Predrasude

Eh, kad nista ne bi pretpostavljali - ne bi bilo interesantno :)

Mozda nije toliko strasno ako necemu licno prisustvujemo ali ne razumemo, pa onda pretpostavimo sta je u stvari.
Mislim da je mnogo opasnije kad nam neko kaze, cujemo za nesto - pogresno. I onda na osnovu toga, totalno nepouzdanog krenemo da 'imamo stav o...'

Prost primer - napraviti anketu na sred ulice sta publika misli o svetskoj finansijskoj krizi... Dosta ljudi ce dati nekakav odgovor, a da pritom nema ni 5% ekonomista ili onih koji stvarno razumeju sta se to sa finansijama desava.
 
Predrasude su prethodni sudovi, koji se prihvataju kao osnovni. To su ili lazni sudovi ili to mogu biti istine kod kojih je pogresno to sto se prihvataju za konacne. Izvori predrasuda su oponasanje i navika. Oponasanje nastaje zbog predrasude da je vecina u pravu, a navika uglavnom nastaje iz oponasanja.
Ovako otprilike kaze Kant.
Slazem se sa tim, ali bih jos dodala da predrasude ne nastaju samo zbog nedovoljnog upoznavanja jedinke ili grupe prema kojoj okolina ima predrasudu, vec i iz iskustva stecenog upoznavanjem jedinke neke grupe, koja nije bila odgovarajuca i nije umela da predstavi svoju grupu. Svi smo mi razliciti ljudi.


takoe.. z:) ... samo prihvatati prethodni sud kao istinu, koja se potvrdi kao tačna je - kategorija istine.
 
Poslednja izmena:
predrasuda kako joj samo ime kaze je je unapred donesena odluka koja nije zasnovana na objektivnim cinjenicama vec na strahu od nepoznatog..koji je u coveku ukorenjen kao najjaci strah..predrasuda nastane onda kada covek sa malim ili losim iskustvom se suocava sa njemu stranim i nepoznatim situacijama pokusavajuci na taj nacin da ih ucini manje nepoznatim i manje strasnim..
medjutim to je samo jedno od mogucih i potpuno ispravnih stanovista na koje covek moze da stane tumaceci predrasude..
medjutim primecujem da ljudi pod predrasudama podrazumevaju i stvari koje su sve samo ne predrasude..u cemu lezi njihova nesposbnost da razdvoje zito od kukolja..pa cesto npr licna uverenja osudjuju kao predrasude..

kao prva stvar u suocavanju sa takvim stvarima je po pravilu osuda..
a osuda je sredstvo kojim ce neko samo ucvrstiti u vlastitom uverenju neku osobu koja je eto osudjena..

i sama osuda predrasuda je predrasuda sama po sebi i to od najgore vrste
 
"zasnovana na objektivnim cinjenicama vec na strahu od nepoznatog..koji je u coveku ukorenjen kao najjaci strah"

Imas ti dokaz (koji je moguce izloziti) ili argumentaciju nekakvu za to da je taj strah ukorenjen i najjaci, ili si to lupio? Posto se NADAM da nisi lupio, onda te molim da cujem argumente za to da je taj strah ukorenjen i najjaci... osim ako je to tvoja predrasuda?
 
Ovako bi odprilike izgledalo izlaganje totalno povrsnih ljudi:
1. - Covek se boji nepoznatog jer to nesto ne poznaje, pa ne zna da li je opasno.
2. - Da bi se nesto upoznalo, potrebno je (neki put) se i pribliziti tome necemu, a zbog 1. je priblizavanje ometeno strahom.
3. - Zato covek umesto da se priblizi formira ubedjenja o tome predmetu koje su predrasude.

Ovo je skroz pogresno i glupavo. Tu ispada da covek mora za sve o cemu zeli da stekne znanja ali ne moze da se priblizi na "naucnu blizinu" zbog straha od priblizavanja nepoznatom da formira predrasude, umesto da samo ostane pri pretpostavci da to moze biti opasno, pa zato i da se odrekne ispunjenja zelje da sazna o tome. Ali, zasto bi on o tome u vezi cega se odrice saznanja zeleo pseudo-znanje, tj lazno znanje, tj predrasude? Ovo objasnjenje ili tumacenje je nelogicno, i nenaucno jer ukljucuje (nicim dokazanu) predrasudu da je u coveka ukorenjen [1] nekakav strah od nepoznatog, ali i zaobilazenje logike, te pseudo-logicku pseudo-implikaciju da on mora o tome u vezi cega se odrice saznanja zbog straha od nepoznatog gajti lazna znanja u koje je tako ubedjen kako covek samo moze da bude ubedjen u predrasudu. Dakle, ne pretpostavke, nego predrasude....

Povrsno skroz, i glupavo. U koliko je ovo necije objasnjenje za predrasude onda ja moram da priznam da nista gluplje i tendenciozno (u koliko se ne radi o retardaciji, u koliko taj koji ga gaji nije debil, onda ima neku tendenciju zbog koje sam sebe pravi tako glupim) nenaucnije nisam cuo. Neki ljudi pokusavaju da tendencioznu nenaucnost "predstave" kao naucnost... sto opet rade sa tendencijom (u koliko se ne radi o retadaciji, u koliko osoba nije retard).

[1] ukorenjen = ne zavisi od njegove (dinamike) licnosti i volje.
 
Poslednja izmena:
gradacija straha se svodi na 3 nivoa..

strah od bola (da li je smrt bolna)
strah od smrti (kraj zivljenja)
strah od nepoznatog (ima li ipak zivota posle smrti..hocu li ici u pakao)

ljudi su i opstali i preziveli i stvorili civilizaciju ne zato sto su bili pametni niti zato sto su bili hrabri lovci vec zato sto su bili sposobni da se za veoma kratko vreme veoma jako uplase..struktura ljudskog mozga kojom danas jasno baratamo nam govori tome u prilog..da je covek bio ista drugo do prestravljene male zrtve gladnih zveri sa kandzama i ostrim zubima imao bi sasvim drugavciju mozdanu strukturu

strah je najjaca emocija u coveku
 
JASNO? Niko danas ne barata jasno strukturom mozga... ako neko i barata onda on te informacije krije.
BARATAMO? Ko... ukljucujes li tu i sebe? Sta znas o tzv. asocijativnom delu korteksta, a sta nauka uopste zna o njemu? Ime naucnika koji zna sve o asocijativnom kortekstu i o mozgu uopste, molim?

Imas li argumente za to sto sada nabroja... dokaz molim, budi altuista pa ga podeli sa nama, ili predlozi referencu (link, ime knjige, autora, zbirke sabranih dela u tomovima, naucnog casopisa,...)
 
Ovako bi odprilike izgledalo izlaganje totalno povrsnih ljudi:
1. - Covek se boji nepoznatog jer to nesto ne poznaje, pa ne zna da li je opasno.
2. - Da bi se nesto upoznalo, potrebno je (neki put) se i pribliziti tome necemu, a zbog 1. je priblizavanje ometeno strahom.
3. - Zato covek umesto da se priblizi formira ubedjenja o tome predmetu koje su predrasude.

Ovo je skroz pogresno i glupavo. Tu ispada da covek mora za sve o cemu zeli da stekne znanja ali ne moze da se priblizi na "naucnu blizinu" zbog straha od priblizavanja nepoznatom da formira predrasude, umesto da samo ostane pri pretpostavci da to moze biti opasno, pa zato i da se odrekne ispunjenja zelje da sazna o tome. Ali, zasto bi on o tome u vezi cega se odrice saznanja zeleo pseudo-znanje, tj lazno znanje, tj predrasude? Ovo objasnjenje ili tumacenje je nelogicno, i nenaucno jer ukljucuje (nicim dokazanu) predrasudu da je u coveka ukorenjen [1] nekakav strah od nepoznatog, ali i zaobilazenje logike, te pseudo-logicku pseudo-implikaciju da on mora o tome u vezi cega se odrice saznanja zbog straha od nepoznatog gajti lazna znanja u koje je tako ubedjen kako covek samo moze da bude ubedjen u predrasudu. Dakle, ne pretpostavke, nego predrasude....

Povrsno skroz, i glupavo. U koliko je ovo necije objasnjenje za predrasude onda ja moram da priznam da nista gluplje i tendenciozno (u koliko se ne radi o retardaciji, u koliko taj koji ga gaji nije debil, onda ima neku tendenciju zbog koje sam sebe pravi tako glupim) nenaucnije nisam cuo. Neki ljudi pokusavaju da tendencioznu nenaucnost "predstave" kao naucnost... sto opet rade sa tendencijom (u koliko se ne radi o retadaciji, u koliko osoba nije retard).

[1] ukorenjen = ne zavisi od njegove (dinamike) licnosti i volje.

think againz;)
 
"Emocionalna Inteligencija"
Danijel Goleman
izdanje Geopoetike..moze se kupiti po beogradskim knjizarama za tricavih par stotina dinara..a na kraju knjige postoji bar 5 strana sitnog texta sa referencama na razna naucna istrazivanja koje je autor procesljao ..nekih 25 godina naucno istrazivackog rada i objavljenih studija ..doktorata etc etc raznih ljudi..koji su se bavili tematikom..autor je sazeo u jednu citljivu i jasnu knjigu
 
Pa znas li ti (covece) koliko na forumu ima samozvanih neurologa, samozvanih strucnjaka za sve oblasti neurologije? Patak, Ristob, Navar, itd....

Znas li ti koliko ljudi ce zbog nesposobnosti da kazu nesto pametno kao odgovor meni reci "think again" i znas li ti koliko ce ljudi da prica kako ima neka saznanja o mozgu... Ajde molim te izlozi reference, ili ta znanja, i dokaze za to sto pricas.

Jedan samozvani strucnjak za mozak (koji izmedju redova tvrdi da sam bio skroz iskren kad sam izlagao tripove, jer kaze da su dobro pozanti u nekoj naucnoj oblasti svi ti koje sam naveo) mi je predvideo mozdani udar... koji ja (naravno) nisam ni imao... pa nasao secer (koji isto tako nemam) itd. Ti sad lupas nesto deseto, a ristob ima resenje za dilemu izmedju dualizma i monizma.

Ono sto je zajednicko je da niko od vas ne izlaze dokaze ili argumentaciju za svoje tvrdnje. Zasto bih onda postovao ili cenio ista sto pricate, vi, samozvani strucnjaci za mozak, meni, studentu psihologije i relativno iznad proseka dobrom poznavaocu mozga (sto znaci da uvidjam netacnosti o kojima se prica, ali naravno preskacem priliku da iznosim demante, posto bi taj posao zahtevao mnogo pisanja, ako svakome ko lupi glupost demantujem to necu stici ni da se ko covek ispisam, puce mi besika za forumom kucajuci)
 
"Emocionalna Inteligencija"
Danijel Goleman
izdanje Geopoetike..moze se kupiti po beogradskim knjizarama za tricavih par stotina dinara..a na kraju knjige postoji bar 5 strana sitnog texta sa referencama na razna naucna istrazivanja koje je autor procesljao ..nekih 25 godina naucno istrazivackog rada i objavljenih studija ..doktorata etc etc raznih ljudi..koji su se bavili tematikom..autor je sazeo u jednu citljivu i jasnu knjigu

1. Da li je ta knjiga uvazeni udzbenik na nekom fakultetu? 2. Da li sva ta "cesljanja istrazivanja" jesu objektivna definitivno i moraju biti, ili i naucnici nekad lazu?

Sada cu da pokusam da nadjem tu knjigu i da vidim koliko je to sve "jasno i..." a ako se slozis samnom da nije jasno (ako budem nasao i procitao, a ne obecavam da cu to raditi, jer mozda to pronadjem kao trosenje vremena) onda se nemoj vise pojavljivati na forumu, moze tako da se dogovorimo, jel posteno?

Znaci, ti bi nama ovde da popujes na osnovu toga sto si procitao knjigu u koju apsolutno verujes?... hm... dodji i na fakultet kod nas da ispricas to kako se sve zna o mozgu kako je psiha epifen. mozga itd.... sredicu da ti daju amfitatar... bar ce ti se profesori i djaci issmejati (sem ako stvarno das i argumente i odgovoris nam na pitanja na koja ni profesori ne znaju da odgovore).
 
Poslednja izmena:
1. Da li je ta knjiga uvazeni udzbenik na nekom fakultetu? 2. Da li sva ta "cesljanja istrazivanja" jesu objektivna definitivno i moraju biti, ili i naucnici nekad lazu?

Sada cu da pokusam da nadjem tu knjigu i da vidim koliko je to sve "jasno i..." a ako se slozis samnom da nije jasno (ako budem nasao i procitao, a ne obecavam da cu to raditi, jer mozda to pronadjem kao trosenje vremena) onda se nemoj vise pojavljivati na forumu, moze tako da se dogovorimo, jel posteno?



uvazeni uzdbenici na fakultetima su najcesci izvori dezinformacijaz;)
 
Poslednja izmena od moderatora:
"Emocionalna Inteligencija"
Danijel Goleman
izdanje Geopoetike..moze se kupiti po beogradskim knjizarama za tricavih par stotina dinara..a na kraju knjige postoji bar 5 strana sitnog texta sa referencama na razna naucna istrazivanja koje je autor procesljao ..nekih 25 godina naucno istrazivackog rada i objavljenih studija ..doktorata etc etc raznih ljudi..koji su se bavili tematikom..autor je sazeo u jednu citljivu i jasnu knjigu

Upravo zbog svojih predrasuda nije odmakao ništa dalje nego što je bio na samom početku.
 
Upravo zbog svojih predrasuda nije odmakao ništa dalje nego što je bio na samom početku.
ponavljaci i prepisivaci su oni koji nikad nigde ne odmaknu stalno cekajuci na druge da obave naucnoistrazivacki rad koji bi mogli da slepo citiraju..

gde su tu sopstveni zakljucci..sopstveno misljenje i sopstveni sud..???

zanimljivo je toz:)
 
Znam ja izvor. Evo ti jedan koji ti je sigurno pristupacan: dr Nikola Rot & dr Slavoljub Radonjic "Psihologija" str. od 192. do 196.. Inace, udzbenik za II razred gimnazije, i II i III razred podrucija rada Ekonomija, Pravo i Administracija, odobren od Ministarstva prosvete Republike Srbije od 1992.

A bolji je: Sigmund Frojd Uvod u psihoanalizu, (moze i Sigmund Frojd Nova predavanja za uvod u psihoanalizu)

Moze i: Jung, "Psiholoski tipovi" - objasnjenja tj. recnik na kraju knjige, da se tako izrazim, i ako on cini dobrih skoro pola knjige. Tu su odbrambeni mehanizmi i nabrojani, itd.... pa ako neko ne nadje ovu od Frojda ili nesto drugo od Frojda (bilo sto) moze se procitati i u ovoj knjizi koje ima po bibliotekama.

Potrebno je procitati sve strane koje sam naveo (od ... do... ) a ne samo prvi pasus u kome se i ne kaze da li su patoloski ili ne. Dva autora kasnije i navode psihopatologiju svakog mehanizma. Inace, rad psihoanaliticke terapije se sastoji u tome da se uradi kontra od onoga sto je osoba uradila odbrambenim mehanizmima, tako da psihoanaliticari na njih svakako gledaju kao na psihopatoloske, a oni su ih i nasli. Istina, neki psiholozi govore kako su odbrambeni mehanizmi nesto jako dobro i ni malo stetno... mada su to ti koji govore uvek psiholozi koji misle da covek mora uvek biti jako glup i povrsan, i da nema sanse da ikad dostigne ista veliko, sem u slucaju da na jednoj strani (recimo, u muzici) nesto dobro postigne, remek-delo, ali onda (po njima) mora na drugoj napraviti haos, rasulo i nihilizam... tako da su obicno u pitanju psiholozi koji misle da je covek bice koje mora biti bolesno, jer mu je to u srzi. (Po njima) Dakle, ti psiholozi su jedini koji govore o odbrambenim mehanizmima kao o necemu sto (po njima) nije psihopatolosko... Naravno, tu su i navini tzv. Kognitivni psiholozi , koji misle da su odbrambeni mehanizmi u stvari nesto sto nastaje slucajno... bez ikakve krivice Ja, nego cisto zbog nekih slucajnih gresaka u opazanju, sto je, naravno, smesna i jadna teorija, a jos vise nedokazana. Dokazuje se samo suprotno... Recimo, u knjizi "O neuropsihozama odbrane" Frojd iznosi jedan odbrambeni mehanizam, "potiskivanje", a u knjizi "Tumacenje sna" Frojd vec (i ako ne "kao odbrambene mehanizme") iznosi jos 5 odbrambenih mehanizama... da bi iste kasnije dobro uocio i u budnom stanju kod neuroticara itd. ... kasnije zbog odbrambenih mehanizama upravo i ne pravi razliku izmedju sna i bilo koje psihoze, sto je bio dosta kreativan postupak, prihvacen od strane mnogih koji cak i ne gledaju na san mnogo isto, ili mnogo slicno, kao on. (recimo, Jung isto tako san vidi kao psihozu u malom) Svakako, Jung isto tako priznaje Frojdovu teoriju za sve odbrambene mehanizme, zbog cega ga cesto (greskom) zovu psihoanaliticarem, jer ljudi su sa psihoanalizom veoma malo upoznati... a upravo su "odbrambeni mehanizmi" ono u vezi cega se nepsihoanaliticki orijentisani psiholozi najcesce svadjaju sa psihoanaliticarima. Ipak, nema zvanicnog udzbenika psihologije u kojem odbrambeni mehanizmi nisu nabrojani, i, uz to, proglaseni za psihopatoloske, i nema psihologa (osim onih iz Kognitivne psihologije) koji ne priznaju da je cilj upotrebe odbrambenih mehanizama psihopatoloski, a da su simptomi rezultat, medjutim, razlika je u tome sto Frojd misli da osoba moze i da ih ne koristi, a drugi u glavnom misle da to oce li ih koristiti ili ne ne zavisi od odgovornosti Ja, vec od CNS. Dakle, sve u svemu, svi na njih gledaju kao na nesto "Sto ne valja"... tako da samo to sto si postavila pitanje znaci da i nisi bas nacitana, i najverovatnije, kompetentna da trazis reference na tako arogantan nacin. Inace, ne-dobro upoznati sa Metodologijom opstom, koja je bar uvek do sad i uvek ce od sad priznavati "Studiju slucja" kao postupak, neki tzv. "psiholozi" (tzv. + "" = zato sto psiholog mora biti upoznat sa opstom metodologijom) ne priznaju ovo Frojdovo otkrice, jer misle da sve sve u psihologiji mora otkrivati jedino "Eksperimentom" i "Ne-holistickim posmatranjem" kao postupkom. Neki drugi priznaju taj nalaz, ali smatraju da ne treba da spada u psihologiju, vec u oblast psihoterapije, jer misle da je psihologija nauka o "onome sto je zajednicko kod svakoga coveka", a, istina, cak i po Frojdu, ne moraju svi koristiti odbrambene mehanizme, dok to da svi imaju tu mogucnost opet nije dokazano bas najbolje... pa zato misle da taj nalaz spada u psihoterapeutiku, kao nesto sto je razlicito od psihologije. Naravno, to "izbacivanje" je usiljeno, jer predmet psihologije po definiciji psihologije koja valja i nije samo psiha coveka, a ni deo psihe obasjan svescu, vec psiha uopste, a kako su (definitivno) odbrambeni mehanizmi nesto sto igra ulogu u nekim psihama, onda je i to predmet proucavanja psihologije, i, pre svega, psiholoski nalaz...
Iz svega sledi da samo zestoko neupucena u psihologiju osoba moze traziti reference za to gde je receno da su odbrambeni mehanizmi psihopatoloski. Ako je pri tom trazenju i arogantna, to najverovatnije znaci i da nije svesna da je nenacitana, a misli da je jako nacitana... itd.
 
Poslednja izmena:

Back
Top