Predstavnički dom izglasao Trampov opoziv!

1610655168924.png


Trump nahuškao rulju na Kapitol, tamo je sad vojska. Je li ovo njegov kraj?

1610655186857.png


Petar Stošić prije 2 sata

DONALD TRUMP je opozvan jučer, samo tjedan dana prije završetka njegovog mandata. Opoziv Trumpa izglasan je u donjem domu američkog Kongresa drugi put u njegovom mandatu, što je prvi takav slučaj u 231-godišnjoj povijesti Sjedinjenih Američkih Država.
Opoziv je, inače, izglasan točno tjedan dana nakon što je rulja sastavljena od njegovih zagriženih obožavatelja, koju je on poslao da maršira na Kapitol (zgradu Kongresa) i izvrši pritisak na kongresnike, provalila u zgradu, prekinula sjednicu na kojoj se potvrđivao izbor Joea Bidena i satima divljala po zgradi prije nego što je malobrojna i nadjačana policija dobila pojačanje i istjerala ih.
Poticanje na pobunu
Upravo to je i bio razlog pokretanja opoziva, čija je "optužnica" imala samo jedan članak - poticanje na pobunu. Trump je "namjerno dao izjave koje su ohrabrile - i predvidljivo rezultirale - neposredne bezakonite akcije u Kapitolu", navodi se u ovom članku opoziva. Kao rezultat Trumpovog poticanja, "rulja je nezakonito provalila u Kapitol" i "upustila se u nasilna, smrtonosna, destruktivna i pobunjenička djela", dodaje se.
"Ako se ne budete vraški borili, nećete više imati zemlju", huškao je Trump svoje pristaše govorom na prosvjednom skupu u blizini Kapitola 6. siječnja, organiziranim pod nazivom "Spasimo Ameriku", s kojeg im je i naložio da "hodaju dolje prema Kapitolu" i "podrže naše hrabre senatore i kongresnike" - ali ne sve jer "nikad nećete vratiti svoju zemlju slabošću, morate pokazati snagu i morate biti snažni". Čak im je poručio i da će ići s njima, što ipak nije napravio.
>>Što će sad biti s Trumpom? Sve je više poziva da ga se strpa u zatvor
"Donald John Trump takvim je ponašanjem pokazao da će ostati prijetnja nacionalnoj sigurnosti, demokraciji i Ustavu ako ostane na dužnosti te se ponašao na način koji je krajnje nespojiv sa samoupravom i vladavinom prava", piše u članku opoziva.
Kako CNN piše u svojoj analizi, radi se o izvanrednom opisu turbulentnih vremena i mandata bezakonja u kojem će Trump postati prvi predsjednik koji je dvaput suočen s opozivom, i to 13 mjeseci nakon što je Predstavnički dom prvi put zaključio da njegove zloporabe ovlasti zaslužuju uklanjanje s dužnosti.
Opozvan, ali ne i smijenjen
Naravno, kao i prvi put kad je opozvan, Trump još uvijek nije smijenjen. Prema proceduri o opozivu, tek sada počinje pravi postupak u Senatu koji mora potvrditi odluku Zastupničkog doma.
Trump je, podsjetimo, prvi put opozvan u prosincu 2019. za zlouporabu vlasti i opstrukciju Kongresa, a razlog je bilo njegovo vršenje pritiska, odnosno ucjenjivanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi mu pomogao na predsjedničkim izborima pokretanjem istrage u toj zemlji protiv Trumpovog protukandidata Joea Bidena, po principu quid pro quo (usluga za uslugu).
Trump je tada na kraju oslobođen na suđenju u Senatu, gdje njegovi republikanci drže većinu, čime je spriječena njegova smjena.
Tako će i aktualni opoziv morati biti potvrđen u Senatu (gornjem domu Kongresa) da bi Trump zaista bio smijenjen. Stotinu senatora imat će ulogu porote, delegati iz Zastupničkog doma (donjeg doma) bit će tužiteljstvo, dok će suđenjem ponovo predsjedati vrhovni sudac američkog Vrhovnog suda, kako je predviđeno Ustavom.
Trump ni teoretski ne može biti smijenjen u Senatu prije nego što mu istekne mandat
No situacija se tu dodatno komplicira jer Trump ni teoretski ne može biti smijenjen u Senatu prije nego što mu mandat ionako istekne, a Biden preuzme dužnost predsjednika.
To je potvrdio i vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell koji je izjavio kako nema šanse da će se o Trumpovoj smjeni odlučivati u Senatu prije nego što Joe Biden bude inauguriran.
"S obzirom na pravila, procedure i senatske presedane, jednostavno nema šanse da se pošteno ili ozbiljno suđenje može zaključiti prije nego što Biden bude inauguriran. U svjetlu ove stvarnosti, vjerujem da će našoj naciji najbolje poslužiti ako Kongres i izvršna vlast provedu sljedećih sedam dana potpuno usredotočeni na omogućavanje sigurne inauguracije i uredan prijenos vlasti na nadolazeću Bidenovu administraciju", objasnio je McConnell.
Ustvari, vrlo je upitno hoće li postupak u Senatu uopće početi prije Bidenove inauguracije i Trumpovog napuštanja Bijele kuće.
"Mogu potvrditi. McConnellov glasnogovrnik rekao mi je službeno da su odbili izvanrednu sjednicu. Nema šanse da suđenje počne u petak, malo je vjerojatno da će početi prije 19. siječnja ili inauguracije", otkrila je u objavi na Twitteru reporterka za Bijelu kuću američkog portala Axios Alayna Treene.
Usto, za osudu, odnosno potvrdu opoziva potrebne su dvije trećine senatora, što znači da najmanje 17 republikanaca u domu od 100 članova mora glasati za to. Izgledi za to su, naravno, prilično tanki - no svejedno su bitno veći nego prošle godine, kad su gotovo svi republikanski senatori, uz iznimku bivšeg predsjedničkog kandidata Mitta Romneyja, glasali po stranačkoj stezi i oslobodili Trumpa.
Da je situacija ovog puta bitno drukčija, otkriva već i usporedba glasanja o opozivu u Zastupničkom domu. Tamo je Trump prvi put opozvan bez ijednog republikanskog glasa. Ovoga puta čak 10 članova njegove stranke podržalo je rezoluciju - i više ih je osudilo njegove riječi i postupke na dan pobune u Kapitolu.
Liz Cheney, trećeplasirana republikanka u komori i kći bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneya, bila je najistaknutija među njima.
"Mnogo toga postat će jasnije u nadolazećim danima i tjednima, ali ono što znamo je dovoljno. Predsjednik SAD-a pozvao je ovu rulju, postrojio je ovu rulju i zapalio vatru ovog napada. Sve što je uslijedilo njegovo je djelo. Ništa od ovoga ne bi se dogodilo bez predsjednika. Predsjednik je mogao smjesta i snažno intervenirati kako bi zaustavio nasilje. Nije to napravio. Nikad nije došlo do veće izdaje predsjednika Sjedinjenih Država svog ureda i svoje zakletve Ustavu", napisala je Cheney u izjavi koju su demokrati često citirali tijekom rasprave o opozivu.
Vrlo je znakovito i to što je McConnell, kao vodeći republikanac, izjavio da još ne zna hoće li glasati za ili protiv Trumpove smjene.
"Iako je tisak pun spekulacija, još nisam donio konačnu odluku o tome kako ću glasati i namjeravam poslušati pravne argumente kad budu predstavljeni u Senatu", stoji u pismu koje je McConnell poslao svojim republikanskim kolegama, prenose američki mediji. Njegova navodna neodlučnost u dramatičnom je kontrastu s njegovim odlučnim protivljenjem Trumpovom opozivu zbog pritiska na Ukrajinu i traženja uplitanja u američke izbore. Upravo je u tom slučaju McConnel imao ključnu ulogu u provođenju suđenja u Senatu bez svjedočenja najbitnijih svjedoka uključenih u aferu.
Dramatičan obrat
A u posebno dramatičnom obratu, o kojem izvještava New York Times, McConnell je navodno rekao svojim suradnicima kako vjeruje da je Trump zaista počinio prijestupe vrijedne opoziva i izrazio zadovoljstvo što su demokrati pokrenuli novi opoziv jer vjeruje da će tako biti lakše protjerati Trumpa iz Republikanske stranke.
Dapače, izvori su potvrdili za Axios da je McConnell trenutno skloniji glasati za Trumpovu smjenu nego protiv. Stoga nije nezamislivo da, ako se odluči na to, još 16 ili više republikanskih senatora bude slijedilo njegov primjer i osigura osudu za tada već bivšeg predsjednika.
Bitan faktor u McConnelovoj odluci moglo bi biti njegovo razmišljanje o svojoj političkoj ostavštini, budući da se sa 78 godina približava kraju političke karijere.
"Ako si McConnell, želiš biti zapamćen kao netko tko je branio Senat i institucije", rekao je za Axios jedan republikanac blizak vođi senatske većine. Želi biti zapamćen po tome, a ne po svojem proračunatom dodvoravanju, popuštanju i upornom držanju strane Trumpu kroz ove četiri godine, moglo bi se slobodno dodati.
McConnell zasigurno nije jedini republikanski političar kojem je prekipjelo nakon što su morali bježati iz dvorane Senata i Zastupničkog doma, barikadirati se u sporednim prostorijama i skrivati se od pobješnjele rulje u sigurnom bunkeru ispod Kapitola.
I kongresnik Kevin McCarthy, vođa republikanske manjine u Zastupničkom domu, navodno je pitao svoje kolege bi li trebao zatražiti od Trumpa da podnese ostavku nakon kaosa u Kapitolu koji je izazvao. Podsjetimo, u tom je kaosu smrtno stradalo petero ljudi: policajac kojeg je rulja vukla po tlu i zatim zatukla motkama i vatrogasnim aparatom na ulazu u Kapitol, prosvjednica koju je policajac ustrijelio kad je pokušala kroz prozor upasti u dvoranu Zastupničkog doma te troje prosvjednika koji su stradali u naguravanju i kaosu. Još je jedan policajac oduzeo sebi život nekoliko dana nakon što je branio Kapitol.
Sve ovo sugerira da se i najodaniji Trumpovi saveznici u Kongresu - ili barem neki od njih - konačno okreću protiv njega nakon što je izgubio predsjedničke izbore, svojim neutemeljenim i zapaljivim teorijama zavjere o izbornoj prevari izazvao razdor među republikancima zbog kojeg su izgubili i većinu u Senatu, a na kraju svojim huškanjem poslao rulju da upadne u Kapitol.
Nadalje, to što će suđenje u Senatu vjerojatno početi tek nakon što dođe do smjene vlasti u Bijeloj kući, znači i da će se ono voditi pod većinom demokrata, koji će nakon 20. siječnja, zahvaljujući nedavnoj pobjedi na izvanrednim izborima u Georgiji, imati 50 od 100 senatora, uz odlučujući glas predsjednika Senata - a to će biti nova potpredsjednica SAD-a Kamala Harris. To također znači da postupak neće voditi McConnel, već novi vođa senatske većine, demokrat Chuck Schumer.
Posljednja nadrealna epizoda sage s predsjednikom Trumpom
Suđenje o smjeni bivšeg predsjednika bit će samo posljednja nadrealna epizoda ionako nadrealne sage s Donaldom Trumpom na čelu Amerike, kako piše analitičar CNN-a Stephen Collinson.
Nadrealnosti će zasigurno doprinijeti i prizori vojnika Nacionalne garde koji stražare i spavaju po hodnicima Kapitola, kraj kojih će senatori prolaziti na putu za dvoranu Senata u kojoj će se suđenje Trumpu održavati. Kapitol je već pun pripadnika Nacionalne garde koji se pod oružjem odmaraju na podu po hodnicima i atriju zgrade, o čemu svjedoče fotografije, a pojedini novinari komentirali su na društvenim mrežama da Kongres izgleda kao vojna baza.


U Washingtonu više vojnika nego u Iraku i Afganistanu zajedno
Očekuje se da će najmanje 20 tisuća pripadnika Nacionalne garde iz više saveznih država biti u Washingtonu za Bidenovu inauguraciju 20. siječnja kako bi se spriječila repriza desničarskog nasilja i kaosa koji je potresao Washington 6. siječnja, javlja Newsweek, što je vjerojatno najveći broj vojnika ikad postavljen u Washingtonu.
Nekih 15 tisuća vojnika već se nalazi u Washingtonu, što je dvostruko više od ukupnog broja američkih vojnika trenutno razmještenih u Iraku i Afganistanu - zajedno.
Trump je, odmah nakon izglasavanja opoziva, objavio snimljeni govor. Iako u njemu ni jednom riječju nije spomenuo opoziv, pozvao je na prestanak nasilja svojih pristaša, što se može protumačiti i kao pokušaj pridobivanja kongresnih republikanaca koji mu okreću leđa.
Podsjetimo, Trump je jedan od samo trojice predsjednika protiv kojih je pokrenut postupak opoziva i prvi kojemu se to dogodilo dvaput. Dosad nijedan američki predsjednik nije smijenjen iz Bijele kuće kroz proces opoziva. Trojica - Trump 2019., Bill Clinton 1998. i Andrew Jackson 1868. - opozvani su u Zastupničkom domu, ali su oslobođeni u Senatu. Richard Nixon je sam dao ostavku 1974., kad je postalo jasno da će biti opozvan.
Sve je moglo biti drugačije da je priznao poraz
Zamislite na trenutak da se zadnjih nekoliko mjeseci odvijalo potpuno drugačije, da je Trump tiho priznao poraz u studenome. Republikanci bi vjerojatno pobijedili na barem jednom od izbora u drugom krugu Georgije i još uvijek bi kontrolirali Senat. Trump bi, umjesto da se suoči s vrlo stvarnom prijetnjom republikanaca željnih da ga pokopaju, bio glavni vođa stranke, piše BBC.
Još jedan mandat bio bi realna opcija.
Umjesto toga, Trump je praktički gotov. Blokiran je na društvenim mrežama, uključujući voljeni Twitter. Čak i ako mu Senat presudom ne zabrani kandidiranje za novi mandat, njegova moć i utjecaj unutar Republikanske stranke smanjili su se.
Istraživanje javnog mnijenja, kao i njegovi glasni branitelji u Zastupničkom domu, sugeriraju da predsjednik i dalje ima značajnu potporu unutar svoje stranke. No, protekli tjedni ohrabrit će njegove protivnike koji u ovome vide priliku da zadaju konačni udarac predsjedniku.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Tih 10 republikanaca iz donjeg doma nisu ništa novo. Na primer tokom prvog impičmenta glasalo je 8 republikanaca iz donjeg doma (...)
Не лажи Словину. Када је био први импичмент, ниједан републиканац није гласао за исти у Представничком (доњем) дому, а сада је гласало њих десет.
 
Не лажи Словину. Када је био први импичмент, ниједан републиканац није гласао за исти у Представничком (доњем) дому, а сада је гласало њих десет.
Zašto onda piše da je tokom prvog impičmenta glasalo 230 za? Demokrata ima 222.
 
Zašto onda piše da je tokom prvog impičmenta glasalo 230 za? Demokrata ima 222.
Ено болдовао сам ти у горњем тексту из Index_a. По други пут понављаш лаж да је у доњем дому први пут за опозив Трумпа "гласало осам републиканаца". Није тада гласао ниједан републиканац. Овог пута је гласало њих десет, а међу њима и један из јужњачке државе (Јужна Каролина). Значи поцепали су се добро.
 
Ено болдовао сам ти у горњем тексту из Index_a. По други пут понављаш лаж да је у доњем дому први пут за опозив Трумпа "гласало осам републиканаца". Није тада гласао ниједан републиканац. Овог пута је гласало њих десет, а међу њима и један из јужњачке државе (Јужна Каролина). Значи поцепали су се добро.
Pa nisam siguran da je to neko veliko cepanje. Ajde da ih je glasalo izmedju 50 i 100 pa da to kažeš.
 
1610659917550.png


Može li Trump pomilovati samog sebe prije nego što napusti funkciju?

1610659941006.png

Slika na monitoru pokazuje predsjednika SAD Donalda Trumpa koji govori u videu postavljenom na Twitter nalogu Bijele kuće, u praznoj sali za brifinge Bredy, u Bijeloj kući, 13. januara 2021.

januar 14, 2021 Masood Farivar

Nekada ograničena na naučne krugove, debata o tome može li se predsjednik pomilovati, postala je hitna nakon prošlonedjeljnog nasilnog napada pristalica predsjednika Donalda Trumpa na Capitol.
Neredi su doveli do drugog istorijskog opoziva Trumpa ove nedjelje i podstakli pozive demokrata na federalnu istragu o Trumpovoj ulozi u podsticanju na nasilje.
To je zauzvrat obnovilo pitanje da li Trump može iskoristiti moć predsjedničkog pomilovanja na sebe kako bi izbjegao buduće krivično gonjenje.
Tu temu je Trump pokrenuo u prošlosti. 2018. godine, suočavajući se sa istragom specijalnog istražitelja o vezama svoje kampanje 2016. godine sa Rusijom. Trump je tada rekao da ima "apsolutno pravo" da pomiluje samog sebe.
Ali koliko god to zvučalo pretjerano, samopomilovanje ne mora nužno biti u Trumpovom najboljem interesu, a savjetnici su, kako se izvještava, pokušali da ga od toga odgovore.
Samopomilovanje se može smatrati priznanjem krivice, rekli su. Štaviše, to bi se moglo da ima kontraefekat i da podstakne inače nevoljan Sekretarijat za pravosuđe pod rukovodstvom Joe Bidena, da ospori pomilovanje i podigne optužnicu protiv Trumpa, tvrde pravni stručnjaci.
Slijede detalji za raspravu o tome da li Trump može da se pomiluje prije nego što napusti funkciju.

Da li predsjednik može da pomiluje samog sebe?
Sam Ustav SAD je nijem po tom pitanju.
Član II povelje daje predsjedniku moć da "odobri odštetu i pomilovanje za prijestupe protiv Sjedinjenih Država, osim u slučajevima opoziva".
Taj široko sročen tekst ostavio ga je otvorenim za tumačenje.
"Nijedan predsjednik nikada nije pokušao da pomiluje samog sebe, tako da nemamo nikakav presedan", rekao je Jeffrey Crouch, profesor prava na Američkom univerzitetu i autor knjige o predsjedničkom pomilovanju. "Predsjednik Nixon je razmišljao o tome, ali se na kraju odlučio da to ne učini."
Oni koji vjeruju da se predsjednik može samooprostiti tvrde da u Ustavu nema ništa u surptonosti sa tim. Lider Amerike, kažu, ima moć pomilovanja federalnih zločina, a ako i sam počini federalni zločin, onda bi trebalo da bude u mogućnosti da se pomiluje za to djelo.
Ali oni koji zastupaju suprotno gledište - a oni su u većini - tvrde da sam čin "davanja pomilovanja" podrazumijeva bilateralni potez koji uključuje dvoje ljudi.
"Upotreba riječi pomilovanje obično označava da jedna osoba pomiluje drugu. To je način na koji se to u istoriji shvatalo", rekao je Steve Mulroy, profesor prava na Univerzitetu u Memphisu.
Štaviše, rekao je on, samopomilovanje je u suprotnosti sa dugogodišnjim američkim pravnim principom, ukorijenjenim u engleskom pravu, da čovjek ne može biti sudija u svom slučaju.
"Iz tog razloga, iako je moć pomilovanja vrlo široka, a Vrhovni sud nikada nije definitivno presudio, većina ustavnih eksperata rekla bi da ne možete sami da se pomilujete", rekao je Mulroy.
Godine 1974. Sekretarijat za pravosuđe pravde razmotrao je to pitanje. Odgovor do kojeg je došao bio je - ne.
Samopomilovanje bilo bi u suprotnosti sa "osnovnim pravilom da niko ne smije biti sudija u njegovom slučaju", napisano je u bilješci Odjeljenja Kancelarije pravnog savjetnika (link na dokument na engleskom jeziku).
Dopis ostaje politika Sekretarijata za pravosuđe.

Kako bi izgledalo samopomilovanje?
Naravno, to ne znači da predsjednik možda neće pokušati da samog sebe pomiluje.
Ako se odluči za samopomilovanje, vjerovatno bi sebi izdao "potpuno i bezuslovno pomilovanje", procjenjuju pravni stručnjaci.
Po prvilu, kada predsjednik pomiluje nekoga, u dokumentu o pomilovanju preciziraju se optužbe zbog kojih je taj neko pomilovan, kao što je bio slučaj sa Trumpovim nedavnim pomilovanjem nekoliko bivših saradnika.
Trump bi se, u svom slučaju, vjerovatno odlučio za pomilovanje, po uzoru na pomilovanje bivšeg predsjednika Richarda Nixona, za sve zločine protiv Sjedinjenih Država, rekla je Caroline Mala Corbin, profesorica prava na Univerzitetu u Miamiju.

Kakve su implikacije predsjedničkog samopraštanja?

Nikada ranije pokušano, Trumpovo samopomilovanje moglo bi da stvori potencijalno opasan presedan za buduće ponašanje predsjednika, smatraju neki pravni stručnjaci.
"Predsjednička samopomilovanja bila bi užasan presedan i omogućila bi predsjednicima da počine najgroznija federana krivična djela i jednostavno se pomiluju", rekla je Corbin.
Oni koji misle da se predsjednik može pomilovati, međutim, ne slažu se sa tim i podsjećaju da postoje druge provjere predsjedničke moći, poput opoziva koji sprovodi Kongres.
Osim toga, pomilovanje ne štiti predsjednika od državnog gonjenja.

Može li se samopolimovanje pravno osporiti?

Iako su predsjednička pomilovanja trajna i ne mogu se poništiti, Trumpovo evetntualno pomilovanje moglo bi da se u budućnosti suoči sa pravnim izazovima.
Biden je jasno rekao da ne podržava da Sekrerarijat za pravosuđe istražuje njegovog prethodnika.
Ali ako bi se Trump pomilovao, to bi moglo podstaći Sekreratijat da podigne optužnicu protiv njega, makar samo da bi testirao ustavnost samopomilovanja.
Osporavanje bi moglo ići do Vrhovnog suda, koji nikada nije odmjeravao tako pitanje, kažu stručnjaci.
"Moglo bi se tvrditi da je ovo pitanje ustavnog zakona koje su morali da riješe sudovi, a ne oni politički motivisani", rekla je Corbin.
Pretnja akcijom Sekretarijata za pravosuđe kao odgovor na samopomilovanje moglo bi odvratiti Trumpa od razmišljanja o pomilovanju, prije svega, dodala je ona.

Može li Trump podnijeti ostavku, pa da ga pomiluje popredsjednik Pence?

Ovo ostaje mogućnost iako Trump nije nagovijestio da planira da podnese ostavku prije isteka mandata 20. januara.
Postoji presedan da predsjednik dobije pomilovanje od svog nasljednika.
Godine 1974., nakon što je Nixon podnio ostavku zbog skandala Watergate, njegov potpredsjednik i nasljednik, Gerald Ford, izdao mu je pomilovanje za sve zločine nad Sjedinjenim Državama.
Dok je Ford insistirao da to čini u nacionalnom interesu, kritičari su pomilovanje uvijek smatrali Niksonovim samopomilovanjem.
 
Poslednja izmena od moderatora:
1610660478429.png


Suđenje Trampu u Senatu bi moglo da počne na dan Bajdenove inauguracije

000_8YK2ZR-750x523.jpg


Autor: Beta 14. jan. 2021

Suđenje odlazećem američkom predsedniku Donaldu Trampu u Senatu, koje sledi pošto je Predstavnički dom Kongresa izglasao njegov opoziv, moglo bi da počne 20. januara, na dan inauguracije izabranog šefa države Džozefa Bajdena.
Prema satnici, u koju je AP imao uvid, suđenje republikancu Trampu moglo bi da počne u sredu, ako predsedavajuća Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi uskoro pošalje u Senat tekst optužnice, po kojoj je donji dom u sredu izglasao opoziv predsednika SAD.
Donji dom je prostom većinom izglasao opoziv Trampa, optuženog za podsticanje pobune, zbog njegove uloge u neredima prošle srede, u kojima je poginulo pet osoba.
Pelosi nije rekla kada će Senatu poslati tekst optužnice.
Neki članovi Demokratske stranke smatraju da Pelosi ne treba da žuri sa slanjem optužnice, da bi Bajden odmah po stupanju na dužnost mogao da počne da radi na prioritetnim pitanjima, navodi AP.
Da bi Tramp bio osuđen, odnosno nominalno smenjen sa funkcije, iako u vreme suđenja više neće biti šef države, optužnicu treba da podrži najmanje dve trećine od 100 senatora, što znači da bi 17 republikanaca moralo da okrene leđa Trampu i pridruži se demokratama, koje imaju 50 članova Senata.
Ako bi Senat osudio Trampa, moglo bi da mu bude zabranjeno da se ponovo kandiduje za šefa države 2024. godine, a možda i doživotno, o čemu bi senatori posebno glasali.
Tramp je jedini američki predsednik čiji je opoziv dva puta izglasao donji dom Kongresa.
Predstavnički dom je za opoziv Trampa glasao prvi put u decembru 2019. godine, ali ga je Senat, u kojem su njegovi republikanci imali većinu, oslobodio optužbi na suđenju u januaru prošle godine.
Tramp je optužen da je podsticao na pobunu svoje pristalice, koje su 6. januara upale u Kongres i držale ga četiri sata pod okupacijom, tokom posebnog zasedanja na kojem je kasnije te noći potvrđena pobeda Bajdena na predsedničkim izborima. Tokom nasilja u Kongresu poginulo je pet osoba.
Neposredno uoči upada u Kongres, Tramp je usijao atmosferu na protestu u Vašingtonu, ponavljanjem neosnovanih tvrdnji da je pokraden na predsedničkim izborima 3. novembra.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Pa nisam siguran da je to neko veliko cepanje. Ajde da ih je glasalo izmedju 50 i 100 pa da to kažeš.
Смешан си у покушају да релативизујеш. Јер међу тих десет који су гласали за импичмент, а шта је солидан број с обзиром на њихову монолитност приликом првог импичмента, нашла се и Лиз Чејни, кћерка Дика Чејнија и трећа по моћи републиканка у доњем дому. Ту је Том Рајс, републиканац из Јужне Каролине, значи из државе са америчког "дубоког југа", који је сада гласао за импичмент, а био се успротивио потврђивању електорских гласова; водио је и кампању за Америчког Хитлера. Цепање републиканаца на трамписте и "остале", више је него очигледно.
 
Управо супротно, Трамп је омогућио почетак завршне етапе прихватања Новог светског поретка. Кроз његове егзибиције цео свет је почео да посматра америчке изборе као избпре владара света.
Треба имати на уму да је за време Трампа извршено јавно погубљење високорангираног припадника оружаних снага независне државе само зато што се успешно борио против тероризма! Нико у свету није покренуо питање легитимности...
Да, Трамп је наметнуо Америчке интересе целом свету и то је факат.
Што се тиче дубоке државе Трампова улога је била да је обелодани да би и обични грађани прихватили као чињеницу. Последње Трампове егзибиције су само добро осмишљена представа за рају - Трамповим падом успоставиће се отворена диктатура коју није успоставио ни Хитлер.

sinko, politika se uveliko promenila i zaokrenula za ove 4 godine dok si ti bio u zatvoru.
 
sinko, politika se uveliko promenila i zaokrenula za ove 4 godine dok si ti bio u zatvoru.
Занимљиво је то код људи који се лако навуку на изјаве а не гледају дела...
То је као код жена које се дају сваком ко им да неки поклон...
Гад се упореде дела политичара и њихове изјаве некако увек, они који их подржавају, бивају магарци...
А тек они који се ложе на политичаре који им у лице кажу да су просто њихови робови?
Пигледај свет онакав какав јесте а не само оно што би желео да видиш... Трамп је све само не узор, притом он није водио политику већ је био марионета...
 
Занимљиво је то код људи који се лако навуку на изјаве а не гледају дела...
То је као код жена које се дају сваком ко им да неки поклон...
Гад се упореде дела политичара и њихове изјаве некако увек, они који их подржавају, бивају магарци...
А тек они који се ложе на политичаре који им у лице кажу да су просто њихови робови?
Пигледај свет онакав какав јесте а не само оно што би желео да видиш... Трамп је све само не узор, притом он није водио политику већ је био марионета...
pa to i ja kazem...................kapitalisti u lice govore robovima da im deru kozhu sa ledja i krv piju , a roblje stoicki podnosi i jos idu na izbore i glasaju da im oni kapitalisti milijarderi ,koji su im bubrege i krv povadili i unovcili, budu presednici.
stvarno, magarci na kvadrat............mislim na roblje u kapitalizmu.
 

Back
Top