Prevodilacki biseri ili "stub srama"

Što znači da ste svi popušili Pevačicinu foru i posvađali se bez razloga.

Ma nju nije ubila prejaka rec nego je aorist bio ubitacan. A vala nije znala za dosta.

Nego se ja vratim na svoju temu oko prevodjenja.

Danas sam ( u prestoLnici) pazarila nekoliko knjiga, izmedju ostalog i Skolice. Prelistala sam malo knjigu jos u knjizari i prevod mi se nikako ne svidja.
Ali sam je naravno kupila. Kao i onaj moj nesrecni prevodilac Jadnika na koga sam se okomila isto i ovaj ostavlja citave pasuse, recenice, misli
u originalu pa je tako knjiga na tri jezika ( srpski, francuski i spanski), onda je ispod prevod prevoda, a to sve nekako odvraca paznju, mene i iritira.
Ali zelela sam Skolice i na srpskom i eto imam ih.

Primetila sam da su najbolji prevodi sa ruskog ( mislim na ruske klasike) , ne znam da li je u pitanju slicnost jezika ili se radi o starijim prevodima
ljudi kojima su oba jezika bili maternji.
 
Я скоро прочитах књигу Марийе Семйоновне "Валкира", прѣвод са рускога.

Прѣвод бѣше доста добар, нарочито што се тиче рѣчника. Прѣводилац йе се очигледно трудио користити што више изворних србских (словѣнских) рѣчий, а што мање стране наплавине, турске и западњачке. Тако се на примѣр у књизи користи изворна србска рѣч "лажица" (слична хрватской "жлица", са значењем турске рѣчи "кашика"). Йедина турска рѣч койу нађох у књизи бѣше "боя", прѣводилац очигледно нѣйе знао за рѣч ",маст", коя се у истом значењу йош може чути по Србийи и србских земљах.
Недостатак прѣвода књиге бѣше не баш велика заступљеност аориста (има га, али не баш много), и нарочито имперфекта (имаше само "беше" и "беху").
 
Imam jednu dilemu u vezi sa kratkom pričom Per Lagerkvista "Ljubav i smrt". Poslednja rečenica je višeznačna i pitanje je da li je to bila namera pisca, ili je posredi greška prevodioca. Šta god da je u pitanju, priča je zbog te višeznačnosti ispala genijalna. Pitam se ko je ispao genije : pisac ili prevodilac, ili su obojica izvanredni. Prevodilac je J. Tabok i ne znam da li je preveo sa švedskog, tj. sa originalnog teksta autora, ili je prevodio sa nekog drugog jezika. Ako ima nekog od vas koji ovu priči zna u originalu, ili na nekom drugom jeziku, neka mi kaže, da li se u toj verziji zna ko se na kraju zaustavio : krv ili devojka.

PER LAGERKVIST

LJUBAV I SMRT​

Jedne večeri šetao sam se ulicom sa svojom djevojkom. Odjednom se na nekoj kući tužna izgleda naglo otvore vrata, i jedan Amor zakorači nogom u tamu. Nije to bio nikakav mali Amor, običnog tipa - bijaše to veliki momak, teška, mišićava i kosmata tijela. I onako kako je stajao nišaneći na mene iz velikog luka, nalikovao je na kakva primitivna strijelca. Odape na me strijelu i pogodi me posred grudi. Zatim opet povuče nogu i zatvori vrata. A kuća, iz koje se pojavio, bila je nalik na kakvu sumornu kulu. Padoh, a moja dragana nastavi put; mislim da nije ništa opazila. Ne vjerujem, da je išta vidjela, jer bi se sigurno zaustavila, nagnula se nada mnom i nastojala da mi pomogne. Videći je kako se udaljuje, shvatih, da ništa nije primjetila. Neko je vrijeme moja krv otjecala za njom kao potok, a kad je istekla, zaustavi se.

Dakle, ko se ovde zaustavio?
Da li je neodređenost namerna, ili slučajna, zahvaljujući prevodu?
 
Misli se na krv.
Moguće je da je prevodilac tom zagonetnošću namerno želeo da istakne taj Lagerkvistov mračni simbolizam kojeg ima u svim njegovim pričama (i zbog kojeg ga volem). I mislim da je prevodio sa švedskog (dosta je star prevod).
Na engleskom rečenica jasno ukazuje na krv: "My blood
ran after her a while in the gutter, but it stopped then when there was no more left." Švedski nemam pojma.

"J. Tabok"? Kod mene piše Josip Tabak, pretpostavljam da je taj. Odličan mu je prevod.

Prevodio je Krvnik i Vječni smiješak, izdanje Rad, 1964. Tj. Krvnika je preveo
Mihailo Stojanović, a Smiješak Tabak, tako piše u sadržaju, a na početku je naveden samo Josip Tabak. U svakom slučaju sve odlično prevedeno, i imam utisak da je sa originalnog jezika.
 
Imam jednu dilemu u vezi sa kratkom pričom Per Lagerkvista "Ljubav i smrt". Poslednja rečenica je višeznačna i pitanje je da li je to bila namera pisca, ili je posredi greška prevodioca. Šta god da je u pitanju, priča je zbog te višeznačnosti ispala genijalna. Pitam se ko je ispao genije : pisac ili prevodilac, ili su obojica izvanredni. Prevodilac je J. Tabok i ne znam da li je preveo sa švedskog, tj. sa originalnog teksta autora, ili je prevodio sa nekog drugog jezika. Ako ima nekog od vas koji ovu priči zna u originalu, ili na nekom drugom jeziku, neka mi kaže, da li se u toj verziji zna ko se na kraju zaustavio : krv ili devojka.

PER LAGERKVIST

LJUBAV I SMRT​

Jedne večeri šetao sam se ulicom sa svojom djevojkom. Odjednom se na nekoj kući tužna izgleda naglo otvore vrata, i jedan Amor zakorači nogom u tamu. Nije to bio nikakav mali Amor, običnog tipa - bijaše to veliki momak, teška, mišićava i kosmata tijela. I onako kako je stajao nišaneći na mene iz velikog luka, nalikovao je na kakva primitivna strijelca. Odape na me strijelu i pogodi me posred grudi. Zatim opet povuče nogu i zatvori vrata. A kuća, iz koje se pojavio, bila je nalik na kakvu sumornu kulu. Padoh, a moja dragana nastavi put; mislim da nije ništa opazila. Ne vjerujem, da je išta vidjela, jer bi se sigurno zaustavila, nagnula se nada mnom i nastojala da mi pomogne. Videći je kako se udaljuje, shvatih, da ništa nije primjetila. Neko je vrijeme moja krv otjecala za njom kao potok, a kad je istekla, zaustavi se.

Dakle, ko se ovde zaustavio?
Da li je neodređenost namerna, ili slučajna, zahvaljujući prevodu?

Да, односи се на крв, и не треба ти ни шведски ни енглески, доста је да знаш српски. :)
Наиме, предикат се у овом случају слаже у роду са именицом крв, а не са именицом вр(иј)еме. Да је у питању дугачије, реченица би гласила "а кад је истекло, заустави се".
 
Да, односи се на крв, и не треба ти ни шведски ни енглески, доста је да знаш српски. :)
Наиме, предикат се у овом случају слаже у роду са именицом крв, а не са именицом вр(иј)еме. Да је у питању дугачије, реченица би гласила "а кад је истекло, заустави се".

Dosta je da znaš srpski da bi pročitao moje pitanje koje glasi : ... ko se na kraju zaustavio : krv ili devojka.
 
Dosta je da znaš srpski da bi pročitao moje pitanje koje glasi : ... ko se na kraju zaustavio : krv ili devojka.
Не треба да се љутиш, нисам хтео да те омаловажавам. Нисам пажљиво прочитао цео пост. Сад кад јесам, размишљам да, тако како је преведено, једино смислено може бити да се односи управо на девојку. Граматички може да се односи на крв, али је логички глупо, "кад је истекла, заустави се", па наравно да ће да се заустави када истекне.

Вероватно заиста оригинал крије тајну.
 
Не треба да се љутиш, нисам хтео да те омаловажавам. Нисам пажљиво прочитао цео пост. Сад кад јесам, размишљам да, тако како је преведено, једино смислено може бити да се односи управо на девојку. Граматички може да се односи на крв, али је логички глупо, "кад је истекла, заустави се", па наравно да ће да се заустави када истекне.

Вероватно заиста оригинал крије тајну.

Priča je cela tajanstvena.
Da li je on stradao zbog ljubavi prema devojci koja nije ljubav prepoznala?
Da li je stradao zbog neke druge ljubavi, a da to njegova devojka nije prepoznala i zato su se udaljili?
Da li je stradao zbog muškarca koji mu se javlja u obličju Amora?
Da li je stradao zbog siline strastvene ljubavi jer to nije "bio nikakav mali Amor, običnog tipa - bijaše to veliki momak, teška, mišićava i kosmata tijela"?
I sam ambijent u kome se događaj "odigrao" je tajanstven.
Uopšte nije čudno što su ovom čoveku dali Nobelovu nagradu. Stvarno treba biti genije i sa tako malo reči, reći toliko toga.
 
Ja sam pronašla u svojoj biblioteci knjižicu Krvnik/Vječni smiješak. I odmah me Krvnik oduševio. Prilično je mračan, na momente i jeziv. Posle sam kupila
Kepeca i Barabu. Mislim da je to sve što se moglo naći po knjižarama (ja naručila preko neta). Sve su odlične. Počni od one za koju se prvo uhvatiš. :)

Ja ću da ih sve pročitam još po jednom, pa možemo neke male analize da napravimo, možda se još neko zainteresuje za njega.
 
Poslednja izmena:
Ja sam pronašla u svojoj biblioteci knjižicu Krvnik/Vječni smiješak. I odmah me Krvnik oduševio. Prilično je mračan, na momente i jeziv. Posle sam kupila
Kepeca i Barabu. Mislim da je to sve što se moglo naći po knjižarama (ja naručila preko neta). Sve su odlične. Počni od one za koju se prvo uhvatiš. :)

Ja ću da ih sve pročitam još po jednom, pa možemo neke male analize da napravimo, možda se još neko zainteresuje za njega.
Imate me u svom ( novembarskom) timu:)
 
Ma slični su... :mrgreen:

A bez šale, sad kad si pomenula, povlačim neke paralele, a nije mi padalo na pamet inače. Svaki je dobar na svoj način i imaju različite stilove,
ali opet- žanrovski, vremenski- pomalo i liče. I obojica imaju po Nobela. :)

Ma u to vreme su ovi Skandinavci mnogo dobijali tog Nobela. Nije Nobel tu nikakva garancija.
Nije ni danas kada se deli kao Olimpijada po nekakvom kljucu;)
 

Back
Top