora biti razlicit od 0 jer deljenje nulom nije definisano.

Primer: 3/(x-1), domen je x-1 je razlicito od 0, odnosno x je razlicito od 1.


Za tvoj zadatak, pises prvo da je log(x-1) veci ili jednak nuli, pa onda da je x-1 vece ili jednako od 1, odnosno da je x vece ili jednako od 2.

Nadam se da si razumeo i da sam pomog'o.
 
Poslednja izmena:
Za oblast definisanosti (domen) funkcije treba da znas sledece:

Oblast definisanosti f-je se ispituje samo u tri slucaja: kada se u f-ji javljaju log, koren ili razlomak kod koga je u imeniocu nepoznata (promenljiva). U svim ostalim slucajevima je oblast definisanosti funkcije svako x iz skupa realniih brojeva.

1. Za slucaj log(x), domen je: log(x) veci ili jednak 0 odnosno x vece ili jednako od 1 jer je log(1)=0 (ne postoji log(0) i negativnih brojeva).

Primer: log(x-4), domen je: x-4 je vece ili jednako1 tj. x vece ili jednako od 5.

2. Za slucaj kada f-ja sadrzi koren, domen je potkorena velicina koja ne sme biti manja od 0 odnosno mora biti veca ili jednaka 0 jer nema korena iz negativnog broja (ako izuzmemo kompleksne brojeve).

Primer: koren iz (5-2x), domen je: 5-2x je vece ili jednako 0 tj. 5 je vece ili jednako od 2x i dobijamo da je x manje ili jednako od 5/2.

3. Za slucaj razlomka koji sadrzi nepoznatu (promenljivu) u imeniocu, domen je imenilac koji mora biti razlicit od 0 jer deljenje nulom nije definisano.

Primer: 3/(x-1), domen je x-1 je razlicito od 0, odnosno x je razlicito od 1.


Za tvoj zadatak, pises prvo da je log(x-1) veci ili jednak nuli, pa onda da je x-1 vece ili jednako od 1, odnosno da je x vece ili jednako od 2.

Nadam se da si razumeo i da sam pomog'o.

Свака логаритамска функција је деф. за вредност аргумента који мора бити већи од 0.Значи за конкретну лог. функцију log(4-x) функција ће бити деф. за 4-х > 0 тј. х<4 а не за оно што си ти исписа.
Оно што си написа за корен важи за квадратни и било који парни корен...
А за непарне корене?
 
Za oblast definisanosti (domen) funkcije treba da znas sledece:

Oblast definisanosti f-je se ispituje samo u tri slucaja: kada se u f-ji javljaju log, koren ili razlomak kod koga je u imeniocu nepoznata (promenljiva). U svim ostalim slucajevima je oblast definisanosti funkcije svako x iz skupa realniih brojeva.

1. Za slucaj log(x), domen je: log(x) veci ili jednak 0 odnosno x vece ili jednako od 1 jer je log(1)=0 (ne postoji log(0) i negativnih brojeva).

Primer: log(x-4), domen je: x-4 je vece ili jednako1 tj. x vece ili jednako od 5.

2. Za slucaj kada f-ja sadrzi koren, domen je potkorena velicina koja ne sme biti manja od 0 odnosno mora biti veca ili jednaka 0 jer nema korena iz negativnog broja (ako izuzmemo kompleksne brojeve).

Primer: koren iz (5-2x), domen je: 5-2x je vece ili jednako 0 tj. 5 je vece ili jednako od 2x i dobijamo da je x manje ili jednako od 5/2.

3. Za slucaj razlomka koji sadrzi nepoznatu (promenljivu) u imeniocu, domen je imenilac koji mora biti razlicit od 0 jer deljenje nulom nije definisano.

Primer: 3/(x-1), domen je x-1 je razlicito od 0, odnosno x je razlicito od 1.


Za tvoj zadatak, pises prvo da je log(x-1) veci ili jednak nuli, pa onda da je x-1 vece ili jednako od 1, odnosno da je x vece ili jednako od 2.

Nadam se da si razumeo i da sam pomog'o.

a oblast definisanosti funkcije:

f(x)=arcsin(x+1)

po tvojim pravilima oblast definisanosti ove funkcije je ceo skup R, jel da?

a ja tvrdim da je interval [-2,0]......

Tako da ona pravila padaju u vodu.

odgovor na pitanje &quot;kako naci domen funkcije?&quot; je TESKO ako ne poznajes osnovne funkcije. Evo nekih:

x[SUP]n[/SUP]

ako je n<=0, funkcija je definisana na celom skupu R sem eventualno nule.
ako je 0<n<1 funkcija je definisana samo za x>=0
ako je n>1 funkcija je definisana nad celim skupom R

ovo je lako proveriti ako skiciras grafik za svaki od ovih slucaja

funkcija oblika

a[SUP]x[/SUP] gde je a proizvoljan realn broj razlicit od nule

imaju za domen takodje ceo skup R

inverzna funkcija ove funkcije je

log[SUB]a[/SUB] x

ova funkcija je definisana samo za poyitivne vrednosti iz skupa R

trigonometrijske su vec malo komplikovane,

sin(x) i cos(x) su defnisane nad celim skupom R

tg(x) je definisana nad celim skupom R osim za vrednosti k*pi/2 gde je k proizvoljan ceo broj. (jer je za te vrednosti cos(x)=0, pa imamo deljenje sa nulom)


ctg(x) je definisana nad celim skupom R osim za vrednosti k*pi gde je k proizvoljan ceo broj. (jer je za te vrednosti sin(x)=0, pa imamo deljenje sa nulom)

inverzne trigonometrijske funkcije su vec malo problematicne zbog svojih definicija pa ih verovatno neces koristiti

arcsin(x) i arccos(x) imaju domen interval [-1,1] jer sin(x) i cos(x) preslikavaju ceo svoj domen u taj interval(kodomen).

tu se javlja problem zbog toga sto su sin i cos funkcije periodicne pa necu dalje o njima.

ovo bi generalno trebalo da bude dovoljno za ono sto se radi na nivou srednje skole ali treba imati na umu da tu nije kraj spiska svih mogucih funkcija.

sta je sa domenom sh(x) (sinus hiperbolikus) i ch(x) (kosinus hiperbolikus)?

da i ma tgh(x) i ctgh(x) kao i inverzne.... arcsinh(x) itd....

toliko od mene.
 
Poslednja izmena:
S={1,2,3,5,8,13,21}

dvoclani podskupovi skupa S su {1,2},{1,3},{1,5},...,{8,13},{8,21},{13,21}

znaci sve kombinacije od 2 elementa iz skupa s

tebi se trazi da iz svakog dvoclanog podskupa uzmes veci broj i saberes sve te brojeve

primetices da je svaki broj veci u onoliko podskupova koliko ima manjih brojeva od njega u S pe je resenje 0*1+1*2+2*3+3*5+4*8+5*13+6*21=246
 
Свака логаритамска функција је деф. за вредност аргумента који мора бити већи од 0.Значи за конкретну лог. функцију log(4-x) функција ће бити деф. за 4-х > 0 тј. х<4 а не за оно што си ти исписа.
Оно што си написа за корен важи за квадратни и било који парни корен...
А за непарне корене?

log(1)=0, dakle log(x-4) moze biti i jedanak 1, odnosno za log(x-4), domen je x-4 vece ili jednako od 1, tj. x je vece ili jednako od 5.

A za koren si u pravu, dakle ako f-ja sadrzi paran koren, tada treba ispitati domen f-je. (Ispravio sam to, hvala).
 
log(1)=0, dakle log(x-4) moze biti i jedanak 1, odnosno za log(x-4), domen je x-4 vece ili jednako od 1, tj. x je vece ili jednako od 5.

A za koren si u pravu, dakle ako f-ja sadrzi paran koren, tada treba ispitati domen f-je. (Ispravio sam to, hvala).

a takodje moze biti i log(x-4)= -38, pa sta s tim. pitaje je koliko x sme da bude, a u tom mora biti x>4. Nesto si pobrkao. :think:

i dalje cekam odgovor, sta sa arccos(x+1) po tim tvojim pravilima?


carlos4607:
Свака логаритамска функција је деф. за вредност аргумента који мора бити већи од 0.Значи за конкретну лог. функцију log(4-x) функција ће бити деф. за 4-х > 0 тј. х<4 а не за оно што си ти исписа.
Оно што си написа за корен важи за квадратни и било који парни корен...
А за непарне корене?

u pravu si za log(4-x). Bice definisana za svako x koje je manje od 4.
 
log(1)=0, dakle log(x-4) moze biti i jedanak 1, odnosno za log(x-4), domen je x-4 vece ili jednako od 1, tj. x je vece ili jednako od 5.

A za koren si u pravu, dakle ako f-ja sadrzi paran koren, tada treba ispitati domen f-je. (Ispravio sam to, hvala).
То што си исписа важи кад се тражи "нула " функције,а не за деф. функције.
 
Paganko, vrednost logaritma ne moze biti negativna.
Dalje, f-ja x[SUP]n[/SUP] je definisana za svako n iz R, jer za bilo koju vrednost broja n mozes da izracunas x. Isto vazi za a[SUP]x[/SUP], dakle za svako x iz R se moze izracunati vrednost a.
Za f(x)=arcsin(x+1) si u pravu..........Zaboravio sam da napomenem da postoje izuzeci, posebno kod trigonometrijskih i inverznih trigonometrijskih funkcija.


То што си исписа важи кад се тражи "нула " функције,а не за деф. функције.

Za nulu f-je bi bilo strogo jednako a ne vece ili jednako.


Pozdrav!
 
Paganko, vrednost logaritma ne moze biti negativna.

Za nulu f-je bi bilo strogo jednako a ne vece ili jednako.


Pozdrav!
Вредност логаритма МОЖЕ бити негативна.Немања је приложио график просте лог.функције из ког се фино види...
А што се тиче нуле ф-је,оно што си ти написа "личило" је на то,па сам претпоставио да си на то мислио,иако се расправља о дефинисаности ф-је...

Која збрка...
 
Binary_logarithm_plot.png
 
Paganko, vrednost logaritma ne moze biti negativna.
Dalje, f-ja x[SUP]n[/SUP] je definisana za svako n iz R, jer za bilo koju vrednost broja n mozes da izracunas x. Isto vazi za a[SUP]x[/SUP], dakle za svako x iz R se moze izracunati vrednost a.
Za f(x)=arcsin(x+1) si u pravu..........Zaboravio sam da napomenem da postoje izuzeci, posebno kod trigonometrijskih i inverznih trigonometrijskih funkcija.




Za nulu f-je bi bilo strogo jednako a ne vece ili jednako.


Pozdrav!

uzmi digitron pa izracunaj log(0.1) :rtfm:
 
sad,nzm da li je nacrtna geometrija prirodni ili tehnoloski predmet(nije jasno definisano,poput psihologije),pa mi treba pomoc oko zadatka do cetvrtka,vezan za prodor i vidljivost prave.Potreban mi je do cetvrtka

Nacrtati prodor i vidljivost prave u ortogonalnoj i kosoj projekciji
Koordinate su: x y z
C(2:3:2)
B(5:1:7)
D(5:1:5)
a)prodor i vidljivost prave CB
b)prodor i vidljivost prave CD
c)prodor i vidljivost prave BD
 
Fizika:
Automobil mase 1t krece se preko mosta u obliku ispupcenog kruznog luka poluprecnika krivine 1km. Kolika je sila pritiska automobila na most u najvisoj tacki ako je brzina automobila 54km/h?

E sada meni je jasno bilo (ravnomerno) kruzno kretanje kada smo radili kinematiku. Medjutim otkako radimo dinamiku nesto tu meni ne stima. Zasto zaboga trazimo samo tangencijalno ubrzanje? Ili sto je jos cudnije, zasto ga racunamo preko formule za radijalno?
 
Fizika:
Automobil mase 1t krece se preko mosta u obliku ispupcenog kruznog luka poluprecnika krivine 1km. Kolika je sila pritiska automobila na most u najvisoj tacki ako je brzina automobila 54km/h?

E sada meni je jasno bilo (ravnomerno) kruzno kretanje kada smo radili kinematiku. Medjutim otkako radimo dinamiku nesto tu meni ne stima. Zasto zaboga trazimo samo tangencijalno ubrzanje? Ili sto je jos cudnije, zasto ga racunamo preko formule za radijalno?

Glupog li zadatka.....

Elem, stvari stoje ovako. Tangentno ubrzanje menja intenzitet vektora brzine, a radijalno smer. Posto ti se tacka krece non stop po kruznici, radijalno ubrzanje je konstantno po intenzitetu.....
 
isparavanjem 1l (litra ) zasicenog rastvora
*CaCO3
*preostalo je 7 mg taloga .. KoLiki je proizvod rastvorljivosti ?


Ako mOze pomocH oDma HItno mi Treba !?...Hvala unaPrijeD !!

Прво треба израчунати растворљивост CaCO[SUB]3[/SUB] у mol/dm[SUP]3[/SUP].

Пошто нам је речено да је 7mg било растворено у 1 dm[SUP]3[/SUP] засићеног раствора, све што треба да урадимо је да 7mg преведемо у молове. Моларна маса CaCO[SUB]3[/SUB] је 100.0869 g/mol.

0.007g / 100.0869 g/mol = 6.99 * 10[SUP]-5[/SUP] mol

па је растворљивост CaCO[SUB]3[/SUB] 6.99 * 10[SUP]-5[/SUP] mol/dm3


Може се узети да је степен дисоцијације једнак јединици, па је концентрацијa раствора соли овог типа једнака концентрацији калцијумових односно карбонатних јона. Пошто се производ растворљивости дефинише као

K[SUB]sp[/SUB] = [Ca[SUP]2+[/SUP]]*[CO3[SUP]2-[/SUP]]

где су величине са десне стране концентрације одговарајућих јона у засићеном раствору, следи да је

K[SUB]sp[/SUB] = s(CaCO[SUB]3[/SUB])[SUP]2[/SUP]

где је s(CaCO[SUB]3[/SUB]) растворљивост CaCO[SUB]3[/SUB].


Дакле, решење је

K[SUB]sp[/SUB]( CaCO[SUB]3[/SUB]) = 4.89*10[SUP]-9[/SUP] mol[SUP]2[/SUP]/dm[SUP]6[/SUP]
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top