Problemi iz matematike, fizike, hemije ...

  • Začetnik teme Začetnik teme dragana
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Maseni udeo soli u morskoj vodi je 3,5%. Koliko grama soli zaostaje nakon isparavanja 10 kg morske vode?

Zamoliću vas za postupno rešenje ovog zadatka.

p.s. tražila sam rešenje zadatka u search-u teme, ali ga nisam pronašla. ako ga negde, ipak, ima, postujte mi link teme.

Hvala. :mrgreen:

Mislim da se radi ovako:
3,5% * 10kg = 3,5/100 * 10 = 0.35kg = 350g soli.
 
Maseni udeo soli u morskoj vodi je 3,5%. Koliko grama soli zaostaje nakon isparavanja 10 kg morske vode?

Zamoliću vas za postupno rešenje ovog zadatka.

p.s. tražila sam rešenje zadatka u search-u teme, ali ga nisam pronašla. ako ga negde, ipak, ima, postujte mi link teme.

Hvala. :mrgreen:

Možda grešim, ali zadatak mi se čini jako lakim, bar ako sam ga dobro razumeo.

Ako je x masa soli onda je u 10+x kg morske vode bilo prisutno 3,5 procenata soli.
0,035= x/ (x+10)
Otuda je x približno:
x=0,36 kg
 
Poslednja izmena:
Mislim da se radi ovako:
3,5% * 10kg = 3,5/100 * 10 = 0.35kg = 350g soli.
Ovo sigurno nije tačno. Masa morske vode je zbir masa čiste vode (10 kg) i mase soli (x kg), tj. 10+x, a po tvom rešenju je samo 10 kg.

Masa soli u toj početnoj masi od 10+x čini 3,5 posto, pa je x/(10+x) =0, 035, odakle se nalazi x=0,36 kg. Rešenje malo odstupa od tvog zato što je masa soli mnogo manja od mase morske vode, pa i kada se ne uzme u obzir dobije se približna vrednost.
 
Ovo sigurno nije tačno. Masa morske vode je zbir masa čiste vode (10 kg) i mase soli (x kg), tj. 10+x, a po tvom rešenju je samo 10 kg.

Masa soli u toj početnoj masi od 10+x čini 3,5 posto, pa je x/(10+x) =0, 035, odakle se nalazi x=0,36 kg. Rešenje malo odstupa od tvog zato što je masa soli mnogo manja od mase morske vode, pa i kada se ne uzme u obzir dobije se približna vrednost.

Ne, pogresno si shvatio. Nije cista voda 10 kg, vec morska voda, a u nju spada i so.
 
Neka kaze neko treci kako je. Ja to nisam shvatio tako, mada mozda gresim. :D

1. So u suštini ne isparava. Temperatura ključanja NaCl je oko 1700 K, ko će da pravi takvu temperaturu da zagreje malo morske vode:)?
2.Pretpostavimo da ćemo to uraditi. Ako isparava i voda i so onda je isparilo 10 kg i vode i soli (dakle morske vode u celini) od 10kg morske vode, to znači da soli uopšte nije ni ostalo, ma kakav bio maseni udeo, šta tu ima da se računa?
 
1. So u suštini ne isparava. Temperatura ključanja NaCl je oko 1700 K, ko će da pravi takvu temperaturu da zagreje malo morske vode:)?
2.Pretpostavimo da ćemo to uraditi. Ako isparava i voda i so onda je isparilo 10 kg i vode i soli (dakle morske vode u celini) od 10kg morske vode, to znači da soli uopšte nije ni ostalo, ma kakav bio maseni udeo, šta tu ima da se računa?

Ja mislim da nije isparilo 10kg, vec 9kg i 650g ciste morske vode, a da je ostalo 350g soli. Mozda sam pogresio, ali eto... Ni ne kazem ja da isparava so.
 
Neka kaze neko treci kako je. Ja to nisam shvatio tako, mada mozda gresim. :D

Pa ovde si ti verovatno u pravu.

Nekako mi je logično da se pod terminom "morska voda" smatra smesa H2O i NaCl u određenom odnosu.

Evo da probamo ovako. Imaš morsku vodu i želiš da je ispariš kako bi proverio masu suvog ostatka. Ako kažeš "ispario sam 10l vode", to odmah implicira da tačno znaš koliko je čega nasuto u lonac (10l vode, 3,24g soli, 5 grama pilećeg izmeta itd...), pa zadatak postaje besmislen.
Logično je, nasuto 10l smese nepoznatog sadržaja pod nazivom "morska voda".
 
Pa ovde si ti verovatno u pravu.

Nekako mi je logično da se pod terminom "morska voda" smatra smesa H2O i NaCl u određenom odnosu.

Evo da probamo ovako. Imaš morsku vodu i želiš da je ispariš kako bi proverio masu suvog ostatka. Ako kažeš "ispario sam 10l vode", to odmah implicira da tačno znaš koliko je čega nasuto u lonac (10l vode, 3,24g soli, 5 grama pilećeg izmeta itd...), pa zadatak postaje besmislen.
Logično je, nasuto 10l smese nepoznatog sadržaja pod nazivom "morska voda".

Ti znaš da je morska voda smeša soli i obične vode. I sad ako ti kažeš da znaš da si u lonac nasuo 10 l morske vode ti već znaš koliko je čega, iz prostog razloga što je u zadatku dat maseni udeo soli, pa nema potrebe ni da isparavaš vodu, ti već znaš koliko čega ima. Tako da je tvoje tvrđenje malo kontradiktorno.

Zadatak jeste malo površan, ali ja bih ga ipak tumačio ovako. Ako mi je cilj da odredim koliko soli ima u loncu, ne moram ništa isparavati, nego samo pomnožiti dva broja.

Da se u zadatku mislilo to da je masa nasute morske vode 10 kg tako bi se i reklo. Koliko se dobije soli zagrevanjem lonca u koji je stavljeno 10 kg morske vode, masenog udela soli 3,5 %?

Po meni je "isparavanjem 10 l morske vode" sasvim jasna odrednica toga da je isparilo 10l morske vode, a ne da je bilo zagrevano, dok nije ispario tečni deo.
 
Zadatak iz fizike:Automobil pocinje da se krece po pravom putu i prvi kilometar prelazi ubrzanjem a1,a drugi ubrzanje a2.Pri tome se na prvom kilometru brzina poveca za 20m/s a na drugom za 10 m/s.Koje je ubrzanje veceg intenzitetas i za koliko?

Početna brzina je nula po uslovu zadatka. Obeležimo brzinu na kraju prvog dela puta sa v[SUB]1[/SUB]. Tada važi:
v[SUB]1[/SUB][SUP]2[/SUP]=2a[SUB]1[/SUB]s

Odatle se nalazi ubrzanje na prvom delu puta:
a[SUB]1[/SUB] = 0,2 m/s[SUP]2[/SUP]

Na drugom delu puta automobil ima početnu brzinu v, a na kraju pređenog drugog dela v[SUB]2[/SUB]. Tada važi:
v[SUB]2[/SUB][SUP]2[/SUP] = v[SUB]1[/SUB][SUP]2[/SUP] + 2a[SUB]2[/SUB]s
Pri tom je v[SUB]2[/SUB]=v[SUB]1[/SUB] + 10 m/s = 30 m/s
Odavde je a[SUB]2[/SUB]=0,25 m/s[SUP]2[/SUP].

Ubrzanje je prema tome većeg intenziteta na drugom delu puta za 0,05 m/s[SUP]2[/SUP].
 
kvadratne jednacina je jednacina oblika aX[SUP]2[/SUP] + bX + c = 0, kod kojih su a, b i c koeficijenti ....... te jednacine se rjesavaju po formuli http://upload.wikimedia.org/math/3/e/a/3ea647783b5121989cd87ca3bb558916.png ..... gdje su X[SUB]1[/SUB] i X[SUB]2[/SUB] rjesenja te jednacine, i onda se na kraju razdvajaju + i - .........
a postoje i normirane kvadratne jednacine ... to su jednacine kod kojih je kojih je koeficijent 'a' jednak 1 ... (ili jednostavnije receno: uz X[SUP]2[/SUP] ne stoji nista) ... a one se rjesavaju pomocu Vijetovih formula, koje glase: X[SUB]1[/SUB] + X[SUB]2[/SUB] = -b/a, i X[SUB]1[/SUB] * X[SUB]2[/SUB] = c/a ... gdje su X[SUB]1[/SUB] i X[SUB]2[/SUB] rjesenja date jednacine ... na primjer:

X[SUP]2[/SUP] - 5X + 6 = 0 ... dakle:
a = 1
b = -5
c = 6
X[SUB]1[/SUB] + X[SUB]2[/SUB] = -b/a = -(-5)/1 = 5/1 = 5
X[SUB]1[/SUB] * X[SUB]2[/SUB] = c/a = 6/1 = 6 ..... sada trazimo X[SUB]1[/SUB] i X[SUB]2[/SUB] , znaci, dva broja ciji je zbir 5, a proizvod 6, dakle:
X[SUB]1[/SUB] = 2, ... X[SUB]2[/SUB] = 3 .... ;)
 
2. Odredi m pod uslovom da sistem jednacina
x^2-mx-y+m=0,2x-y-2=0
ima: a) realna razlicita resenja, b) dvostruko resenje,
c) konjugovano kompleksna resenja.
Objasni rezultate geometrijski.
RESENJE:
Eiminacijom nepoznate y dolazimo do jednačine
x^2-x(m+2)+m+2=0
a) rešenja su realna i različita ako je diskriminanta
(m+2)^2-4(m+2)>0
a to je za -infimum<m<-2 i +2<m<+infimum. Kriva x^2-mx-y+m=0 se presijeca sa pravom 2x-y-2=0;
b) dvostruko resenje je za D=0, a to je za m=+/-2. Kriva i prava se dodiruju;
c) konjugovano kompleksna resenja su u slucaju D<0 tj. -2<m<+2. Linije nemaju zajednickih tacaka.
 
Problem zadataka iz interpolacije geometrijske progresije,
1. Izmedju datih brojeva a i b treba interpolirati r clanova geometrijske progresije tako da je a prvi, a b poslednji clan te progresije. Odredi kolicnik nastale progresije.
RESENJE:
Ako je a prvi clan, onda je b:(r+2)-gi, pa je b=aq^r+2-1. Odavde je kolicnik interpolirane progresije q=r+1sqrt(b/a).

2. Izmedju 3 i 48 interpoliraj geometrijsku progresiju tako da zbir celokupne progresije iznosi 93 (ukjluci 3 i 48 u zbir).
RESENJE:
Ako je q kolicnik interpolirane progresije, a r broj interpoliranih clanova, onda je 3*q^r+2-1/q-1=93, 3*q^r+1=48. Supstitucijom q^r+1=16 u prvu jednacinu dobije se q=2. Dalje je r=3. Trazena progresija glasi, 3,6,12,24,48.
 
kvadratne jednacina je jednacina oblika aX[SUP]2[/SUP] + bX + c = 0, kod kojih su a, b i c koeficijenti ....... te jednacine se rjesavaju po formuli http://upload.wikimedia.org/math/3/e/a/3ea647783b5121989cd87ca3bb558916.png ..... gdje su X[SUB]1[/SUB] i X[SUB]2[/SUB] rjesenja te jednacine, i onda se na kraju razdvajaju + i - .........
a postoje i normirane kvadratne jednacine ... to su jednacine kod kojih je kojih je koeficijent 'a' jednak 1 ... (ili jednostavnije receno: uz X[SUP]2[/SUP] ne stoji nista) ... a one se rjesavaju pomocu Vijetovih formula, koje glase: X[SUB]1[/SUB] + X[SUB]2[/SUB] = -b/a, i X[SUB]1[/SUB] * X[SUB]2[/SUB] = c/a ... gdje su X[SUB]1[/SUB] i X[SUB]2[/SUB] rjesenja date jednacine ... na primjer:

X[SUP]2[/SUP] - 5X + 6 = 0 ... dakle:
a = 1
b = -5
c = 6
X[SUB]1[/SUB] + X[SUB]2[/SUB] = -b/a = -(-5)/1 = 5/1 = 5
X[SUB]1[/SUB] * X[SUB]2[/SUB] = c/a = 6/1 = 6 ..... sada trazimo X[SUB]1[/SUB] i X[SUB]2[/SUB] , znaci, dva broja ciji je zbir 5, a proizvod 6, dakle:
X[SUB]1[/SUB] = 2, ... X[SUB]2[/SUB] = 3 .... ;)



Ili u opštem slučaju jednačine n-tog reda, preko Hornrove šeme....
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top