Predsednički izbori u Češkoj: Pobeda NATO generala

ziltoid

Iskusan
Banovan
Poruka
5.859

Predsednički izbori u Češkoj: Pobeda NATO generala


Ceska_02.jpg

"Rusija mora da izgubi u Ukrajini": Petr Pavel

Bivši general NATO-a Petr Pavel je novi predsednik Češke. U drugom krugu je ubedljivo pobedio bivšeg premijera, milijardera i populistu Andreja Babiša. Pavel zastupa sasvim drugačiju politiku od njegovog prethodnika i "velikog prijatelja" Srbije Miloša Zemena​


Na osnovu više od 90 odsto obrađenog izbornog materijala, Petr Pavel je osvojio 57, a populista, milijarder i bivši šev Vlade Andrej Babiš 43 odsto glasova, objavio je briselski portal Politiko. Izlaznost je bila oko 70 odsto.

Premijer Češke Petr Fijala je na konferenciji za medije u Pragu čestitao bivšem generalu i "čvrstom savezniku“ Ukrajine u ratu protiv Rusije, nazvavši ga "građanskim kandidatom“.

"Vrednosti koje je on zastupao su pobedile i to je veoma važna poruka u ovim veoma složenim vremenima“, rekao je Fijala.
A u te vrednosti spada i njegovo zalaganje da Češka pruži Ukrajini još veću podršku i izjava: "Rusija u Ukrajini mora da izgubi – i sa našom pomoći“.

Babiš je, sa druge strane, bivšeg padobranca pokušao da predstavi kao "ratnog huškača“, zahtevao razgovore sa Moskvom i govorio da Češka ne bi slala vojnike u Poljsku ako bi bila napadnuta, što je iritiralo širok auditorijum i u zemlji i u inostranstvu.

Novi šezdesetjednogodišnji predsednik na izborima je učestvovao kao nezavisni kandidat, a u kampanji je obećao da će smanjiti polarizaciju u zemlji. Snažno je podržavao bliže veze sa Evropskom unijom, uključujući usvajanje evra. Pre nego što je ušao u politiku, Pavel je bio načelnik Generalštaba češke vojske od 2012. i 2015. godine, a zatim, kao prvi predstavnik jedne istočnoevropse zemlje, predsednik Vojnog komiteta NATO-a od 2015. do 2018.

Njegov prethodnik, "veliki prijatelj Srbije", Miloš Zeman je često polarizovao društvo kontroverznim izjavama o migrantima, muslimanima, medijima. U to spada i rečenica koju je izgovorio u Beogradu: "Volim Srbiju i srpski narod, ali ne i Kosovo," čiju je nezavisnst hteo da preispita. Posmatrači veruju da će sada doći do promene stila vođenja politike u Praškoj tvrđavi, sedištu predsednika.

Deviza Pavela je, kako sam kaže, "saradnja, pristojnost i normalna kominikacija, nešto što nam je poslednjih godina veoma nedostajalo“.

Predsednik države u Češkoj, slično kao u Srbiji, ima pretežno protokolarna ovlašćenja, ali imenuje vladu i glavnokomandujući je oružanih snaga. https://www.vreme.com/vesti/predsednicki-izbori-u-ceskoj-pobeda-nato-generala/



Ovo je uistinu blagovjest. Čestitke NATO generalu. Sad će Češka još više Ukrajini pomagati.
 

Predsjednik Češke bio je u ratu u RH: "Srbi su nas namjerno poslali u minsko polje"


4a06c064-2fca-43ab-9642-e87e460f5394.jpg


BIVŠI NATO-ov general Petr Pavel pobjedom nad Andrejom Babišem postao je novi predsjednik Češke Republike. Za Pavela je šira hrvatska javnost čula tek nakon pobjede na izborima, ali mnoge je zaintrigirao podatak da je 1993. sudjelovao u operaciji spašavanja francuskih vojnika tijekom rata u Hrvatskoj.

Za to je odlikovan Ordenom francuske Legije časti i Češkom medaljom heroja. To mu je omogućilo da koristi riječ "heroj" na svojim izbornim plakatima - uključujući i medalje. Kad su ga novinari tijekom predizborne kampanje pitali nije li neskroman, odgovorio je: "Ne govorim to za sebe, to je za mene rekao predsjednik Vaclav Havel."

Bivši general i bivši predsjednik vojnog odbora NATO-a je o toj UNPROFOR-ovoj operaciji prije tri godine dao zanimljiv intervju, u kojem je detaljno opisao spašavanje 55 francuskih vojnika. U tom intervjuu ispričao je kako je mu je u jednom trenutku srpski zapovjednik uperio pušku u vrat. Njegov tadašnji zamjenik Aleš Opata bio je u blizini.

"Tada sam došao najbliže tome da izgubim život"​


"Bio sam impresioniran kad mi je Aleš Opata, u trenutku kad srpski zapovjednik nije gledao, prišapnuo: 'Zapovjedniče, ubit ću ga, zar ne?' Samo sam mu rekao: 'Aleš, nemoj napraviti ništa'", ispričao je Pavel u intervjuu 2019. godine.

Navodi kako je ta operacija 1993. u Hrvatskoj bila najstresniji trenutak kojeg je doživio u vojnoj karijeri: "Mislim da je to bio trenutak u kojem sam došao najbliže tome da izgubim život".

Pavel navodi da se operacija odvijala krajem 1992. i početkom 1993. godine: "Hrvatska je gubila strpljenje sporim oslobađanjem teritorija u sektoru u kojem se nalaio naš bataljun. Srbi su to zvali Srpskom Krajinom. Radi se o području oko Plitvičkih jezera, od Knina na jugu do Karlovca na sjeveru".

"Kasnije su pokrenuli operaciju Oluja, čiji cilj je bio brzo uspostavljanje kontrole i protjerivanje Srba iz tog područja. U isto vrijeme, radilo se o području na kojem su Srbi živjeli stoljećima. Dio Srba je imao osjećaj da imaju pravo na taj teritorij. Mnogi Srbi su tijekom povijesti tamo prolijevali svoju krv", ispričao je Pavel u intervjuu.

"Kad vas netko namjerno odvede u minsko polje, znate da imate problem"​


Na molbu novinara da opiše do kakvih je situacija došlo tijekom operacije, Pavel je rekao: "Bilo je više napetih situacija. Kad vas netko namjerno odvede u minsko polje, znate da imate problem. Kad vam netko drži pušku uperenu u leđa i vodi vas na prvu liniju bojišnice, kad sve oko vas eksplodira, a ispred vas kuća odleti u komadiće, znate da ste blizu smrti", rekao je Pavel.

"Kad dođete na udar artiljerijske vatre te granate eksplodiraju oko vas, pri čemu svaka od njih ima potencijal ubiti na stotine ljudi, a selo koje je do prije par trenutaka izgledalo mirno odjednom izgleda kao ratna zona i iz toga izađete neokrznuti, znate da ste se jedva izvukli. U jednom trenutku smo došli do plaže Karin, danas idealne destinacije za ljetni odmor. Tada nije tako izgledala, jer smo stigli tamo 10 minuta nakon što je minobacačka granata raznijela dva francuska vojnika. Bilo je više takvih trenutaka", opisao je češki general.

Novinar ga je potom zamolio da se prisjeti trenutka kad se našao u minskom polju, te ga upitao kako se izvukao. "Srećom. Nismo prešli preko nijedne mine, samo smo se provezli kroz polje. Srbi su nas tamo namjerno poslali. Nadali su se da ćemo uletjeti u probleme jer bi onda mogli reći da smo si sami krivi za to".

Dodaje kako nisu imali zračnu podršku jer im nije trebala. "UN-ove misije bile su primarno misije očuvanja mira i podrške. UNPROFOR-ova misija, u smislu mandata, je bila tako slaba i, iz današnje perspektive, tako neučinkovito vođena da sam iznenađen da se puno više loših stvari nije dogodilo dok smo bili tamo".

"Bili smo teret i za hrvatsku i za srpsku stranu"​

"Bili smo više teret i za srpsku i za hrvatsku stranu. U napetim situacijama oko Benkovca, Srbi koji su se vraćali s bojišnice su nam više puta rekli: "Zašto ste ovdje? Zašto imate strojnice i transportere, a nećete se boriti s nama protiv Hrvata koji su nas napali". Teško im je bilo objasniti u tako napetoj situaciji da nam naš mandat to ne dozvoljava. Imali smo oružje, ali smjeli smo ga koristiti isključivo u samoobrani", ispričao je Pavel.

"Naša zadaća nije bila boriti se s bilo kojom stranom, nego stati između njih i spriječiti nasilje. U takvoj situaciji teško je naći pravo rješenje", dodao je, nakon čega da je novinar pitao zbog čega se upustio u rizičnu operaciju spašavanja u tako napetoj situaciji.

"Zato što smo vojnici, za to smo obučeni. Ako se naše kolege nađu u opasnoj situaciji, kao vojnik se osjećam obavezan pomoći im. Očekivao bih istu vrstu pomoći ako se mi nađemo u problemima", pojasnio je Pavel.

Na pitanje je li u akciji spašavanja francuskih vojnika sudjelovao samo češki bataljun, Pavel je odgovorio: "Naš bataljun, koji je u to vrijeme još uvijek bio čehoslovački, bio je jedini sa slobom kretanja u sektoru veličine oko 50x100 kilometara. Ni srpska ni hrvatska strana nisu nam ograničavale kretanje".

"Francuzi su potcijenili Balkan, nisu razumjeli da to nije Čad ili Alžir"​

"Kenijski bataljun nalazio se u zoni u kojoj je bilo najviše borbi i bio je praktički paraliziran. Francuski bataljun, spletom okolnosti i nekih ranijih odluka, našao se u situaciji da ih Srbi blokirali i mi smo ih morali opskrbiti hranom", naveo je Pavel, pojasnivši kako su Francuzi bili izolirani u vlastitoj bazi.

"Potcijenili su Balkan, nisu razumijeli da to nije Čad ili Alžir i da ne možete komunicirati s lokalcima preko puščane cijevi. Mi smo imali i prednost što se tiče jezika, ali iznad svega mi nismo dijelili takav odnos prema lokalcima, uvijek smo birali kontakt", naveo je Pavel.

"Hrvatske kriminalne bande povremeno su upadale u francuski sektor i brutalni ubijale lokalne Srbe. U jednom takvom slučaju Srbi su htjeli intervenirati, a Francuzi, motivirani pokušajem da spriječe konfikt, spriječili su srpsku postrojbu da uđe dublje prema području u kojem su htjeli postaviti zasjedu", ispričao je češki general.

Čime su Francuzi razbjesnili Srbe?​

"Dio srpskog konvoja je prošao, radilo se o dva vozila, a Francuzi su blokirali ostale. U međuvremenu su dva srpska vozila upala u hrvatsku zasjedu u brdima, a Hrvati su brutalno ubili 23 Srba. Srbi su potom iskopali 23 groba odmah pokraj francuske baze kako bi ih podsjetili na to što su napravili. Htjeli su im poručiti 'ovo je vaša krivnja jer nam niste dozvoliti da im pomognemo'. To je eskaliralo situaciju. Potom su blokirali Francuze, praktički su ih tretirali kao neprijateljsku postrojbu", naveo je Pavel.

Na pitanje jesu li Francuzi koje su Česi spašavali bili smješteni na jednom mjestu, Pavel je odgovorio: "Ne, nalazili su se na četiri lokacije, na svakoj ih je bilo 10-15. Kod plaže Karin ih je bilo 30-ak. Kod mjesta Goleš ih je bilo 8, tamo je bio i oklopni transporter. Kad smo stigli tamo, Srbi ih nisu htjeli pustiti. Srpski zapovjednik mi je rekao: 'Kad nas Hrvati napadnu, ubit ćemo Francuze'. Pregovarao sam s njima sat vremena", ispričao je bivši češki general.

"Zaprijetili su da će ubiti i nas ako ne odustanemo. Na kraju smo postigli dogovor koji je bio vrlo bolan za Francuze. Oklopnjak je morao istati tamo, a vojnici su mogli ponijeti samo svoje osobne stvari i oružje. Kasnije smo saznali da su Srbi koristili transporter za izviđanje hrvatskih položaja", naveo je Pavel, kojeg je novinar potom zamolio da opiše situaciju u kojoj mu je srpski zapovjednik uperio Kalašnjikov u vrat s leđa.

"Odlučili su nas koristiti kao živi štit"​

"To je bilo na jednoj lokaciji na koju su nas poslali Srbi. Radilo se o srpskoj postrojbi s oko 100 ljudi. Od tamo su periodički slali ljude na frontu, koja se nalazila par stotina metara dalje. Vraćali su se, pri čemu su uvijek izgubili par ljudi, uzeli streljivo i vratili se na bojišnicu. Stigli smo tamo točno u trenutku kad se jedna njihova desetkovana postojba vratila s fronte", ispričao je Pavel.

"Kad su nas vidjeli, bili su bijesni i odlučili su nas koristiti kao živi štit. 30 naoružanih i frustriranih Srba skočili su na naša dva transportera s 12 ljudi. Ne možete puno učiniti u takvoj situaciji, a naročito jer se oko nas nalazilo još ljudi. Uperili su u nas protuavionski top s tri cijevi kalibra 20 milimetara. Shvatili smo da je otpor uzaludan i nismo imali druge opecije nego se privremeno predati i čekati razvoj situacije", naveo je češki general.

Na pitanje što se potom dogodilo, Pavel je odgovorio: "Rekli su nam da moramo krenuti s njima na bojišnicu, pa smo to i napravili. Tijekom tog incidenta, srpski zapovjednik je klečao iza mene na oklopnom transporteru te mi uperio pušku u vrat s leđa. Iza njega je stajao Aleš Opata. Odavao je dojam osobe koja nije naročito impresionirana situacijom, a ja sam bio impresioniran činjenicom da se nije uspaničario. Kad mi je Aleš prošaptao 'ubit ću ga, zar ne?', odgovorio sam 'Aleš, nemoj napraviti ništa'. I nadao sam se da me čuo", zaključio je Pavel
 

Odlazeći predsednik Češke Miloš Zeman u poseti Srbiji


1675068942258.png


Vučić i Zeman će potpisati zajedničku deklaraciju o razvoju kulturne saradnje i osnivanju Češkog doma u Beogradu kao sedišta Češkog centra i predstavništava čeških agencija i za potrebe češke manjine u Srbiji, najavljeno je u Pragu.
Zeman će ostati upamćen kao jedini šef države ili vlade neke članice NATO-a koji se javno izvinio Srbiji za bombardovanje 1999. godine, kada je kao premijer Češke odobrio intervenciju alijanse.


147628_327616806-3411063359169889-512055282503574400-n_s.jpg


Prilikom Vučićeve posete Pragu 2021. godine, Zeman je na zajedničkoj konferenciji za medije rekao da je NATO bombardovanje SR Jugoslavije bila „greška koja ga je sve vreme mučila“ i zamolio srpski narod da mu oprosti.

„Bilo je to gore od zločina i ja bih zamolio srpski narod da nam oprosti“, kazao je posle sastanka s Vučićem Zeman, češki premijer od 1998. do 2002. i predsednik od marta 2013. godine.

Vučić je uzvratio, rekavši da će srpski narod od tog trenutka „doživljavati češki narod ne samo kao prijateljski, već kao bratski“, i dodao da Srbija i Srbi „nikada neće zaboraviti“ te reči „hrabrog čoveka koji se nikome ne dodvorava“.
Tadašnji češki premijer Andrej Babiš odmah je rekao da Zeman nije uputio izvinjenje u ime češke države, već u svoje lično.

„Sigurno to nije bio za njega lak trenutak, izvinio se kao građanin Miloš Zeman. Razumem da to odlučivanje (kada je Zeman kao premijer odobrio NATO bombardovanje) za njega nije bilo lako“, naveo je Babiš.
Zeman je u svojstvu predsednika posetio Beograd i 2014. godine, a tada je uoči dolaska ukazao da je javno istupao protiv nezavisnosti Kosova.

„Kritikovao sam to što je Češka priznala Kosovo i sada na neki način žanjemo to što smo zasejali. Bilo bi licemerno tvrditi da je nezavisnost Kosova u redu, a nezavisnost (ukrajinskog) Krima nemoguća. Moramo svima da merimo po istom aršinu“, kazao je Zeman 2014. godine.

Tokom posete Beogradu 2019. godine, Zeman je izjavio da „voli Srbiju i Srbe“ i da „ne voli Kosovo“. Za vreme posete Hrvatskoj 2017. godine zalagao se za brzi ulazak Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, ali bez Kosova.

Iako je tokom prvih devet godina predsedničkog mandata podržavao Rusiju i njenog lidera Vladimira Putina nazivao prijateljem, Zeman od februara prošle godine, kada su ruske snage napale Ukrajinu, spada među najveće antiruske „jastrebove“ na češkoj političkoj sceni. Za samog Putina je rekao da mu je mesto pred međunarodnim sudom.
Zeman je kontroverzna ličnost u češkoj politici i često je bio na meti kritika dela javnosti. Stavovima koje je iznosio u više navrata je izazvao diplomatske sporove, uglavnom sa većinski muslimanskim zemljama.

Na čelu češke države naslediće ga general u penziji Petr Pavel, bivši načelik Generalštaba češke vojske i šef Vojnog komiteta NATO-a, koji je ove nedelje u drugom krugu predsedničkih izbora pobedio bivšeg premijera Andreja Babiša.
 
""Kasnije su pokrenuli operaciju Oluja, čiji cilj je bio brzo uspostavljanje kontrole i protjerivanje Srba iz tog područja. U isto vrijeme, radilo se o području na kojem su Srbi živjeli stoljećima. Dio Srba je imao osjećaj da imaju pravo na taj teritorij. Mnogi Srbi su tijekom povijesti tamo prolijevali svoju krv", ispričao je Pavel u intervjuu."

I onda kažu da Srbi izmišljaju šta su bili ciljevi Oluje... :mrgreen:
 

Predsednički izbori u Češkoj: Pobeda NATO generala


Ceska_02.jpg

"Rusija mora da izgubi u Ukrajini": Petr Pavel

Bivši general NATO-a Petr Pavel je novi predsednik Češke. U drugom krugu je ubedljivo pobedio bivšeg premijera, milijardera i populistu Andreja Babiša. Pavel zastupa sasvim drugačiju politiku od njegovog prethodnika i "velikog prijatelja" Srbije Miloša Zemena​


Na osnovu više od 90 odsto obrađenog izbornog materijala, Petr Pavel je osvojio 57, a populista, milijarder i bivši šev Vlade Andrej Babiš 43 odsto glasova, objavio je briselski portal Politiko. Izlaznost je bila oko 70 odsto.

Premijer Češke Petr Fijala je na konferenciji za medije u Pragu čestitao bivšem generalu i "čvrstom savezniku“ Ukrajine u ratu protiv Rusije, nazvavši ga "građanskim kandidatom“.

"Vrednosti koje je on zastupao su pobedile i to je veoma važna poruka u ovim veoma složenim vremenima“, rekao je Fijala.
A u te vrednosti spada i njegovo zalaganje da Češka pruži Ukrajini još veću podršku i izjava: "Rusija u Ukrajini mora da izgubi – i sa našom pomoći“.

Babiš je, sa druge strane, bivšeg padobranca pokušao da predstavi kao "ratnog huškača“, zahtevao razgovore sa Moskvom i govorio da Češka ne bi slala vojnike u Poljsku ako bi bila napadnuta, što je iritiralo širok auditorijum i u zemlji i u inostranstvu.

Novi šezdesetjednogodišnji predsednik na izborima je učestvovao kao nezavisni kandidat, a u kampanji je obećao da će smanjiti polarizaciju u zemlji. Snažno je podržavao bliže veze sa Evropskom unijom, uključujući usvajanje evra. Pre nego što je ušao u politiku, Pavel je bio načelnik Generalštaba češke vojske od 2012. i 2015. godine, a zatim, kao prvi predstavnik jedne istočnoevropse zemlje, predsednik Vojnog komiteta NATO-a od 2015. do 2018.

Njegov prethodnik, "veliki prijatelj Srbije", Miloš Zeman je često polarizovao društvo kontroverznim izjavama o migrantima, muslimanima, medijima. U to spada i rečenica koju je izgovorio u Beogradu: "Volim Srbiju i srpski narod, ali ne i Kosovo," čiju je nezavisnst hteo da preispita. Posmatrači veruju da će sada doći do promene stila vođenja politike u Praškoj tvrđavi, sedištu predsednika.

Deviza Pavela je, kako sam kaže, "saradnja, pristojnost i normalna kominikacija, nešto što nam je poslednjih godina veoma nedostajalo“.

Predsednik države u Češkoj, slično kao u Srbiji, ima pretežno protokolarna ovlašćenja, ali imenuje vladu i glavnokomandujući je oružanih snaga. https://www.vreme.com/vesti/predsednicki-izbori-u-ceskoj-pobeda-nato-generala/



Ovo je uistinu blagovjest. Čestitke NATO generalu. Sad će Češka još više Ukrajini pomagati.
uopste se ne bih cudio da u narednim izborima sirom evrope "pobede" iskljucivo NATO-generali....................tako potrebnih u ratu amerike sa Rusijom.
a tebi stize na racun jos 120 dolara za post.
 
uopste se ne bih cudio da u narednim izborima sirom evrope "pobede" iskljucivo NATO-generali....................tako potrebnih u ratu amerike sa Rusijom.
a tebi stize na racun jos 120 dolara za post.
Danas je zaista lijep dan za one koji ljube slobodu i demokratiju, a tužan za vas koji ljubite Rusiju. Zajedno s vašim Vučkom i lažnim opozicionarem Đilasom nadali ste se da će pobjedit član Crne internacionale Andrej Babiš, tek ono .... Veliki udarac za vas kremljofile! Pobjedio je NATO general Petr Pavel. A inače premda je uloga predsjednika u Češkoj uglavnom ceremonijalna, predsjednik ima utjecaja na izbor ministara.

 
Pobednik izbora svakako može Putinu da se zahvali na doprinosu. Ruska agresija je dovela do toga da se narodi u zemljama bivšeg Varšavskog pakta osećaju ugroženim. Zato je okretanje čoveku za kog veruju da će ih najbolje zaštititi prirodna reakcija. Česi su veoma dobro na svojoj koži osetili šta znači biti pod ruskom čizmom.
Rusi su u Čehoslovačkoj 1968. godine počinili zločine kada su tenkovima upali u Prag.

 
Danas je zaista lijep dan za one koji ljube slobodu i demokratiju, a tužan za vas koji ljubite Rusiju. Zajedno s vašim Vučkom i lažnim opozicionarem Đilasom nadali ste se da će pobjedit član Crne internacionale Andrej Babiš, tek ono .... Veliki udarac za vas kremljofile! Pobjedio je NATO general Petr Pavel. A inače premda je uloga predsjednika u Češkoj uglavnom ceremonijalna, predsjednik ima utjecaja na izbor ministara.

vidis, mi , slobodni svet, znamo kako se u americkim kolonijama postaje presednik, premijer..................znamo da listu politicara u americkim kolonijama pravi pentagon, tako da automatski znamo koga ce amerika postaviti na mesto presednika ceske, nemacke, makedonije....................

ipak, jos 50 dolara........za trud.
 

Predsjednik Češke bio je u ratu u RH: "Srbi su nas namjerno poslali u minsko polje"


4a06c064-2fca-43ab-9642-e87e460f5394.jpg


BIVŠI NATO-ov general Petr Pavel pobjedom nad Andrejom Babišem postao je novi predsjednik Češke Republike. Za Pavela je šira hrvatska javnost čula tek nakon pobjede na izborima, ali mnoge je zaintrigirao podatak da je 1993. sudjelovao u operaciji spašavanja francuskih vojnika tijekom rata u Hrvatskoj.

Za to je odlikovan Ordenom francuske Legije časti i Češkom medaljom heroja. To mu je omogućilo da koristi riječ "heroj" na svojim izbornim plakatima - uključujući i medalje. Kad su ga novinari tijekom predizborne kampanje pitali nije li neskroman, odgovorio je: "Ne govorim to za sebe, to je za mene rekao predsjednik Vaclav Havel."

Bivši general i bivši predsjednik vojnog odbora NATO-a je o toj UNPROFOR-ovoj operaciji prije tri godine dao zanimljiv intervju, u kojem je detaljno opisao spašavanje 55 francuskih vojnika. U tom intervjuu ispričao je kako je mu je u jednom trenutku srpski zapovjednik uperio pušku u vrat. Njegov tadašnji zamjenik Aleš Opata bio je u blizini.

"Tada sam došao najbliže tome da izgubim život"​


"Bio sam impresioniran kad mi je Aleš Opata, u trenutku kad srpski zapovjednik nije gledao, prišapnuo: 'Zapovjedniče, ubit ću ga, zar ne?' Samo sam mu rekao: 'Aleš, nemoj napraviti ništa'", ispričao je Pavel u intervjuu 2019. godine.

Navodi kako je ta operacija 1993. u Hrvatskoj bila najstresniji trenutak kojeg je doživio u vojnoj karijeri: "Mislim da je to bio trenutak u kojem sam došao najbliže tome da izgubim život".

Pavel navodi da se operacija odvijala krajem 1992. i početkom 1993. godine: "Hrvatska je gubila strpljenje sporim oslobađanjem teritorija u sektoru u kojem se nalaio naš bataljun. Srbi su to zvali Srpskom Krajinom. Radi se o području oko Plitvičkih jezera, od Knina na jugu do Karlovca na sjeveru".

"Kasnije su pokrenuli operaciju Oluja, čiji cilj je bio brzo uspostavljanje kontrole i protjerivanje Srba iz tog područja. U isto vrijeme, radilo se o području na kojem su Srbi živjeli stoljećima. Dio Srba je imao osjećaj da imaju pravo na taj teritorij. Mnogi Srbi su tijekom povijesti tamo prolijevali svoju krv", ispričao je Pavel u intervjuu.

"Kad vas netko namjerno odvede u minsko polje, znate da imate problem"​


Na molbu novinara da opiše do kakvih je situacija došlo tijekom operacije, Pavel je rekao: "Bilo je više napetih situacija. Kad vas netko namjerno odvede u minsko polje, znate da imate problem. Kad vam netko drži pušku uperenu u leđa i vodi vas na prvu liniju bojišnice, kad sve oko vas eksplodira, a ispred vas kuća odleti u komadiće, znate da ste blizu smrti", rekao je Pavel.

"Kad dođete na udar artiljerijske vatre te granate eksplodiraju oko vas, pri čemu svaka od njih ima potencijal ubiti na stotine ljudi, a selo koje je do prije par trenutaka izgledalo mirno odjednom izgleda kao ratna zona i iz toga izađete neokrznuti, znate da ste se jedva izvukli. U jednom trenutku smo došli do plaže Karin, danas idealne destinacije za ljetni odmor. Tada nije tako izgledala, jer smo stigli tamo 10 minuta nakon što je minobacačka granata raznijela dva francuska vojnika. Bilo je više takvih trenutaka", opisao je češki general.

Novinar ga je potom zamolio da se prisjeti trenutka kad se našao u minskom polju, te ga upitao kako se izvukao. "Srećom. Nismo prešli preko nijedne mine, samo smo se provezli kroz polje. Srbi su nas tamo namjerno poslali. Nadali su se da ćemo uletjeti u probleme jer bi onda mogli reći da smo si sami krivi za to".

Dodaje kako nisu imali zračnu podršku jer im nije trebala. "UN-ove misije bile su primarno misije očuvanja mira i podrške. UNPROFOR-ova misija, u smislu mandata, je bila tako slaba i, iz današnje perspektive, tako neučinkovito vođena da sam iznenađen da se puno više loših stvari nije dogodilo dok smo bili tamo".

"Bili smo teret i za hrvatsku i za srpsku stranu"​

"Bili smo više teret i za srpsku i za hrvatsku stranu. U napetim situacijama oko Benkovca, Srbi koji su se vraćali s bojišnice su nam više puta rekli: "Zašto ste ovdje? Zašto imate strojnice i transportere, a nećete se boriti s nama protiv Hrvata koji su nas napali". Teško im je bilo objasniti u tako napetoj situaciji da nam naš mandat to ne dozvoljava. Imali smo oružje, ali smjeli smo ga koristiti isključivo u samoobrani", ispričao je Pavel.

"Naša zadaća nije bila boriti se s bilo kojom stranom, nego stati između njih i spriječiti nasilje. U takvoj situaciji teško je naći pravo rješenje", dodao je, nakon čega da je novinar pitao zbog čega se upustio u rizičnu operaciju spašavanja u tako napetoj situaciji.

"Zato što smo vojnici, za to smo obučeni. Ako se naše kolege nađu u opasnoj situaciji, kao vojnik se osjećam obavezan pomoći im. Očekivao bih istu vrstu pomoći ako se mi nađemo u problemima", pojasnio je Pavel.

Na pitanje je li u akciji spašavanja francuskih vojnika sudjelovao samo češki bataljun, Pavel je odgovorio: "Naš bataljun, koji je u to vrijeme još uvijek bio čehoslovački, bio je jedini sa slobom kretanja u sektoru veličine oko 50x100 kilometara. Ni srpska ni hrvatska strana nisu nam ograničavale kretanje".

"Francuzi su potcijenili Balkan, nisu razumjeli da to nije Čad ili Alžir"​

"Kenijski bataljun nalazio se u zoni u kojoj je bilo najviše borbi i bio je praktički paraliziran. Francuski bataljun, spletom okolnosti i nekih ranijih odluka, našao se u situaciji da ih Srbi blokirali i mi smo ih morali opskrbiti hranom", naveo je Pavel, pojasnivši kako su Francuzi bili izolirani u vlastitoj bazi.

"Potcijenili su Balkan, nisu razumijeli da to nije Čad ili Alžir i da ne možete komunicirati s lokalcima preko puščane cijevi. Mi smo imali i prednost što se tiče jezika, ali iznad svega mi nismo dijelili takav odnos prema lokalcima, uvijek smo birali kontakt", naveo je Pavel.

"Hrvatske kriminalne bande povremeno su upadale u francuski sektor i brutalni ubijale lokalne Srbe. U jednom takvom slučaju Srbi su htjeli intervenirati, a Francuzi, motivirani pokušajem da spriječe konfikt, spriječili su srpsku postrojbu da uđe dublje prema području u kojem su htjeli postaviti zasjedu", ispričao je češki general.

Čime su Francuzi razbjesnili Srbe?​

"Dio srpskog konvoja je prošao, radilo se o dva vozila, a Francuzi su blokirali ostale. U međuvremenu su dva srpska vozila upala u hrvatsku zasjedu u brdima, a Hrvati su brutalno ubili 23 Srba. Srbi su potom iskopali 23 groba odmah pokraj francuske baze kako bi ih podsjetili na to što su napravili. Htjeli su im poručiti 'ovo je vaša krivnja jer nam niste dozvoliti da im pomognemo'. To je eskaliralo situaciju. Potom su blokirali Francuze, praktički su ih tretirali kao neprijateljsku postrojbu", naveo je Pavel.

Na pitanje jesu li Francuzi koje su Česi spašavali bili smješteni na jednom mjestu, Pavel je odgovorio: "Ne, nalazili su se na četiri lokacije, na svakoj ih je bilo 10-15. Kod plaže Karin ih je bilo 30-ak. Kod mjesta Goleš ih je bilo 8, tamo je bio i oklopni transporter. Kad smo stigli tamo, Srbi ih nisu htjeli pustiti. Srpski zapovjednik mi je rekao: 'Kad nas Hrvati napadnu, ubit ćemo Francuze'. Pregovarao sam s njima sat vremena", ispričao je bivši češki general.

"Zaprijetili su da će ubiti i nas ako ne odustanemo. Na kraju smo postigli dogovor koji je bio vrlo bolan za Francuze. Oklopnjak je morao istati tamo, a vojnici su mogli ponijeti samo svoje osobne stvari i oružje. Kasnije smo saznali da su Srbi koristili transporter za izviđanje hrvatskih položaja", naveo je Pavel, kojeg je novinar potom zamolio da opiše situaciju u kojoj mu je srpski zapovjednik uperio Kalašnjikov u vrat s leđa.

"Odlučili su nas koristiti kao živi štit"​

"To je bilo na jednoj lokaciji na koju su nas poslali Srbi. Radilo se o srpskoj postrojbi s oko 100 ljudi. Od tamo su periodički slali ljude na frontu, koja se nalazila par stotina metara dalje. Vraćali su se, pri čemu su uvijek izgubili par ljudi, uzeli streljivo i vratili se na bojišnicu. Stigli smo tamo točno u trenutku kad se jedna njihova desetkovana postojba vratila s fronte", ispričao je Pavel.

"Kad su nas vidjeli, bili su bijesni i odlučili su nas koristiti kao živi štit. 30 naoružanih i frustriranih Srba skočili su na naša dva transportera s 12 ljudi. Ne možete puno učiniti u takvoj situaciji, a naročito jer se oko nas nalazilo još ljudi. Uperili su u nas protuavionski top s tri cijevi kalibra 20 milimetara. Shvatili smo da je otpor uzaludan i nismo imali druge opecije nego se privremeno predati i čekati razvoj situacije", naveo je češki general.

Na pitanje što se potom dogodilo, Pavel je odgovorio: "Rekli su nam da moramo krenuti s njima na bojišnicu, pa smo to i napravili. Tijekom tog incidenta, srpski zapovjednik je klečao iza mene na oklopnom transporteru te mi uperio pušku u vrat s leđa. Iza njega je stajao Aleš Opata. Odavao je dojam osobe koja nije naročito impresionirana situacijom, a ja sam bio impresioniran činjenicom da se nije uspaničario. Kad mi je Aleš prošaptao 'ubit ću ga, zar ne?', odgovorio sam 'Aleš, nemoj napraviti ništa'. I nadao sam se da me čuo", zaključio je Pavel
ova NATO lopina, upravo je objasnila, kako su unproforci saradjivali sa hrvatima...a ovamo nam prica o neutralnosti i slicnim glupostima
 
vidis, mi , slobodni svet, znamo kako se u americkim kolonijama postaje presednik, premijer..................znamo da listu politicara u americkim kolonijama pravi pentagon, tako da automatski znamo koga ce amerika postaviti na mesto presednika ceske, nemacke, makedonije....................

ipak, jos 50 dolara........za trud.
a oni americki i britanski vojni savetnici, onii su na cetvrtom spratu u generalstabu vojske srbije, sta rade tamo???...IPAP, SOFA sporazumi, sta je to Milune???...neka udje americki vojnik i pobije stotinak srpskih gradjana, da li nasa policija sme da ga uhapsi i sudi mu u Srbiji???
 
a oni americki i britanski vojni savetnici, onii su na cetvrtom spratu u generalstabu vojske srbije, sta rade tamo???...IPAP, SOFA sporazumi, sta je to Milune???...neka udje americki vojnik i pobije stotinak srpskih gradjana, da li nasa policija sme da ga uhapsi i sudi mu u Srbiji???
mi smo jedina zemlja na svetu gde policija u takvom slucaju uopste nema potrebu za intervencijom.
Dalje korake preuzima narod..................inace bi na Batajnickom aerodromu bili parkirani F-16 a ne MIG-29.
 
Pobednik izbora svakako može Putinu da se zahvali na doprinosu. Ruska agresija je dovela do toga da se narodi u zemljama bivšeg Varšavskog pakta osećaju ugroženim. Zato je okretanje čoveku za kog veruju da će ih najbolje zaštititi prirodna reakcija. Česi su veoma dobro na svojoj koži osetili šta znači biti pod ruskom čizmom.
Kakva sad “agresija”? Ukrajina je specijalan slučaj, dakle ona je napala.
 

Back
Top