Pričamo, dakle postojimo - Arhiva

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Eto ti sad!

Kako da radim na uspostavljanju
mnogohvaljene kulturne ravnoteže
kad me forme
jure
a sadržaji
mi
beže? :roll:

p.s. Dušo, ako JA ne budem killer a Koto žrtva (nevina, haha),
naćićeš se na velikoj muci!
Niti će ovce biti na broju,
niti će biti siti Vuci! :cool:

("Vuci, vuci, a bogami mi ga i potegni, Đole" :lol: )
 
Ja hoću da budem killer. :roll:


svaki glumac kad se vrsi raspodela uloga moli boga da igra negativca jer u svakom coveku dominira podsvest negativca koju ne moze zbog kanona, morala ili vaspitanja da izbaci iz sebe... mislim na normalne ljude a ne na olosh naravno... koga jos zanimaju pozitivni likovi... sve sto postoji vredno u kinematografiji mislim na glumacka ostvarenja naravno su sjajno odradjeni negativni likovi ali sa crtom humanizma u sebi :lol: ybt... ovaj svet je prso al' definitivno....
 
Man'te se krimića. To je moj posao. :cool:

Poezija za subotu (koji je datum? :roll:)

Zavodnik

Pred mnogim vratima sam čekao,
Na mnoga uha šapnuo svoju pesmu.
I uvek kad se usta jedna predavala
i žeđ bila ugašena, jedna blažena iluzija u grob bi silazila…

Ostalo bi samo telo u prevarenoj ruci.
Poljupci koje strašno moljah,
duge noći koje grozničavo iščekivah…
na kraju behu kao zgažen cvet,
bez mirisa nestala lepota.
Iz mnogih postelja ustao bih tužan
kad je žudnja postala mi navika.

Bežeć' od užitka tražio sam san
opet novu želju i svoju samoću…
taj užitak moje je prokletstvo
jer nesrećnim me čini
da svaki san o njoj stvarnost uništava.

Oklevajući, ruku ka novom cvetu pružam,
da novom uhu svoju pesmu šapnem:

Brani se, najlepša moja, zakopčaj haljinu svoju,
opčini me, izmuči me nikad mi ne reci DA.

Hese
 
ahhh1.gif




Karlsrue - Verder - 2 (kvota 1.75)
Borusija M. - Leverkuzen 2 (kvota 1.75)
Blekburn - Liverpul - 2 (kvota 1.75)
___________________________________
ukupna kvota: 5.36
uplata: 150 evrića
ukupan dobitak: 800 evrića

:cool:

Otišo sam. Ljubim vas. :heart:
 
Bravo, Kojotiću. :D

I pre nego što i ja privremeno iščeznem, da vas upoznam sa killerima (čisto da znate pre nego se prihvatite uloge).


U istoriji kriminologije bilo je mnogo ovakvih tipova. Kobajagi, niko ih se rado ne seća, ali ih svi rado koriste u komercijalne svrhe.

Činjenica je da je tamna strana ljudske psihe oduvek bila atraktivna (doduše, samo sa pristojne udaljenosti) čitalačkoj, a posebno filmskoj publici. Uostalom, znale su to i same ubice, pa su rado publikovale svoje biografije. U osnovi, serijske ubice vole da budu u centru pažnje medija. Neki psiholozi, čak, tvrde da takvi tipovi i ubijaju zbog bolesne, egocentrične potrebe za slavom. Ovde ću, s gađenjem, navesti samo nekolicinu tih devijantnih ličnosti: Džek Trbosek (nikad uhvaćen), Kliford Olson (harao osamdesetih godina 20. veka), Peter Kurten (tridesetih godina prošlog veka), Ted Bandi, H. H. Holms, Vejn Vilijams, Andrej Čikatilo... Njihovo „delanje“ predstavlja ono što se zove „realni horor“. Istinite priče za izbegavanje.

Filmska industrija je, međutim, iznedrila nekolicinu sjajnih horor-triler ostvarenja, zasnovanih na autentičnim događajima i ličnostima. Među prvima te vrste spada Hičkokov „Psiho“ (1960), nastao po istoimenom Blohovom romanu, a inspirisan biografijom serijskog ubice Eda Gejna. U takve se ubraja i onaj o davitelju i silovatelju De Salvu („Bostonski davitelj“,1968), u kome glavnu ulogu maestralno igra Toni Kertis – gle koincidencije! – otac Džejmi Li Kertis, junakinje filma „Noć veštica“. Zatim, filmovi o Tedu Bandiju i ruskom ubici Čikatilu. Ili solidan film „Henri: portret serijskog ubice“ (1990), biografija Henrija Li Lukasa, koji, po izlasku iz zatvora, prosto mora da ubija (takav mu je bioritam!). Postoji mnoštvo filmova baziranih na stvarnim događajima i, ma koliko da se skrivali pod žanrom „trilera“ ili „krimića“, oni su, zapravo, realni horori.

U onim, tzv. „izmišljenim“, serijske ubice rade svakakve gnusne stvari. Kolju, seckaju, pucaju, čereče, testerišu... Što više krvi, to bolje! Poneko od njih je čak i kanibal, poput sadističkog oralnog čudovišta Hanibala Lektora (Entoni Hopkins), u sjajnom ostvarenju „Kad jaganjci utihnu“(1991). Kanibalizam, taj paganski čin nekih drevnih naroda, čest je motiv u horor-filmovima. Antropolozi su izučavali tu, nama kulturološki i civilizacijski odbojnu pojavu, kod mnogih plemena (na primer, kod Dajaka sa severozapadnog Bornea) i saznali sledeće: ako se neko omrsi srcem svog moćnog neprijatelja, i sam će postati moćan, tj. na svoju snagu dodaće još malkice. Vrlo jednostavno. Pitanje je samo: ako se pojedu crevca, šta se time dobija?

Kanibalizma ima i u satiričnom horor-filmu „Američki psiho“, nastalom po kontroverznom, istoimenom romanu (Bret Iston Elis, 1991). Glavni lik, Patrik Bejtmen, mnogo je krvoločniji i luđi od svog „demodiranog“ uzora, Normana Bejtsa. Danju je uspešni japi, a noću se preobražava u psihotičnog serijskog ubicu, koji svoje žrtve kasapi sekirom ili motornom testerom da bi, naknadno, uživao u morbidnim gastronomskim specijalitetima - ljudskom mesu.
Neki od serijskih ubica su probuđeni demoni ili njihove reinkarnacije. Ponekad su oni, zapravo, Đavolovi izaslanici koji, krvlju žrtava, iscrtavaju pentagrame. Ili uobraze kako im je misija da pročiste ovaj svet od grešnika („Sedam“,1995). Pa još ako imaju i natprirodne sposobnosti (razni „skeneri mozga“ i telepate, telekinetičari i slično), niko im ne može doakati...
Skoro niko.
Nađe se, onda, poneki detektiv (suspendovan zbog alkoholizma, pa vraćen na posao) ili vidovita ženska, ili, što je najbolje – njih dvoje zajedno, pa se izbore sa ovim manijakom. U međuvremenu, taj koljač (ili satanista, ili, naprosto, paranoidni šizofrenik) brutalno kasapi svuda naokolo. Broj njegovih žrtava raste iz časa u čas: jednim udarcem sekire likvidira dvoje, motornom testerom još petoro, nožem desetoro, itd. itd. Dok ga predstavnici zakona (ili usamljeni pravdoljupci) ne zaustave, on je već pobio na desetine ljudi.

Domaći film, crna komedija „Davitelj protiv davitelja“ (Slobodan Šijan, 1984), sjajno se poigrava inače ozbiljnom temom o serijskom ubici. Dvojica davitelja (jedan koji se već „dokazao“, i drugi – potencijalni, a na kraju i stvarni ubica) sukobljavaju se oko tananog vrata jedne nesimpatične novinarke. Crnohumorni edipovsko-infantilni lik, oličen u cvećaru Peri Mitiću (Taško Načić), zaljubljenik u crvene karanfile, noću švrlja beogradskom kasabom i davi svoje žrtve, koje ne dele njegovu naklonost prema cveću. Bizarnost njegovih ubistava, zapravo, nema dublje veze sa karanfilima; ona je samo projekcija Perine netrpeljivosti prema despotski nastrojenoj majci. Jedan drugi lik, čudnog imena, Spiridon Kopicl (Srđan Šaper), fasciniran je Perinim zlodelima i mašta da upozna misterioznog ubicu. Moć gospodarenja nad tuđim životom postaje opsesija. Ludilo je zarazno. Po principu: „gde ja stadoh, ti produži“. Ima u ovom filmu svačega: pomalo od Normana Bejtsa („Psiho“), pomalo od Frojda i Junga.

U klasičnoj literaturi, ne postoji mnogo knjiga koje se bave serijskim ubicama. Ako izuzmemo Inkviziciju, ratove, kugu i prirodne kataklizme, valjda toga nije bilo toliko u ono vreme.
Priče o vampirima ne ulaze u ovu kategoriju jer vampiri, uostalom, i nisu ljudi.
 
ahhh1.gif




Karlsrue - Verder - 2 (kvota 1.75)
Borusija M. - Leverkuzen 2 (kvota 1.75)
Blekburn - Liverpul - 2 (kvota 1.75)
___________________________________
ukupna kvota: 5.36
uplata: 150 evrića
ukupan dobitak: 800 evrića

:cool:

Otišo sam. Ljubim vas. :heart:


hahah... bolje das 150 potrosio u kafani :lol:

ovo ce prvi put biti otkako ja zanm da dodju tri kvote 1.75.... :mrgreen:
 
Nikada nisam razumela kako neko uspeva u tome da mu bude dosadno?
Sigurno je potreban veliki napor i trud.
Svako "troši" energiju na ono što želi i mora. :roll:
kljucno ..kad covek shvati kako je sva ta zayebancija zapravo besmislena obicno je vec potrosio svu svoju energiju..tako da onda kad shvati sta je u zivotu stvarno bitno a sta samo izgleda bitno obicno je vec potrosio svoje baterije..i nema vise :struje" u njma da i ostvari ono sto je od samog pocetka trebao da ostvaruje u svom zivotu..

komplikovano je to za objasnjavanje..
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top