Previranja u Ukrajini i u vezi sa njom - nova tema

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Bolna prostata:
Sve sto mu je odgovoreno je obrisano.
Kliknite za proširenje...

Али нисам га у том коментару ни поменуо, нити сам њему реплицирао на пост.

Тај мој коментар није имао никакве везе са дебелим Афаном.

А он овде затрпава тему глупостима и спамује. >:(
 
dragon x:
Али нисам га у том коментару ни поменуо, нити сам њему реплицирао на пост.

Тај мој коментар није имао никакве везе са дебелим Афаном.

А он овде затрпава тему глупостима и спамује. >:(
Kliknite za proširenje...
Bilo je komentara koji ga nisu ni spominjali uopste, a posto su bili samo odgovor na meritum u njegovom spamu - obrisani su
 
Александр Григорьевич:
Ђе си Фато, кућо стара? Јес' то дошла да ширимо братство.јединство, љубави?

:heart:
Kliknite za proširenje...

Međ mnoštvom malih rusa jedan bjelorus :)
Može vic? Zalutala ženska moždana ćelija u Lukašenkov mozak .. sve pusto , nigdje nikog da sretne .. tražila , dozivala , nema nikog .. kad se već umorila od dozivanja čuje glas - Tu smo , evo nas , svi smo DOLE :)
 
bh_citadela:
Međ mnoštvom malih rusa jedan bjelorus :)
Može vic? Zalutala ženska moždana ćelija u Lukašenkov mozak .. sve pusto , nigdje nikog da sretne .. tražila , dozivala , nema nikog .. kad se već umorila od dozivanja čuje glas - Tu smo , evo nas , svi smo DOLE :)
Kliknite za proširenje...

Sede u vagonu: Kinez, Amer, Bosanac i Nemac.

Odjednom ustane Kinez i baci kroz prozor korpu punu pirinča. Amerikanac ga pogleda i začuđeno pita:
- Zašto si bacio pirinač, pa šteta je…
- Ma, u Kini imamo pirinča k’o peska – veli Kinez.

Malo kasnije, ustane Amer i baci svežanj dolara kroz prozor. Nemac se prenerazi i pita:
- Zašto baci dolare bre?
- Pa, mi u Americi imamo dolara k’o u priči – veli Amerikanac.

Sede oni dalje tako, na to Nemac pogleda Bosanca,
a Bosanac će brzo:
- Nemoj da ti slučajno padne na pamet.
 
Subudai:
@citadela
Neka SAD onda plati razliku.
Kliknite za proširenje...

Traže se rješenja , kratko će Rusija moći ucjenjivati sa plinom , rasplinuće se imperijalne težnje ..

"Poskupljuje plin u Ukrajini
Cijena plina za krajnje potrošače u Ukrajini bit će viša za čak 73%, dok grijanje poskupljuje za 40%

Ukrajinska vlada donijela je odluku o porastu cijena prirodnog plina i grijanja, izjavio je ukrajinsko Ministarstvo financija. Cijena plina porast će prosječno za 73%, a grijanja za 40%, pri čemu će nove cijene početi važiti od 1.5.2014. godine. Ministarstvo je objavilo kako sadašnje cijene plina i grijanja nisu mijenjane godinama te da ekonomski nisu opravdane. Niske cijene plina za kućanstva predstavljaju težak teret ukrajinskoj naftnoj i plinskoj tvrtki Naftogaz i državnom proračunu iz kojeg se mora nadoknaditi iznos potreban za plaćanje uvoznog plina.
Istodobno su se u Moskvi sastali čelnici Naftogaza i ruskog plinskog diva Gazprom. No, umjesto pregovora o produljenju popusta na cijenu plina, u središtu razgovora bila je tema Naftogazovog duga za plin koji sada, s neplaćenim računom za isporučeni plin u ožujku 2014. godine, iznosi više od 2,2 mlrd. dolara. Gazprom traži da se taj dug plati. Isto tako, čelnik Gazproma je izrazio zabrinutost i zbog trenutačne redukcije radnog kapaciteta ukrajinskih podzemnih skladišta plina. Naime, sada dolazi vrijeme da Ukrajina počne uvozom ruskog plina nadopunjavati skladišta, kako bi se napunila do iduće zime, čime bi se ujedno osigurao nesmetan tranzit ruskog plina za europske zemlje.
No, u isto vrijeme je ukrajinsko Ministarstvo energetike i industrije ugljena objavilo da Slovačka blokira rješenje pitanja početka reverzibilnog toka plinovoda koji bi omogućio uvoz plina za Ukrajinu iz Zapadne Europe preko Slovačke. Tako Slovačka ne dopušta ukrajinskim stručnjacima pregledavanje plinske stanice Kapušany, a oni još ne mogu dobiti na uvid tehničku dokumentaciju i priliku da utvrde što treba poduzeti za omogućavanje reverzibilni tok. Inače, Slovačka je predložila gradnju novog plinovoda uz ulaganja 20 mil. eura, što bi trajalo oko 14 mjeseci, a to Ukrajina smatra neprikladnim. Trgovci plinom smatraju da bi Ukrajina uz minimalne troškove uvođenja reverzibilnosti postojećih plinovoda mogla početi uvoziti 20 mlrd. m3 plina godišnje preko Slovačke pa će se ukrajinska vlada obratiti Europskoj komisiji da podrži njezin zahtjev i utječe na Slovačku kako bi omogućila ostvarivanje reverzibilnosti postojećeg plinovoda.
Kada je riječ o plinovodima, neki ruski političari su objavili da europske tvrtke planiraju osnovati konzorcij koji bi kupio ukrajinski plinski sustav. Razlog za to je strah od ponavljanja scenarija 'plinskog rata' iz 2009. godine pa EU razmatra mogućnost stvaranja trilateralnog konzorcija za kupnju ukrajinskih plinovoda od Naftogaza, pri čemu bi se prihod od prodaje iskoristio za rješavanje ukrajinskih problema s dugovanjem za plin. Vrijednost ukrajinskog plinskog transportnog sustava se procjenjuje na 5,3 mlrd. dolara, a samo za upumpavanje plina u podzemna skladišta i kupnju plina do kraja 2014. godine Ukrajina će trebati 6 - 7 mlrd. dolara.
Vezano uz to, ukrajinski premijer Arsenij JACENJUK je na investicijskoj konferenciji najavio i mogućnost gradnje terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Ukrajini. Prema njemu, terminal u području oko Odesse omogućio bi Ukrajini dobiti nekoliko milijardi m3 plina godišnje.
Konačno, Ministarstvo energetike i industrije ugljena potvrdilo je da Ukrajina nastavlja pregovore s Poljskom o produljenju naftovoda Odessa - Brody do Płocka u Poljskoj. Naftovod od ukrajinske crnomorske luke Odesse do poljskog grada Brodyja dug je 674 km i ima kapacitet tranzita 9 mil. t nafte godišnje. Pušten je u rad 2001. godine i u početku je transportirao kaspijsku naftu od Odesse do Brodyja, da bi nakon 2004. bio pokrenut njegov reverzibilni tok od Poljske prema Ukrajini. Novi plan bi zahtijevao da se naftovod na poljskom teritoriju produlji za 490 km do Płocka i dalje do luke Gdanjsk na Baltiku. Na taj bi način Ukrajina mogla
uvoziti i drugu naftu osim ruske, a za taj projekt je već pripremljena studija utjecaja na okoliš i osnovan konzorcij koji bi ga trebao realizirati, javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia'. "
http://www.energetika-net.com/vijesti/plin/poskupljuje-plin-u-ukrajini-18634
 
"PUTINOVA “LISTA”: Na koje teritorije iz bivšeg SSSR-a je Putin bacio oko

20140206_putin.jpg


Krim od pre nekoliko dana i zvanično “pripada“ Ruskoj Federaciji, a postavlja se pitanje da li je Vladimir Putin bacio oko i na druge zemlje bivšeg SSSR-a.

Intervencija Rusije na Krimu izazvana je, kako zvanično objašnjava Moskva, zabrinutošću zbog lošeg tretmana ruskog stanovništva na tom poluostrvu. Da li to isto može da se dogodi i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza?


Estonija, Letonija i Litvanija

Vlast u ove tri baltičke države je 1940. godine preuzeo Sovjetski Savez, a one su ujedno bile i prve tri zemlje koje su se 1991. godine odvojile od SSSR-a, proglasile nezavisnost i okrenule Zapadu. Ove tri zemlje su odavno članice EU i NATO. Ipak, ruska senka odavno se nadvila nad regionom, jer su Estonija, Letonija i Litvanija i dalje znatno zavisne od nafte i gasa iz Rusije.

Četvrtina od 1,3 miliona stanovnika Estonije je ruskog porekla. Ova zemlja je bogata šumom i ima više od 1.500 ostrva. Estonija se inače smatra zemljom koja važi za odskočnu dasku za internet preduzetnike.

Za vreme Sovjetskog Saveza Letonija je bila visoko industrijalizovana i kao magnet privlačila ruske useljenike. Više od četvrtine stanovnika, a ima ih oko dva miliona, danas govori ruski jezik. Letonska privreda se uglavnom ogleda u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

Litvanija je sa svojih tri miliona stanovnika bila prva zemlja koja je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza. Međutim, i danas postoje tesne privredne veze sa Rusijom. Rusija je najveći trgovinski partner ove zemlje. Skoro 18 odsto litvanskog izvoza odlazi u susednu zemlju.


Susedi EU: Belorusija, Ukrajina i Moldavija

Između EU i Rusije nalaze se Belorusija, Ukrajina i Moldavija. Belosrusija je već član ruske carinske unije, dok članstvo još uvek izbegavaju Ukrajina i Moldavija.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Belorusija je 1991. godine proglasila nezavisnost. Od 1994. godine čeličnom rukom vlada Aleksander Lukašenko, koji ne dozvoljava privatizaciju državne imovine i koji ima veliki interes od tesnih odnosa sa Rusijom. Inače, u Belorusiji skoro i da nema preduzeća koje je u privatim rukama. Belorusija je zavisna od ruske nafte. Transport nafte i gasa iz Rusije u Evropu se većim delom odvija preko Belorusije.

Ako izuzmemo aktuelna dešavanja na Krimu, onda bi se moglo reći da je Ukrajina, kada je o jeziku, istoriji i politici reč, duboko podeljena zemlja. Ruski jezik je za skoro trećinu stanovništva maternji jezik. Istočni deo zemlje, u kojem se govori ruski jezi, pro-ruski je orjentisan. Ukrajina je Rusiji važna zbog snabdevanja životnim namirnicama, a ujedno je i raskrsnica za izvoz ruskih energenata. Zemlja je važan snabdevač vodom i strujom poluostrva Krim.

U Moldaviji živi oko četiri miliona stanovnika. Zemlja je do 1940. godine pripadala Rumuniji sve dok je nije anektirao Sovjetski Savez. Moldavija ima veliki potencijal za podele unutar same zemlje, a posebno u regionima Prednjestrovlje i Gagauzija. Prednjestrovlje se nalazi na istoku zemlje uz samu granicu sa Ukrajinom i ima oko 200.000 stanovnika – etnička mešavina Moldavaca, Ukrajinaca i Rusa. Godine 1990. samo godinu dana pre raspada Sovjetskog Saveza, Prwdnjestrovlje je proglasilo nezavisnost od Republike Moldavije, jer je postojao strah da će se Moldavija ponovo priključiti Rumuniji. Rusija je subvencionirala penzije u Prednjestrovlju i finansirala trupe u regionu. Na spornom referendumu 2006. godine, 97 odsto stanovništva se izjasnilo za priključenje Ruskoj Federaciji.

Gagauzija je druga autonomna oblast u Republici Moldaviji koja se nalazi pod ruskim uticajem. U regionu živi oko 155.000 ljudi, a većina su Gagauzi, etnička grupa turskog porekla pravoslavne veroispovesti. Na referendumu održanom početkom 2014. godine, odlučivalo se o bliskijim odnosima sa Rusijom i člastvu u Putinovoj – Evroazijskoj uniji. Skoro 99 odsto birača se izjasnilo protiv Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju sa EU.

U nastojanju da uspostavi tešnji kontakt sa Republikom Moldavijom, EU sa vladom pregovara o Sporazumu o asocijaciji i pridruživanju. Rusija želi obrnuto i Moldaviju poziva u članstvo Carinske unije.



Kakvaz

Kavkaski region je spoj Evrope i Azije i smatra se jezički i kulturno najraznovrsnijim regionom na svetu, ali i žarištem konflikata. Za razliku od Azerbejdžana, većina država regiona u postsovetskom vremenu, privredno nije stala na svoje noge što je dovelo do velikih socijalnih nemira. Ruski uticaj na region je i dalje enorman. Najveći problemi postoje u Abhaziji, Južnoj Osetiji, Ingušetiji, Čečeniji i Dagestanu.

Abhazija

Abhazija je 1999. godine proglasila nezavisnost od Gruzije koja region i dalje smatra otpadničkim. Rusija pokušava da iskoristi svoj uticaj i za relativno kratko vreme investira novac u Abhaziju, koja ima oko 250.000 stanovnika. Od 2010. godine su u Abhaziji stacionirane ruske rakete za protivazdušnu odbranu.

Južna Osetija

Južna Osetija je nakon što ju je Rusija priznala kao nezavisnu državu posle rata u Gruziji 2008. godine još uvek izolovana i od ruskog novca zavisna enklava. Nezaposlenost je visoka isto kao i cene. Južna Osetija se godinama zalaže za ulazak u Rusku Federaciju. Region ima oko 70.000 stanovnika.

Ingušetija

Ingušetija je autonomna republika unutar Ruske Federacije. Većina od oko 400.000 Inguša su muslimani. Važnu ulogu u društvu ima plemensko poreklo.

Čečenija: Čečenija je nezavisnost od Rusije proglasila 1991. godine. Tri godine kasnije je Kremlj poslao trupe kako bi ponovo uspostavio svoj autoritet. Usledio je prvi čečeski rat u kojem su poražene ruske snage. Rat je trajao do 1996. godine. Međutim, ruske trupe se u Čečeniju vraćaju 1999. godine. Bez obzira na ruske finansijske injekcije za obnovu, nezaposlenost i siromaštvo, rasprostranjeni su u celoj zemlji. U Čečeniji živi oko 1,25 miliona ljudi.

Dagestan

Dagestan je kao i Ingušetija i Čečenija autonomna republika unutar Rusije u kojoj uglavnom žive muslimani. Iako je 3,5 odsto od ukupno tri miliona stanovnika ruskog porekla, ruski jezik je službeni jezik. Glavni industrijski sektori su proizvodnja nafte i gasa kao i ribolov. Vlasti u zemlji su lojalne Moskvi, ali i veoma korumpirane."
http://www.intermagazin.rs/putinova-lista-na-koje-teritorije-iz-bivseg-sssr-a-je-putin-bacio-oko/
 
bh_citadela:
Međ mnoštvom malih rusa jedan bjelorus :)
Može vic? Zalutala ženska moždana ćelija u Lukašenkov mozak .. sve pusto , nigdje nikog da sretne .. tražila , dozivala , nema nikog .. kad se već umorila od dozivanja čuje glas - Tu smo , evo nas , svi smo DOLE :)
Kliknite za proširenje...
lukasenko predsednik drzave,ti bula koja na forumu prica viceve.
Meni to zvuci kao obar vic
 
bh_citadela:
Traže se rješenja , kratko će Rusija moći ucjenjivati sa plinom , rasplinuće se imperijalne težnje ..

"Poskupljuje plin u Ukrajini
Cijena plina za krajnje potrošače u Ukrajini bit će viša za čak 73%, dok grijanje poskupljuje za 40%

Ukrajinska vlada donijela je odluku o porastu cijena prirodnog plina i grijanja, izjavio je ukrajinsko Ministarstvo financija. Cijena plina porast će prosječno za 73%, a grijanja za 40%, pri čemu će nove cijene početi važiti od 1.5.2014. godine. Ministarstvo je objavilo kako sadašnje cijene plina i grijanja nisu mijenjane godinama te da ekonomski nisu opravdane. Niske cijene plina za kućanstva predstavljaju težak teret ukrajinskoj naftnoj i plinskoj tvrtki Naftogaz i državnom proračunu iz kojeg se mora nadoknaditi iznos potreban za plaćanje uvoznog plina.
Istodobno su se u Moskvi sastali čelnici Naftogaza i ruskog plinskog diva Gazprom. No, umjesto pregovora o produljenju popusta na cijenu plina, u središtu razgovora bila je tema Naftogazovog duga za plin koji sada, s neplaćenim računom za isporučeni plin u ožujku 2014. godine, iznosi više od 2,2 mlrd. dolara. Gazprom traži da se taj dug plati. Isto tako, čelnik Gazproma je izrazio zabrinutost i zbog trenutačne redukcije radnog kapaciteta ukrajinskih podzemnih skladišta plina. Naime, sada dolazi vrijeme da Ukrajina počne uvozom ruskog plina nadopunjavati skladišta, kako bi se napunila do iduće zime, čime bi se ujedno osigurao nesmetan tranzit ruskog plina za europske zemlje.
No, u isto vrijeme je ukrajinsko Ministarstvo energetike i industrije ugljena objavilo da Slovačka blokira rješenje pitanja početka reverzibilnog toka plinovoda koji bi omogućio uvoz plina za Ukrajinu iz Zapadne Europe preko Slovačke. Tako Slovačka ne dopušta ukrajinskim stručnjacima pregledavanje plinske stanice Kapušany, a oni još ne mogu dobiti na uvid tehničku dokumentaciju i priliku da utvrde što treba poduzeti za omogućavanje reverzibilni tok. Inače, Slovačka je predložila gradnju novog plinovoda uz ulaganja 20 mil. eura, što bi trajalo oko 14 mjeseci, a to Ukrajina smatra neprikladnim. Trgovci plinom smatraju da bi Ukrajina uz minimalne troškove uvođenja reverzibilnosti postojećih plinovoda mogla početi uvoziti 20 mlrd. m3 plina godišnje preko Slovačke pa će se ukrajinska vlada obratiti Europskoj komisiji da podrži njezin zahtjev i utječe na Slovačku kako bi omogućila ostvarivanje reverzibilnosti postojećeg plinovoda.
Kada je riječ o plinovodima, neki ruski političari su objavili da europske tvrtke planiraju osnovati konzorcij koji bi kupio ukrajinski plinski sustav. Razlog za to je strah od ponavljanja scenarija 'plinskog rata' iz 2009. godine pa EU razmatra mogućnost stvaranja trilateralnog konzorcija za kupnju ukrajinskih plinovoda od Naftogaza, pri čemu bi se prihod od prodaje iskoristio za rješavanje ukrajinskih problema s dugovanjem za plin. Vrijednost ukrajinskog plinskog transportnog sustava se procjenjuje na 5,3 mlrd. dolara, a samo za upumpavanje plina u podzemna skladišta i kupnju plina do kraja 2014. godine Ukrajina će trebati 6 - 7 mlrd. dolara.
Vezano uz to, ukrajinski premijer Arsenij JACENJUK je na investicijskoj konferenciji najavio i mogućnost gradnje terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Ukrajini. Prema njemu, terminal u području oko Odesse omogućio bi Ukrajini dobiti nekoliko milijardi m3 plina godišnje.
Konačno, Ministarstvo energetike i industrije ugljena potvrdilo je da Ukrajina nastavlja pregovore s Poljskom o produljenju naftovoda Odessa - Brody do Płocka u Poljskoj. Naftovod od ukrajinske crnomorske luke Odesse do poljskog grada Brodyja dug je 674 km i ima kapacitet tranzita 9 mil. t nafte godišnje. Pušten je u rad 2001. godine i u početku je transportirao kaspijsku naftu od Odesse do Brodyja, da bi nakon 2004. bio pokrenut njegov reverzibilni tok od Poljske prema Ukrajini. Novi plan bi zahtijevao da se naftovod na poljskom teritoriju produlji za 490 km do Płocka i dalje do luke Gdanjsk na Baltiku. Na taj bi način Ukrajina mogla
uvoziti i drugu naftu osim ruske, a za taj projekt je već pripremljena studija utjecaja na okoliš i osnovan konzorcij koji bi ga trebao realizirati, javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia'. "
http://www.energetika-net.com/vijesti/plin/poskupljuje-plin-u-ukrajini-18634
Kliknite za proširenje...

Od kad se 2,5 puta prevodi kao 40% ?
Od prvog juna cijena komunalija (ukjlučujući grijanje) će u Ukrajini biti 2,5 puta veće u odnosu na sadašnje.


-------------------------------
Новости Украины
С 1 июня квартплата в Украине
Пятница, 04 Апрель 2014 19:05
Согласно расчетам Кабмина после многократного подорожания газа и тепла, украинцы, проживающие в квартирах с центральным отоплением и не оборудованных счетчиками воды и тепла будут платить за услуги ЖКХ примерно в 2,5 раза больше, чем сейчас.

В частности, за однокомнатную квартиру придется заплатить 546,81 грн, за двухкомнатную – 1297,17 грн., за трехкомнатную – 1690,64 грн.

При этом качество услуг никак не изменится. Субсидии предприятиям ТЭК не уменьшатся. То есть украинцы заплатят больше, повысят благосостояние и так богатых владельцев предприятий ТЭК и не получат ни малейшего улучшения в обслуживании.

Напомним, что прожиточный минимум в Украине в 2014 году – 1176 грн., минимальная зарплата – 1218 грн., размер дохода, дающий право на налоговую льготу, – 1710 грн.
 
sumnjivo lice:
lukasenko predsednik drzave,ti bula koja na forumu prica viceve.
Meni to zvuci kao obar vic
Kliknite za proširenje...

Đakon, vic sam ispričala blerorusu, a ne malim rusima ..

Lukašenko je predsjednik 2 decenije .. Putinov satelit koji se malo trzao na Putinove ucjene , ali ne mnogo .. i on ponekad vraća ucjenanom .. ruska pijaca ..

"Lukašenko tražio od Putina Kalinjingradsku oblast, preti izlaženjem iz Carinskog saveza
11. 10. 2013.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko spreman je da „uzme“ od Rusije Kalinjingradsku oblast i da od nje stvori “raj na zemlji“, prenosi Interfaks.

388203_putin-lukasenko-ap1_f.jpg

Putin i Lukašenko su nedavno prisustvovali zajedničkoj vojnoj vežbi u Kalinjingradu

Lukašenko je izjavio ruskim novinarima u Minsku da bi želeo i da je to rekao i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu kada su zajedno helikopterom preletali tu oblast da bi Belorusija razvijala poljoprivredu u oblasti Kalinjingrada i da taj deo Rusije on smatra beloruskim.


"Smatram da je to naša zemlja u pozitivnom smislu reči. Ako bi bilo moguće sutra uzeti Kaliningrad - to bih učinio sa zadovoljstvom“, prenose reči beloruskog predsednika ruski mediji.


"Rekao sam Vladimiru Vladimiroviču (Putinu): slušaj, daj mi tu zemlju. Rekao sam mu: ne moraš da nam daš u vlasništvo. A, mi ćemo od zemlje da napravimo plodne pašnjake i da se bavimo poljoprivredom“, kazao je Lukašenko.


Belorusija preti izlaženjem iz Carinskog saveza sa Rusijom


Ukoliko Rusija od Nove godine ne ukine Belorusiji takse na izvoz naftnih preradjevina izradjenih od ruske nafte, Belorusija će preispitati dalje učešće u Carinskom savezu, izjavio Lukašenko.


Beloruski predsdnik je rekao da njegova zemlja računa na ukidanje ovih taksi, kao i da je njihovo ukidanje od 1. januara 2014. godine obećao ruski predsednik Vladimir Putin.


"U suptrotnom slučaju, mi se nećemo vući sa Carinskim savezom ako od njega ne vidimo ekonomski efekat“, rekao je Lukašenko, a prenose ruske agencije.


Na takse na izvoz naftnih derivata koji su dobijeni preradom ruske nafte, prema rečima Lukašenka, Belorusija godišnje Rusiji plati oko četiri milijarde dolara.


Odnosi Rusije i Belorusije koje su zajedno sa Kazahstanom u Carinskom savezu su već duže vreme narušeni uz povremene razmirice oko cene gasa i kvaliteta hrane.


Poslednji spor u nizu tiče se hapšenja u Minsku Vladislava Baumgertnera, izvršnog direktora „Uralkalija“, proizvodjača sode, zbog sumnje da je učestvovao u zloupotrebama sa ciljem da se obogati na račun Belorusije."
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/41205...u-oblast-preti-izlazenjem-iz-Carinskog-saveza
 
bh_citadela:
Međ mnoštvom malih rusa jedan bjelorus :)
Može vic? Zalutala ženska moždana ćelija u Lukašenkov mozak .. sve pusto , nigdje nikog da sretne .. tražila , dozivala , nema nikog .. kad se već umorila od dozivanja čuje glas - Tu smo , evo nas , svi smo DOLE :)
Kliknite za proširenje...
Е, сад ти види, како би "прштало" на тему док све ћелије неби дошле на своје место! ;)
Биће нешто од нас.. :heart:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Slične teme

P
Rusi u Ukrajini
Odgovora
13
Pregleda
457
MJK
MJK
Strigoi
Ekološka katastrofa u Ukrajini
Odgovora
12
Pregleda
365
Pešadinac
Pešadinac
P
Ruski gubici u Ukrajini
2 3
Odgovora
58
Pregleda
1.144
Frtajler
Frtajler

Back
Top