Problemi iz matematike, fizike, hemije ...

  • Začetnik teme Začetnik teme dragana
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Ma ljudi ja sam ovo znao! Ne razumem to sto vodonik stize prvi do katode, zasto ne stize prvi natrijum? Isto vazi i za anodu, zasto do nje ne stize prva OH grupa vec jon Cl-?

Hemijom se mnogo ne bavim, pa uzmi ovo sa rezervom. Ne bih baš rekao da je stvar u masi jona i koji će zbog toga prvi stići, već elektrohemijskih potencijala tih jona. Neki joni se daju lakše razelktrisati od drugih, u ovom slučaju vodonikov jon od natrijumovog i hloridni od hidroksilnog.
 
Hemijom se mnogo ne bavim, pa uzmi ovo sa rezervom. Ne bih baš rekao da je stvar u masi jona i koji će zbog toga prvi stići, već elektrohemijskih potencijala tih jona. Neki joni se daju lakše razelktrisati od drugih, u ovom slučaju vodonikov jon od natrijumovog i hloridni od hidroksilnog.

Hvala na odgovoru!
Ima li jos nekog misljenja, ili....znanja? :D
 
Hemijom se mnogo ne bavim, pa uzmi ovo sa rezervom. Ne bih baš rekao da je stvar u masi jona i koji će zbog toga prvi stići, već elektrohemijskih potencijala tih jona. Neki joni se daju lakše razelktrisati od drugih, u ovom slučaju vodonikov jon od natrijumovog i hloridni od hidroksilnog.

I ovo je tacno . Nema veze masa atoma, jona i molekula od toga ko ce stici i gde ce stici . Htedoh da spomenem elektrodni potencijal ali sam se plasio da Nikola nece razumeti to jos jer je prvak ...

Nikola jel znas engleski ?
 
Da nastavim sa temama...

Opštije...

-Relativistički zakoni održanja
Prelaz iz klasične u relativističku fiziku praćen je izmenom brojnih načela, ovde bi bile razmotrene izmene u sferi ovih fundamentalnih principa

-Njutnovi zakoni u relativistici
Da li su svi zakoni Njutna izmenjeni u relativističkoj fizici ili ne, na koji način, opseg davanja preciznih rezultata definisanje inercijalnih referentih sistema u klasičnoj i relativističkoj fizici.

-Plankov zakon zračenja
Jedan od fundamentalnih principa fizike koji je na neki način i osnova kvantne mehanike. Izvođenje Stefan-Bolcmanovog zakona, Vinovog zakona pomeranja i sl. iz pomenutog, razmatranje značaja Plankove hipoteze i njenog uopštenja koje je koristio Ajnštajn u svojoj jednačini pri objašnenju fotoefekta.

-Hibridizacija i Šredingerova jednačina
Shvatanje hemijskog fenomena hibridizacije sa aspekta kvantne mehanike i njeno matematičko tumačenje Šredingerovom jednačinom.

-Spektralne linijske serije vodonika
Tipična tema, ali jako pogodna za obradu. Tumačenje vodonikovog spektra i objašnjavanje Lajmanove, Balmerove i drugih serija u njemu.

-Putanja u kvantnoj mehanici
Pojam putanje u kvantnoj mehanici gubi smisao i zamenjuje ga teorija verovatnoće koja položaj tumači preko kvadrata talasne funkcije...

-Nizovi
Ne uopšteno već odabrati konkretniju oblast, diferencne jednačine, dokazi sa matematičkom indukcijom, sume, konvergencija i sl.

-Kvadratne kongruencije
Sjajna tema za ljubitelja teorije brojeva.

-Opšti kriterijumi deljivosti
Izvođenje nekih opštih kriterijuma deljivosti, kongruencije...

-Teorije optimizacije
Linearno programiranje i složenije metode, različiti pristupi optimizacije, korisna i primenljiva oblast.

-Teorija grafova
S njom možeš da napraviš veliki broj interesantnih kombinacija, rešiti neke interesantne zagonetke...

Specifičnije...

-Vremenska putovanja
Vrlo zanimljiva tema. Da li je moguće putovati kroz vreme, kauzalnost, zakrivljenje prostor-vremena, dilatacija vremena, razna relativistička tumačenja...

-Hologrami
Zamena fotografije, relativno aktuelna ideja,njeno tumačanje (koje može da se tiče i hemje) preko interferencije, difrakcije i sl.

-Tunel-efekat
Ovo se može jako interesantno interpretirati, sjajna ilustracija značaja i sadržine kvantne mehanike.

-Zanimljivii rezultati relativističke fizike
Izdvajanje zanimljivih aspekata relativističke teorije, ali uz mogućnost njihovog detaljnog strogo naučnog objašnjavaja

-Kvantna povezanost
Jedna od zanimljivih posledica kvantne teorije.

-Paroksi u fizici (hemiji, matematici...)
Paradoks blizanaca i drugi parodksi i njihova tumačenja, može se oformiti i u nekoj užoj temi, poput relativistike...

-Korpuskularno talasni dualizam
O čestično-talasnoj prirodi svetlosti, ali i elektrona i drugih čestica, de Broljeva realcija itd.


Da li ti se išta od navedenog u ovoj i prethodnoj poruci dopalo?

Stiven, rekoh ti da ću navesti neke teme za maturski, pa evo...

Najpre nešto uopšteno...

1)Primena izvoda u dokazivanju nejednakosti
Jako korisna stvar, možeš produbiti znanje izvoda koji su uvod u ozbiljnu matematiku, naučiti neke teoreme koje se retko uče u gimnaziji kao Rolova, Langranžova, Košijeva... Metod jako koristan efektan i razumljiv, može se sažeti na manje od 20 strana, pogodan za povezivanje raznih oblasti matematike

2)Diofantove jednačine
Nije naročito teško, zanimljivo, korisno u rešavanju jednačina, takođe van standardnih okvira gimnazijskog gradiva, dostupno je dosta literature u vezi toga. Pomalo opšta oblast, ali ako se može kreativno tumačiti.

3)Primena infinitenzimalnog računa u fizici
Oblast koja je jako primenjiva u fizici, odlična prilika da se sintetizuju znanja iz različitih oblasti, jako korisno jer se daljem nivou fizika nadograđuje na tom stupnju. Ujedno i mogućnost da se apstraktniji deo matematike učini dostupnim razumevanju.

4)Neeuklidska geometrija
Sjajan primer toga kako matematika ume da se razlikuje od one na koju smo navikli. Jako je interesantno naučiti nešto novo u vezi toga, zapravo zanimljivo je i proučavanje toga i pisanje samog rada, jer se radi o nestandardnoj percepciji geometrije prostora.

5)Višedimenzionalni prostori
Takođe nešto što se može podvesti pod tu kategoriju. U ozbiljnijoj nauci sistemi sa više dimenzija su uobičajna stvar i javljaju se u najrazličtijim oblastima, od relativistike do teorija optimizacije, prilično teško za zamišljanje, ali je jako interesantno i korisno.

6)Kompleksni brojevi i geometrija
Povezivanje raznih disciplina u jednu, svođenje geometrijskih problema sa elementarnog nivoa na rad sa kompleksnim brojevima, nestandardan, ali jako efektivan pristup.

7)Primena matematike(fizike, hemije...)
Ovde možeš da budeš ilustrativan navodeći primere koliko je nauka zapravo značajna i primenljiva u najrazličitijim oblastima.

8)Kvanta mehanika i verovatnoća
Nimalo jednostavna tema na ovom nivou. Podvođenje ove dve oblasti u zajednički okvir sa još slabo razvijenim matematičkim aparatom. Korisno jer možeš mnogo toga da naučiš, povežeš i zavoliš. Zahtevan zadatak, ali ako se dobro uradi može biti jako kvalitetan u najširem smislu.

9)Atom i njegova struktura
Standardno, ali verujem da tebe zanima. Ako se kocentrišeš na jednu od teorija, recimo kvantnu, ili relativističko-kvantnu možeš napraviti specifičan rad.

10)Klasična mehanika kao slučaj relativističke
Literature o ovoj teoriji postoji napretek, vrlo jednostavno se sve da savladati i prikazati kako se teorije mogu uključivati i proširivati. Razbijanje uvrežene zablude da je Njutnovska fizika potpuno oborena relativističkom i jasna odrenica granica njenog važenja.

Ako te zanima nešto specifično, a zanimljivo, evo:
1)Izračunavanje trigonometrijskih funkcija bez digitrona i tablica
Odlična prilika da budeš kreativan, originalan, ali i precizan, kao i da produbiš neka svoja znanja iz trigonometrije.

2)Sabiranje bojama u logici
Primer efektne primene logike, interesantno i pučno.

3)Kombinatorika na šahovskoj tabli
Ako voliš šah, i dobro poznaješ kombinatoriku možeš napisati jako efektan rad.

4)Pitagorejske trojke
Igra brojevima, nalaženje raznih osnovnih Pitagorejskih trojki, nekih njihovih osobina i sl.

5)Teorija igara
To je jako zanimljivo, nestandardno, može se smisliti dosta zanimljivih igara i pobedničkih strategija...

6)Masa fotona
Često se mešaju stvari u vezi mase fotona, zapravo da li mu treba pripisivati masu ili ne... Razlika između relativističke mase, mase mirovanja, zašto je masa mirovanja fotona baš nula i sl. su neki aspekti koji mogu da budu interesantni.

7)Od kojih elemenata se sastoji Sunce?
Primena spektroskopije, prelaz između fizike, hemije i fizičke hemije...

8)Interpretacije spina
Ovo je efekat koji je takođe od interesa za sve tri prethodno nabrojane nauke. Može se na veliki broj načina interpretirati pa sačinjava zanimljivu temu...

9)Značaj kvantne mehanike u hemiji
Koliko je kvanta značajna za fiziku znaju svi, ali koliko se kvantna mehanika odrazila na hemiju?

10)Koliko elemenata postoji?
Evo jedne zanimljive teme i iz hemije, koliko elemenata najviše (najverovatnije) još može biti otkriveno.

Možeš pisati i o nekim savremenijim otkrićima i hipotezama, teoriji struna recimo i drugim sličnim disciplinama...

Nastaviću posle danas ovu listu...



Ohh yeah :)

Elem, mnoge teme su mi privukle paznju medju njima najvise ove crvene :lol:

E sad da ne bi pomislio, gle budale pola dobrih tema mu se nije svidelo da te odmah razuverim . Ove koje nisu crvene spadaju manjim delom u onu grupu koje mi nisu interesantne (npr Teorija igara (mrzim to :lol:, i dan danas kad vidim na takmicenju iz matematike L-trimino ili konjanika na sahovskoj tabli odmah se hvatam za glavu) , kombinatorika na sahovskoj tabli ) ali mnogo veci broj njih su one koje su vec po meni izlizane (odradjene kroz gimnaziju) tako npr Plankov zakon zracenja, Relativisticka fizika i njene posledice , Atom i njegova struktura, Nizovi, Tunel efekat.... , ali sam isto tako nabasao i na one za koje se mnogo plasim da ne mogu da radim zbog manjka znanja iz tih oblasti ( npr Sredigner (nimalo jednostavan ali ne i nenaucljiv ;)) ali osim ovih crvene nisu i one za koje prvi put cujem i za koje nemam blage veze pa bih voleo ako imas vremena da kazes po dve tri recenice koje bi svaki smrtnik razumeo :lol:

Tako npr
-Teorije optimizacije - ovo zvuci zanimljivo
-Teorija grafova - o ovome sam samo nacuo nesto malo zato je crvena
-Primena infinitenzimalnog računa u fizici
-Neeuklidska geometrija - o ovome takodje znam nesto malo
-Interpretacije spina

Eto , toliko za sada, i svaka pohvala za teme.
 
I ovo je tacno . Nema veze masa atoma, jona i molekula od toga ko ce stici i gde ce stici . Htedoh da spomenem elektrodni potencijal ali sam se plasio da Nikola nece razumeti to jos jer je prvak ...

Nikola jel znas engleski ?

Ma znam to, onako ( ;) ), ima jedna lista u knjizi sa elektrodnim potencijalima... Samo ne znam kako da ja znam koji element ima veci potencijal od nekog drugog, jel to mora da se uci napamet?
Znam engleski. :)
 
Hvala na odgovoru!
Ima li jos nekog misljenja, ili....znanja? :D
Nema potrebe za neko dodatno mišljenje.Ono što ti je MathPhysics odgovorio je potpuno tačno.Svi ovi joni dolaze do katode ali se voda (iako nije elektrolit) redukuje na datom potencijalu koji si "nametnuo" potenciostatom elektrodi tj. neće ti biti dozvoljeno da potencijal spuštaš do vrednosti potrebne za redukciju natrijuma jer se voda redukuje na -0.83V (standardni elektrodni potencijal) dok će se natrijum pri istoj koncentraciji redukovati na -2.71V.Tačnije, neće se ni H2O redukovati baš na tom potencijalu nego na nešto nižem zbog tzv. nadnpona H2 (vrednost potencijala za koju je u ovom slučaju katodu potrebno polarizovati negativnijom da bi se izvršio proces redukcije 2 H2O + 2 e- -----> H2(g) + 2 OH-(aq).Pozdrav
 
Poslednja izmena:
Ohh yeah :)

Elem, mnoge teme su mi privukle paznju medju njima najvise ove crvene :lol:

E sad da ne bi pomislio, gle budale pola dobrih tema mu se nije svidelo da te odmah razuverim . Ove koje nisu crvene spadaju manjim delom u onu grupu koje mi nisu interesantne (npr Teorija igara (mrzim to :lol:, i dan danas kad vidim na takmicenju iz matematike L-trimino ili konjanika na sahovskoj tabli odmah se hvatam za glavu) , kombinatorika na sahovskoj tabli ) ali mnogo veci broj njih su one koje su vec po meni izlizane (odradjene kroz gimnaziju) tako npr Plankov zakon zracenja, Relativisticka fizika i njene posledice , Atom i njegova struktura, Nizovi, Tunel efekat.... , ali sam isto tako nabasao i na one za koje se mnogo plasim da ne mogu da radim zbog manjka znanja iz tih oblasti ( npr Sredigner (nimalo jednostavan ali ne i nenaucljiv ;)) ali osim ovih crvene nisu i one za koje prvi put cujem i za koje nemam blage veze pa bih voleo ako imas vremena da kazes po dve tri recenice koje bi svaki smrtnik razumeo :lol:

Tako npr
-Teorije optimizacije - ovo zvuci zanimljivo
-Teorija grafova - o ovome sam samo nacuo nesto malo zato je crvena
-Primena infinitenzimalnog računa u fizici
-Neeuklidska geometrija - o ovome takodje znam nesto malo
-Interpretacije spina

Eto , toliko za sada, i svaka pohvala za teme.

Za ove teme sa kojima si manje upozat nešto kasnije ću napisati detaljnije objašnjenje.

Ovo što ti se dopada sa izvodima i nejednakostima je jako zanimljiva tema. Naime izvodi mogu jako da koriste kod dokazivanja nekih nejednakosti. Mada u suštini, izvodi mogu da ti koriste u jako širokom opsegu disciplina, naveo sam ovaj jer mislim da je naročtio podesan.

Naravno nisam očekivao da će ti se sve teme dopasti. Samo nemoj misliti da su neke od njih "izlizane", sve zavisi od pristupa, svaka tema može kvalitetno da se razradi, a poseban izazov je da se jedna standardna interpertira na neki nobičan način.

Inače očekivao sam da će ti se najviše dopasti tema o tome koliko elemenata može da postoji u prirodi, jer to je odlična tema za nekog ko voli fizičku hemiju :).
 
Za ove teme sa kojima si manje upozat nešto kasnije ću napisati detaljnije objašnjenje.

Ovo što ti se dopada sa izvodima i nejednakostima je jako zanimljiva tema. Naime izvodi mogu jako da koriste kod dokazivanja nekih nejednakosti. Mada u suštini, izvodi mogu da ti koriste u jako širokom opsegu disciplina, naveo sam ovaj jer mislim da je naročtio podesan.

Naravno nisam očekivao da će ti se sve teme dopasti. Samo nemoj misliti da su neke od njih "izlizane", sve zavisi od pristupa, svaka tema može kvalitetno da se razradi, a poseban izazov je da se jedna standardna interpertira na neki nobičan način.

Inače očekivao sam da će ti se najviše dopasti tema o tome koliko elemenata može da postoji u prirodi, jer to je odlična tema za nekog ko voli fizičku hemiju :).


Ne znam zasto ali ta tema me nije privukla svojim imenom :think: Naravno bacicu pogled na sve ove teme malo detaljnije , veceras kad budem imao vremena ...
 
Ne znam zasto ali ta tema me nije privukla svojim imenom :think: Naravno bacicu pogled na sve ove teme malo detaljnije , veceras kad budem imao vremena ...

Pokušaj da odgovoriš na pitanje i videćeš da je tema vrlo interesantna.

Evo još nešto:
Faktorijel relanog broja
Naime pored faktorijela prirodnih brojeva postoje i faktorijeli brojeva sa decimalom, zaparavo realnih brojeva.
Primena matematičke indukcije u rešavanju funkcionalnih jednačina
Jedan od osnovnih metoda, ne može baš uvek rešiti zadatak, ali nije standardna tema na gimnazijskom nivou...
Kombinatorika na elektronskim nivoima
Koji nivoi se i kako popunjuju, koje vrednosti kvantnih brojeva su dopuštene, njihove kombinacije...

Evo da počnem sa objašnjavanjem onih tema:
1) Teorije optimzacije
Sjajna stvar. Jedna od skorašnjih tema, koja govori o linearnom programiranju i Lagranževim multiplikatorima je upravo to. Naravno, bolje je na ovom stupnju pisati o linearnom programiranju. Grana matematike je relativno nova i još uvek se razvija... Postoje i neki nerešeni problemi. Osnovna ideja je da koristeći se nekim postavljenim uslovima možeš napisati nejednačine u kojima se oni održavaju, pa dobijaš sisteme linearnih nejednačina sa više nepoznatih, što u slučaju dve dimenzije možeš lako rešiti grafički, u opštemu slučaju možeš koristiti SIMPLEX metodu (što može da bude i zasebna tema), pa se tu može uvežbati svođenje na kanonski oblik, matrice i sl...

Posle ću još napisati...
 
Evo jednog interesantnog zadatka... Zanima me postupak.
Broj stanovnika u Macvanskom okrugu u poslednjih 10 godina povecao se za 14,7%. Broj stanovnika u gradovima u tom periodu povecan je za 22%, a u selima se smanjio za 7,2%. Koliki je odnos izmedju broja stanovnika u gradovima i selima na pocetku tog perioda?
 
Evo jednog interesantnog zadatka... Zanima me postupak.
Broj stanovnika u Macvanskom okrugu u poslednjih 10 godina povecao se za 14,7%. Broj stanovnika u gradovima u tom periodu povecan je za 22%, a u selima se smanjio za 7,2%. Koliki je odnos izmedju broja stanovnika u gradovima i selima na pocetku tog perioda?

Neka je u početku u tom okrugu bilo:
x- stanovnika u gradovima
y-stanovnika u selima

Ukupan broj stanvnika je pri tom z=x+y.

Zatim se broj x povećao za 22 %, pa posle iznosi x[SUB]1[/SUB]=x+0,22x

Za to vreme y se smanji za 7,2 %, pa posle iznosi y[SUB]1[/SUB]=y-0,072y

Ukupan broj stanovnika će onda iznositi: z[SUB]1[/SUB]=x[SUB]1[/SUB] + y[SUB]1[/SUB]=x+0,22x + y - 0,072y =1,22x+0,928y.

Pri tom se ukupan broj stanovnika povećao za 14,7 %.

z[SUB]1[/SUB]=z+0,147z=1,147z=1,147(x+y)

Izjednačavanjem vrednosti po z[SUB]1[/SUB]:
1,22x+0,928y=1,147x+1,147y

Dalje se lako nalazi traženi odnos x/y.
 
Poslednja izmena:
fizika.jpg


Slika je malo nakaravna,u paintu sam je radio na brzinu,al nmvz,znaci treba da se odredi ubrzanje i sile zatezanja T1 T2 T3 ako moze cela postavka,mislim znam onako iz glave kolko je koja al nzm da postavim,a smesan je zadatak realno i da malo me buni to sto masa nije data?
 
Ohh yeah :)

Elem, mnoge teme su mi privukle paznju medju njima najvise ove crvene :lol:

E sad da ne bi pomislio, gle budale pola dobrih tema mu se nije svidelo da te odmah razuverim . Ove koje nisu crvene spadaju manjim delom u onu grupu koje mi nisu interesantne (npr Teorija igara (mrzim to :lol:, i dan danas kad vidim na takmicenju iz matematike L-trimino ili konjanika na sahovskoj tabli odmah se hvatam za glavu) , kombinatorika na sahovskoj tabli ) ali mnogo veci broj njih su one koje su vec po meni izlizane (odradjene kroz gimnaziju) tako npr Plankov zakon zracenja, Relativisticka fizika i njene posledice , Atom i njegova struktura, Nizovi, Tunel efekat.... , ali sam isto tako nabasao i na one za koje se mnogo plasim da ne mogu da radim zbog manjka znanja iz tih oblasti ( npr Sredigner (nimalo jednostavan ali ne i nenaucljiv ;)) ali osim ovih crvene nisu i one za koje prvi put cujem i za koje nemam blage veze pa bih voleo ako imas vremena da kazes po dve tri recenice koje bi svaki smrtnik razumeo :lol:

Tako npr
-Teorije optimizacije - ovo zvuci zanimljivo
-Teorija grafova - o ovome sam samo nacuo nesto malo zato je crvena
-Primena infinitenzimalnog računa u fizici
-Neeuklidska geometrija - o ovome takodje znam nesto malo
-Interpretacije spina

Eto , toliko za sada, i svaka pohvala za teme.

Već sam ti gore odgovorio za teorije optimizacije, sada da napišem nešto o preostalim oblastima...

-Teorija grafova
Oblast diskretne matematike, po meni prilično zanimljiva. Teško ju je opisati u par reči, zato evo link:
http://en.wikipedia.org/wiki/Graph_theory

-Primena infinitenzimalnog računa u fizici
Primena izvoda, diferencijalnog računa, limesa u matematičkom opisivanju fizičkih pojava... Račun beskonačno malog koji je od velikog značaja u fizici...

-Neeuklidska geometrija
Geometrija koja prkosi Euklidskom opisu prostora. Najkraće rečeno, to je geometrija u kojoj ne važi Euklidska aksioma o paralelnosti pravih.

-Interpretacije spina
Pojam spina ti je verovatno poznat iz fizike i hemije. Spin se može interpretirati na mnogo načina... Preko rotacije oko ose, magnetnog momenta, stastistički... Slaganje sa relativističkom fizikom, u kojim oblastima se postulira, u kojim dokazuje, ponašanje u magnetnom polju, generalizacija...
 
Slika je malo nakaravna,u paintu sam je radio na brzinu,al nmvz,znaci treba da se odredi ubrzanje i sile zatezanja T1 T2 T3 ako moze cela postavka,mislim znam onako iz glave kolko je koja al nzm da postavim,a smesan je zadatak realno i da malo me buni to sto masa nije data?

Pretpostavljam da se ovo kreće po nekoj podlozi, da je trenje zanemarljivo... Mogu i ovako da ti rešim zadatak, ali bolje da navedeš njegovu tačnu formulaciju. Dakle kako tačno glasi?
 
Neka je u početku u tom okrugu bilo:
x- stanovnika u gradovima
y-stanovnika u selima

Ukupan broj stanvnika je pri tom z=x+y.

Zatim se broj x povećao za 22 %, pa posle iznosi x[SUB]1[/SUB]=x+0,22x

Za to vreme y se smanji za 7,2 %, pa posle iznosi y[SUB]1[/SUB]=y-0,072y

Ukupan broj stanovnika će onda iznositi: z[SUB]1[/SUB]=x[SUB]1[/SUB] + y[SUB]1[/SUB]=x+0,22x + y - 0,072y =1,22x+0,928y.

Pri tom se ukupan broj stanovnika povećao za 14,7 %.

z[SUB]1[/SUB]=z+0,147z=1,147z=1,147(x+y)

Izjednačavanjem vrednosti po z[SUB]1[/SUB]:
1,22x+0,928y=1,147x+1,147y

Dalje se lako nalazi traženi odnos x/y.
Nmg da verujem koliko prosto! Hvala ti! :)
 
Slika je malo nakaravna,u paintu sam je radio na brzinu,al nmvz,znaci treba da se odredi ubrzanje i sile zatezanja T1 T2 T3 ako moze cela postavka,mislim znam onako iz glave kolko je koja al nzm da postavim,a smesan je zadatak realno i da malo me buni to sto masa nije data?

Drugi Njutnov zakon kaže da je suma svih sila koja deluje na neko telo u mora biti jednaka proizvodu njegovog ubrzanja i mase.
F=ma

Ovde imaš sistem čija je ukupna masa 4m, a sila F koja deluje na njega u horizonatalnom pravcu je F=12N, što daje ubrzanje od a=F/4m=3/m m/s[SUP]2[/SUP].

Postupno radeći doćićeš do istog zaključka.
Postavimo jednačine kretanja svih komponenata sistema:
ma=F-T[SUB]3[/SUB]
ma=T[SUB]3[/SUB]-T[SUB]2[/SUB]
ma=T[SUB]2[/SUB]-T[SUB]1[/SUB]
ma=T[SUB]1[/SUB]

Sabiranjem ovih jednačina 4ma=F, odakle je a=F/4m, što se dobija i prethodnim postupkom.

Sila zatezanja T[SUB]3[/SUB]=F-ma=F-F/4=3F/4 =9N

Sila zatezanja T[SUB]2[/SUB]=T[SUB]3[/SUB]-ma= 3F/4- F/4 = F/2= 6N

Sila zatezanja T[SUB]1[/SUB]=F/4= 3N

Ovo važi ako se sistem kreće po glatkoj podlozi, sa zanemarljivim trenjem, uz pretpostavku da su niti neistegljive...
 
Motor automobila snage 20 kW pri brzini 72 km/h troši 10 l benzina na putu od 100 km.
Koliki je stepen korisnog dejstva? Gustina benzina je 700 kg/m3, a toplota sagorevanja je 44 MJ/kg.


U ovom zadatku se pominju neke nove činjenice koje mi u školi nismo spominjali.
Potrebno mi je detaljno objašanjenje definicije toplote sagorevanja za koju ne znam šta tačno znači i podrazumeva.
I, isto to za stepen korisnog dejstva kada nije u pitanju termodinamički ciklus.

Jasno mi je kako se računa rad u ovom slučaju preko snage i vremena.

Hvala unapred.
 
Motor automobila snage 20 kW pri brzini 72 km/h troši 10 l benzina na putu od 100 km.
Koliki je stepen korisnog dejstva? Gustina benzina je 700 kg/m3, a toplota sagorevanja je 44 MJ/kg.


U ovom zadatku se pominju neke nove činjenice koje mi u školi nismo spominjali.
Potrebno mi je detaljno objašanjenje definicije toplote sagorevanja za koju ne znam šta tačno znači i podrazumeva.
I, isto to za stepen korisnog dejstva kada nije u pitanju termodinamički ciklus.

Jasno mi je kako se računa rad u ovom slučaju preko snage i vremena.

Hvala unapred.

Šta je toplota sagorevanja određuješ iz dimenzija (jedinica uz brojnu vrednost)... Ovde je to MJ/kg, što znači energija kroz masu, ili energija koja se oslobađa sagorevanjem 1 kg benzina.

Što se tiče stepena korisnog dejstva on predstavlja u opštem slučaju odnos korisnog i ukupnog rada.
 
U vezi slike jedna napomena, mada je verovatno samo greška u žurbi, ovo što si nacrtao se ne poklapa sa trećim Njutnovim zakonom: sila akcije jednaka je sili reakcije po intenzitetu, što znači da vektori sile zatezanja između bilo koja dva susedna bloka moraju biti iste dužine.

Drugi Njutnov zakon kaže da je suma svih sila koja deluje na neko telo u mora biti jednaka proizvodu njegovog ubrzanja i mase.
F=ma

Ovde imaš sistem čija je ukupna masa 4m, a sila F koja deluje na njega u horizonatalnom pravcu je F=12N, što daje ubrzanje od a=F/4m=3/m m/s[SUP]2[/SUP].

Postupno radeći doćićeš do istog zaključka.
Postavimo jednačine kretanja svih komponenata sistema:
ma=F-T[SUB]3[/SUB]
ma=T[SUB]3[/SUB]-T[SUB]2[/SUB]
ma=T[SUB]2[/SUB]-T[SUB]1[/SUB]
ma=T[SUB]1[/SUB]

Sabiranjem ovih jednačina 4ma=F, odakle je a=F/4m, što se dobija i prethodnim postupkom.

Sila zatezanja T[SUB]3[/SUB]=F-ma=F-F/4=3F/4 =9N

Sila zatezanja T[SUB]2[/SUB]=T[SUB]3[/SUB]-ma= 3F/4- F/4 = F/2= 6N

Sila zatezanja T[SUB]1[/SUB]=F/4= 3N

Ovo važi ako se sistem kreće po glatkoj podlozi, sa zanemarljivim trenjem, uz pretpostavku da su niti neistegljive...

Iako sam postavio rešenje, bilo bi dobro da navedeš originalnu formulaciju zadatka.

Za određivanje sile zatezanja m nije potrebno, ali za određivanje tačne brojne vrednosti ubrzanja jeste.

Da to je greska u zurbi,znam da onda ne vazi treci Njutnov zakon...

Telo se krece po glatkoj povrsini,znaci trenje se zanemaruje kao i istezanje i masa niti...

Eh nastavnik nam nije dao masu pa me je to i zbunjivalo kod recuna za ubrzanje...

Skontao sam sad kako ide,,to sam ja u glavi nesto od prilike racunao al sam bio obrnuo sebi postavke za T1 i T3 pa sam se pogubio tu skroz.

Hvala puno!
 
Šta je toplota sagorevanja određuješ iz dimenzija (jedinica uz brojnu vrednost)... Ovde je to MJ/kg, što znači energija kroz masu, ili energija koja se oslobađa sagorevanjem 1 kg benzina.

Što se tiče stepena korisnog dejstva on predstavlja u opštem slučaju odnos korisnog i ukupnog rada.

Hvala. Samo mi još reci da li je moguće u ovom slučaju računati stepen korisnog dejstva kao η=A/Q (A-koristan rad, Q- količina toplote) ?
 
Motor automobila snage 20 kW pri brzini 72 km/h troši 10 l benzina na putu od 100 km.
Koliki je stepen korisnog dejstva? Gustina benzina je 700 kg/m3, a toplota sagorevanja je 44 MJ/kg.


U ovom zadatku se pominju neke nove činjenice koje mi u školi nismo spominjali.
Potrebno mi je detaljno objašanjenje definicije toplote sagorevanja za koju ne znam šta tačno znači i podrazumeva.
I, isto to za stepen korisnog dejstva kada nije u pitanju termodinamički ciklus.

Jasno mi je kako se računa rad u ovom slučaju preko snage i vremena.

Hvala unapred.

A evo i celog postupka.
Dakle znaš zapreminu i gustinu benzina pa možeš da mu odrediš masu.
m=V * ro

Znaš toplotu sagoravanja q, pa možeš da odrediš da će na taj način sagorevanjem mase m benzina dobiti količinu toplote od Q= mq=Vq * ro.

Brzina automobila je 72 km/h, tj. 20 m/s. Pošto se automobil kreće stalnom brzinom t=s/v=100000m / 20 m/s =5000s.

Ukupna snaga je:
Pu=Q/t=V q * ro / t = V q *ro v / s

Samo jedan deo te snage koristi motor i ta korisna snaga je po uslovu zadatka 20kW.

Stepen korisnog dejstva jednak je odnosu korisne (snaga motora) i ukupne snage:
eta=P/Pu=Ps/V *ro *q* v

Odatle se dobija vrednsot oko 0,32, što je manje od jedan, kao što bi se i očekivalo.
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top