Predlog za izmene i dopune Pravilnika foruma Istorija

Ovo je sadržaj našeg potforumskog pravilnika: https://forum.krstarica.com/threads/vazno-pravilnik-foruma-istorija.895132/

Međutim, neke odredbe bi se mogle precizirati, neke se u suštini uopšte ni ne primenjuju, a neke bi se mogle i dodati. Aktuelni pravilnik ne uvažava u celosti sve finese istorije.

1) Prva stavka glasi da je Vikipedija dopušteno izvor, i to isključivo https://en.wikipedia.org ili https://sr.wikipedia.org. S jedne strane je razumljivo zašto ove dve; srpski i engleski su službeni jezici, ali sa druge problem je u tome što se oni navode kao izvor. Izvor podrazumeva nešto na šta se možete pozvati sa jasnom argumentacijom, kao dokazni sredstvo. U principu nigde ne možete to učiniti u istorijskim raspravama sa Vikipedijom, zato što ona nije izvor. Vikipedija ne ispunjava osnovne kriterijume za dotično, zato što nju može da uređuje apsolutno svako ko hoće, i to anonimno.

Moj je predlog da se ova odredba izbaci zato što nije u duhu istoriografije. To ne znači da treba zabraniti usputno pominjanje Vikipedije ili cenzurisatinjenu upotrebu, ali treba je ukloniti sa spiska zato što ona, prosto, nije i nikada ni ne može biti izvor. Mi smo i u praksi posvedočili nedavno izvesnu promenu na gore, jer se pojavljuju forumaši koji kažu Vikipedija piše ovo, Vikipedija piše ono, a što se može smatrati u direktnom smislu negativnim uticajem ovog priznanja koji je Vikipedija dobila.

Predlažem brisanje ove stavke.

2) Među dozvoljenim izvorima, stavke 3 i 4 su sledeće:
  • Arhive muzeja Srbije i ostalih zemalja bivše YU ako se podatak nalazi na zvaničnom sajtu ili skenirana dokumentacija sa oznakama te ustanove.
  • Arhiv Srbije i arhiv YU.
Ne postoji apsolutno ni jedan jedini razlog da se ograničimo specifično na zemlje bivše Jugoslavije. Arhiva ima na pretek, veliki deo građe se čuva u Veneciji, Vatikanu, Beču ili drugim mestima. Štaviše, i u praksi se članovi foruma uglavnom ne pridržavaju tog pravila, iz prostog razloga zato što ogromna količina građe - većina, preciznije - se nalazi svuda po svetu. Ovo ograničenje niti se primenjuje u praksi, niti je razumno. A niti je dovoljno precizno. Muzeji i arhivi su dve različite vrste institucija. Nedostaje i možda najbitnija vrsta fizičke baze podataka - biblioteka.

Predlažem stapanje ove dve stavke u jednu i njenu preformulaciju u „Biblioteke, arhivi i muzeji koji imaju kulturno-istorijski značaj“

3) izmena važne napomene u dnu.

Na kraju pravilnika, nalazi se sledeće upozorenje:

Važna napomena!!!​
Ako se tekst nalazi u nekom arhivu potreban je link ka tom arhivu ili skeniran deo teksta iz tog arhiva..ne može se samo navesti broj i oznaka arhiva pošto mi nemamo mogućnost provere tih podataka.​

Ova napomena nema na umu finese istoriografije. Ona upozorava nešto što je doslovno nemoguće. Postoje neki arhivi koji čak ni danas uopšte nemaju ni soostbenu veb stranicu, a količina građe koja nije digitalizovana je prilično ogromna. Nemoguće je postaviti linkove ka digitalizovanoj građi ukoliko tako nešto ne postoji. Ovo upozorenje ozbiljno ograničava mogućnost da se podeli neko saznanje ili otkriće, a što je nekada i od neprocenjivog značaja i interesovanja za forumsku javnost.

Predlažem brisanje upozorenja i njegovu zamenu napomenom da se za svaku specifičnu tvrdnju mora navesti izvor, odnosno da je forumašima najstrože zabranjeno (a sa tim smo imali odista puno slučajeva) da uporno ponavljaju neku tvrdnju kao činjenicu, uprkos tome što nisu (nikada) naveli njen izvor. To je možda i najozbiljniji problem na čitavom potforumu Istorija, pojedinačno gledano. Kako bi se prestalo sa zloupotrebom Krstarice radi bukvalno plasiranja dezinformacija u javnost, to bi trebalo da bude, masnim slovima, strogo pravilo kojeg bi svi učesnici foruma trebalo ozbiljnije da se pridržavaju.

I na kraju, ovo nije pravi predlog, već sugestija. Možda bi trebalo uz upozorenje da Vikipedija nije izvor, slično dodati i Chat GPT. To je, zapravo, značajno gora opcija od Vikipedije, zato što se Vikipedija barem oslanja na reference, usled kojih je upravo i korisna. Posebno u zadnjih par meseci imamo pravu pomamu upotrebe ChatGPT-ja, koja konstituiše bukvalno devastiranje same diskusije i istoriji. Forumaši jedan za drugim samo postavljaju ChatGPT kaže ovo, ChatGOT kaže ono. Jedan primer: https://forum.krstarica.com/goto/post?id=48425892
https://forum.krstarica.com/threads...a-i-vlasima-dubrovcanima.992010/post-48494586

Ovo uništava poentu same diskusije, jer izvori i argumenti nestaju, a teme se pretvaraju u sprdnju kakve sve gluposti mogu da se dobiju ako ukucate odgovarajući prompt. To nije istorija.
Слажем се да ни Wikipedia ни ChatGPT нису извори, ни за историју ни за математику ни за све остало између ових лимита. Кад ја користим Wikipedia или ChatPGT за мене то представља интелектуалну пречицу за нешто што сам ја ионако хтео да напишем. То ме једноставно штеди од муке да то сам напишем. Сматрам да је правилно да признам кад то користим. Због тога стављам линк.

На овом форуму многи пишу без икакве спомене извора. Као што студенти широм света за домаћи задатак већ користе ChatGPT без атрибуције лако је и овде стављати ChatGPT без атрибуције. Ко ће све то проверити? Artificial Intelligence пише и Artificial Intelligence проверава. Artificial Intelligence ствара много лепше слике и фотке од велике већине сликара и фотографа. Artificial Intelligence одговара питања у вези медицине боље од просечног лекара. И тако даље.

Другим речима немогуће је ово спречити. Нужно је прихватити и користити како би се увећао интелектуални домет.
 
Wikipedija je online enciklopedija i ne možeš je ignorisati , pri tom u Wikipediji na dnu ispod clanka
stoje reference i literatura koja je koriscena pri pisanju clanka, koja može da se proveri ..tako da je Wikipedija validan izvor
https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia
На Википедији има много лажи, манипулација и неистине.
 
Слажем се да ни Wikipedia ни ChatGPT нису извори, ни за историју ни за математику ни за све остало између ових лимита. Кад ја користим Wikipedia или ChatPGT за мене то представља интелектуалну пречицу за нешто што сам ја ионако хтео да напишем. То ме једноставно штеди од муке да то сам напишем. Сматрам да је правилно да признам кад то користим. Због тога стављам линк.

На овом форуму многи пишу без икакве спомене извора. Као што студенти широм света за домаћи задатак већ користе ChatGPT без атрибуције лако је и овде стављати ChatGPT без атрибуције. Ко ће све то проверити? Artificial Intelligence пише и Artificial Intelligence проверава. Artificial Intelligence ствара много лепше слике и фотке од велике већине сликара и фотографа. Artificial Intelligence одговара питања у вези медицине боље од просечног лекара. И тако даље.

Другим речима немогуће је ово спречити. Нужно је прихватити и користити како би се увећао интелектуални домет.
Kako to Wikipedia “nije izvor”? Vas dvojica bi iz glave? Ili da tumačite kako vam se prohte?
 
Ovo je sadržaj našeg potforumskog pravilnika: https://forum.krstarica.com/threads/vazno-pravilnik-foruma-istorija.895132/

Međutim, neke odredbe bi se mogle precizirati, neke se u suštini uopšte ni ne primenjuju, a neke bi se mogle i dodati. Aktuelni pravilnik ne uvažava u celosti sve finese istorije.

1) Prva stavka glasi da je Vikipedija dopušteno izvor, i to isključivo https://en.wikipedia.org ili https://sr.wikipedia.org. S jedne strane je razumljivo zašto ove dve; srpski i engleski su službeni jezici, ali sa druge problem je u tome što se oni navode kao izvor. Izvor podrazumeva nešto na šta se možete pozvati sa jasnom argumentacijom, kao dokazni sredstvo. U principu nigde ne možete to učiniti u istorijskim raspravama sa Vikipedijom, zato što ona nije izvor. Vikipedija ne ispunjava osnovne kriterijume za dotično, zato što nju može da uređuje apsolutno svako ko hoće, i to anonimno.

Moj je predlog da se ova odredba izbaci zato što nije u duhu istoriografije. To ne znači da treba zabraniti usputno pominjanje Vikipedije ili cenzurisatinjenu upotrebu, ali treba je ukloniti sa spiska zato što ona, prosto, nije i nikada ni ne može biti izvor. Mi smo i u praksi posvedočili nedavno izvesnu promenu na gore, jer se pojavljuju forumaši koji kažu Vikipedija piše ovo, Vikipedija piše ono, a što se može smatrati u direktnom smislu negativnim uticajem ovog priznanja koji je Vikipedija dobila.

Predlažem brisanje ove stavke.

2) Među dozvoljenim izvorima, stavke 3 i 4 su sledeće:
  • Arhive muzeja Srbije i ostalih zemalja bivše YU ako se podatak nalazi na zvaničnom sajtu ili skenirana dokumentacija sa oznakama te ustanove.
  • Arhiv Srbije i arhiv YU.
Ne postoji apsolutno ni jedan jedini razlog da se ograničimo specifično na zemlje bivše Jugoslavije. Arhiva ima na pretek, veliki deo građe se čuva u Veneciji, Vatikanu, Beču ili drugim mestima. Štaviše, i u praksi se članovi foruma uglavnom ne pridržavaju tog pravila, iz prostog razloga zato što ogromna količina građe - većina, preciznije - se nalazi svuda po svetu. Ovo ograničenje niti se primenjuje u praksi, niti je razumno. A niti je dovoljno precizno. Muzeji i arhivi su dve različite vrste institucija. Nedostaje i možda najbitnija vrsta fizičke baze podataka - biblioteka.

Predlažem stapanje ove dve stavke u jednu i njenu preformulaciju u „Biblioteke, arhivi i muzeji koji imaju kulturno-istorijski značaj“

3) izmena važne napomene u dnu.

Na kraju pravilnika, nalazi se sledeće upozorenje:

Važna napomena!!!​
Ako se tekst nalazi u nekom arhivu potreban je link ka tom arhivu ili skeniran deo teksta iz tog arhiva..ne može se samo navesti broj i oznaka arhiva pošto mi nemamo mogućnost provere tih podataka.​

Ova napomena nema na umu finese istoriografije. Ona upozorava nešto što je doslovno nemoguće. Postoje neki arhivi koji čak ni danas uopšte nemaju ni soostbenu veb stranicu, a količina građe koja nije digitalizovana je prilično ogromna. Nemoguće je postaviti linkove ka digitalizovanoj građi ukoliko tako nešto ne postoji. Ovo upozorenje ozbiljno ograničava mogućnost da se podeli neko saznanje ili otkriće, a što je nekada i od neprocenjivog značaja i interesovanja za forumsku javnost.

Predlažem brisanje upozorenja i njegovu zamenu napomenom da se za svaku specifičnu tvrdnju mora navesti izvor, odnosno da je forumašima najstrože zabranjeno (a sa tim smo imali odista puno slučajeva) da uporno ponavljaju neku tvrdnju kao činjenicu, uprkos tome što nisu (nikada) naveli njen izvor. To je možda i najozbiljniji problem na čitavom potforumu Istorija, pojedinačno gledano. Kako bi se prestalo sa zloupotrebom Krstarice radi bukvalno plasiranja dezinformacija u javnost, to bi trebalo da bude, masnim slovima, strogo pravilo kojeg bi svi učesnici foruma trebalo ozbiljnije da se pridržavaju.

I na kraju, ovo nije pravi predlog, već sugestija. Možda bi trebalo uz upozorenje da Vikipedija nije izvor, slično dodati i Chat GPT. To je, zapravo, značajno gora opcija od Vikipedije, zato što se Vikipedija barem oslanja na reference, usled kojih je upravo i korisna. Posebno u zadnjih par meseci imamo pravu pomamu upotrebe ChatGPT-ja, koja konstituiše bukvalno devastiranje same diskusije i istoriji. Forumaši jedan za drugim samo postavljaju ChatGPT kaže ovo, ChatGOT kaže ono. Jedan primer: https://forum.krstarica.com/goto/post?id=48425892
https://forum.krstarica.com/threads...a-i-vlasima-dubrovcanima.992010/post-48494586

Ovo uništava poentu same diskusije, jer izvori i argumenti nestaju, a teme se pretvaraju u sprdnju kakve sve gluposti mogu da se dobiju ako ukucate odgovarajući prompt. To nije istorija.
ChatGPT i AI će generisati nove i nove narative, uključujući i instant obavezne istoriografske istine, ništata manje istinite nego recimo one koje forsiraju Jugosloveni sa BU à la Nikola Samardžić i ini.
 
На Википедији има много лажи, манипулација и неистине.
To nije uporedivo sa lažima i neistinama koje se ovde plasiraju, samo bi se ovim predlogom (cenzurom Vikipedije na forumu) temeljno uništio pdf istorija. Možda grešima, ali sumnjam da predlagača uglavnom i interesuje kanonizovanje njegovih spostvenih tumačenja, čemu Vikipedija koja ima i po više viđenja može i da smeta.

Verovatno sam preoštar, ali ima i drigih ljudi koji bi mogli da daju svoje mišljenje.

@Mrkalj @Khal Drogo
 
Moj predlog je uvođenje trajnog banisanja za korisnike koji zloupotrebaljavaju slobodu govora za otvaranje provokativnih tema što je prisutno i na Istoriji i na Politici.U tome se ističu korisnici @nikita Kuglanov / ranije pisao pod imenom Janko The Great),@Komšija i @ Guslar 1389.
I još nekoliko trolova, što sa sa velikodržavnim ideacijama, što sa alternativnim historijama.
 
To nije uporedivo sa lažima i neistinama koje se ovde plasiraju, samo bi se ovim predlogom (cenzurom Vikipedije na forumu) temeljno uništio pdf istorija. Možda grešima, ali sumnjam da predlagača uglavnom i interesuje kanonizovanje njegovih spostvenih tumačenja, čemu Vikipedija koja ima i po više viđenja može i da smeta.

Verovatno sam preoštar, ali ima i drigih ljudi koji bi mogli da daju svoje mišljenje.

@Mrkalj @Khal Drogo
Potpuno si u pravu - potrebna je vigilnost moderatora, bdenje, budna pažnja, objektivna procena i kritičko razmišljanje. Sve resurse dozvoliti, a ljudsku pokvarenost i glupost prepoznavati i blagovremeno uklanjati sa foruma. Zato i postoje moderatori.

Uvođenjem novih "pravila" korisnik Q. pokušava da proširi spektar poluga kojima bi mogao da se moderaciji penje na glavu i realizuje CENZURU na ovom potforumu po svojim aršinima, a po sistemu - ono što mu se sviđa da zažmuri na prekršena pravila, a ono što mu nije po volji da progoni do besvesti dok mu se i najmanji trag ne izbriše sa foruma. To i inače radi poslednjih 7 godina.
 
Vikipedija nije enciklopedija, bez obzira na to što se tako samo izrekom zove. Enciklopedistika je ozbiljna disciplina i ona podrazumeva izvesna pravila, a to je da svaka odrednica mora imati svog autora, a ona mora imati i svoje recenzente. Vikipedija nema recenziju, a autori su nepoznati.

Niko nije pomenuo ignorisanje. Štaviše, ja sam i napomenuo da je vrlo korisna kao izvor referenci. Pročitaj još jednom šta sam napisao.

Ako se navodi neki citat da Vikipedije uz referencu, onda to uopšte ne znači da je Vikipedija izvor. Ona nije izvor, već samo medijum za prenos informacije, koja je drugačijeg izbora. I to je jedini ispravan način za njeno korišćenje. Za navedeno, nema nikakvog smisla ograničiti se samo na srpsku i englesku Vikipediji. Sve bi trebalo da su dostupne, za tu stvar. Štaviše jedno od osnovnih pravila Vikipedije je "no original research", tako da joj nije ni namena za nešto drugo, bez obzira na to što se masovno zloupotrebljava često upravo suprotno od pomenutog načela.

Ovo o čemu ja pričam je nešto sasvim drugo. Ovo o čemu ja pričam je da kada pišete neki tekst ozbiljnu istoričari će vam ga vratiti natrag ako vide Vikipediju u referencama.
Ne možeš zabraniti da se iskoristi pogodnost Vikipedije gde ona u 90% slučajeva nudi lako dostupnu objektivno zabeleženu informaciju.

Na moderatoru je da prepozna kada neko zloupotrebi Vikipediju da progura nešto što je naprosto - stav, a ne podatak. Dakle, može da označi deo nečijeg teksta podvlačenjem i sa fusnotom da napomene "stavovi sa Vikipedije se ne tretiraju kao relevantan podatak (prim. moderatora)."

Brisanja samo u krajnjoj nuždi.
 
Evo ti jednog teksta koji je napisao profesor ruske akademije nauka Oleg Pavlovlič Balanovskij; izdvajam najbitniji deo, gde se specifično pozabavio Kljosovim...ostatak imaš na hiperlinku ispod:

ЛЖЕНАУЧНЫЕ ДИСКУССИИ.

«Лженаука» — сильное слово, но ДНК-генеалогия в варианте, пропагандируемом А.А. Клесовым, заслуживает его в полной мере. Это было давно понятно специалистам, а после публикации коллективной статьи 24 ведущих российских ученых — генетиков, лингвистов, археологов, историков, генетических генеалогов и других (Троицкий Вариант, №1 (170), 13 января 2015 г.), «ДНК-генеалогия Клесова» получила статус лженауки, так сказать, официально. Обсуждению лженауки было бы, наверное, не место в этой научной монографии, если бы А.А. Клесов не распространял ДНК-генеалогию настолько широко и агрессивно в русскоязычном интернете, что многие ученые, не являющиеся профессиональными генетиками, поневоле знакомятся с ней. Не будучи знакомы с реальной картиной генетических исследований истории народов – представленной в интернете весьма скудно – они иногда подпадают под очарование запредельного упрощения А.А. Клесовым генетических данных, методов и результатов. Нам придется подробнее обсудить это в главе 3, при рассмотрении генофонда славян – ведь именно историю славян «научный патриотизм» (термин А.А. Клесова) ДНК-генеалогии перекраивает наиболее активно. Здесь же рассмотрим лишь учение ДНК-генеалогии о расчете возрастов гаплогрупп по разнообразию гаплотипов.

От генетической генеалогии, в русле которой А.А. Клесов начинал свою деятельность на генетическом поприще он унаследовал (1) веру в непогрешимость «генеалогической» скорости мутирования и (2) в непогрешимость метода расчета возраста по доле исходного гаплотипа (разработанного им совместно с генетическим генеалогом Дмитрием Адамовым). За годы самостоятельной деятельности он (3) объявил «генеалогическую» скорость своим личным изобретением, (4) составил инструкцию расчета возраста и справочную таблицу, (5) ввел поправку на обратные мутации, (6) назвал все это единственно верным способом датировок, и более того – (7) новой наукой, не имеющей отношения к популяционной генетике.

Прокомментируем по пунктам.

(1) «Генеалогическая» скорость мутирования, действительно, неплохо обоснована. Забавно, что автор этих строк, который едва ли не больше чем, кто-либо другой из популяционных генетиков, доказывал преимущество именно «генеалогической» скорости мутирования перед «эволюционной», в интернет-публикациях А.А. Клесова фигурирует как убежденный приверженец «эволюционной» скорости. Должен сказать, что я не так уж убежден и в абсолютной правильности скорости «генеалогической», но именно она подтвердилась в двух исследованиях, которые мы проводили в разное время и на разных генофондах: это было одним из основных выводов и обобщающей статьи по Кавказу (Balanovsky et al., 2011) и статьи по калибровке полногеномной – и заодно основанной на STR – скорости мутирования (Balanovsky et al., 2015). Итак, вера в непогрешимость генеалогической скорости, хотя и имеет не научные истоки, вряд ли приведет к научным ошибкам, тем более на тех интервалах времени, с которыми имеет дело ДНК-генеалогия. Поэтому на этом первом пункте клесовское учение ДНК-генеалогии не вызывает нареканий.

(2) Метод расчета по доле исходного гаплотипа, как указывалось выше, правомочен, но имеет ряд ограничений и в целом наименее оптимален. Для датировок молодых кластеров с простой филогенетической структурой он приемлем, но для старых и сложных филогений скорее всего определит возраст хуже других методов. Вероятно, А.А. Клесов это знает, поскольку часто пользуется общепринятым расчетом по числу накопленных мутаций, а достоинством своего метода (доли исходного гаплотипа) называет не точность, а лишь простоту расчетов. Итак, и здесь особых проблем нет (хотя нет и преимуществ), и клесовская ДНК-генеалогия остается в рамках правомочных с точки зрения популяционной генетики методов.

(3) Объявление А.А. Клесовым «генеалогической» скорости своим изобретением требует сразу трех комментариев. Во-первых, им, насколько можно судить, действительно проводились исследования шотландских родословных и была получена, естественно, та же «генеалогическая» скорость мутирования, которая получалась всеми: была известна во многих исследованиях пар отец-сын, недавно получена нами на казахской родословной (Balanovsky et al., 2015), а также получалась и в ряде исследований в русле генетической генеалогии. Во-вторых, этот результат – возможно, вполне научный – не был никогда А.А. Клесовым опубликован в признанных научных журналах, и даже в его интернет-публикациях методы описаны недостаточно полно для их воспроизведения. Именно поэтому мне и пришлось выше ставить оговорку «насколько можно судить». В-третьих, если А.А. Клесовым и была независимо подтверждена известная задолго до него и многократно подтвержденная генеалогическая скорость, это не делает ее некой третьей «клесовской» скоростью – она остается все той же, следуя устоявшемуся термину, «генеалогической».

(4) Пошаговая инструкция расчета возраста — вещь, несомненно, полезная для начинающих любителей генетической генеалогии или ДНК-генеалогии, но не более того. Справочная таблица, в которой скорости мутирования приведены не только для обычного для популяционной генетики 17-маркерного набора STR-маркеров, но и для других наборов маркеров, предлагаемых компанией коммерческого ДНК-тестирования ftDNA, тоже полезна, хотя такие расчеты проводились и многими представителями генетической генеалогии. Итак, и на этом этапе противоречий с подходами популяционной генетики нет.

(5) Поправка на обратные мутации правильна, но только для наименее оптимального метода расчета по доле исходного гаплотипа и при внешне заданной скорости мутирования. Ведь действительно, могут происходить и обратные мутации производных гаплотипов в исходный, и они занизят наблюдаемую долю производных гаплотипов по сравнению с долей реально возникавших производных гаплотипов. Но для других методов расчета и при использовании калиброванных скоростей мутирования введение такой поправки было бы неверным, ведь обратные мутации могли происходить и в примере, послужившем основой калибровки, а значит уже в неявном виде учтены. Итак, и тут в методе расчета ДНК-генеалогии нет ошибок? Возможно. Хотя область применения сужается с каждым новым шагом до предельно простых случаев.

(6) Но ошибки точно начинаются с этапа, когда этот «клесовский» способ расчета объявляется единственно верным. Во-первых, он не «клесовский», а разработан популяционными генетиками и использовался задолго и независимо от А.А. Клесова. Во-вторых, этот способ не единственно верный: и расчет по числу мутаций, и особенно расчет по доле исходного гаплотипа имеют свои недостатки, да и «генеалогическая» скорость мутирования не бесспорна.

(7) Область деятельности (ДНК-генеалогия Клесова), основанная на позаимствованном из популяционной генетике методе датировок кластеров гаплотипов, объявляется новой наукой и популяционной генетике противопоставляется. Тут уже комментарии излишни — поскольку ДНК-генеалогия самим ее гуру выводится за пределы академической науки на просторы лженауки.

Стоит добавить, что этот вывод за пределы науки строится на странной нелепице, с завидным постоянством внедряемой в умы почитателей клесовской ДНК-генеалогии. Им внушается нелепое представление, что сфера исследований генетики не изменилась со времен монаха Грегора Менделя и что генетика занимается только генами — теми фрагментами наследственного материала, которые отвечают за фенотипические и иные признаки. А весь основной массив ДНК, о котором мы не знаем его связи с внешним проявлением, остается якобы бесхозным и именно его присваивает себе ДНК-генеалогия. Нелепый девиз: «Гены – генетике, а ДНК – ДНК-генеалогии», как ни удивительно, находит отклик в умах почитателей, имеющих среднее образование. Казалось бы, даже школьное образование обеспечивает понятие о генетике. Генетика – это отнюдь не «наука о генах». Это наука о наследственности и изменчивости. А наследственность, даже если рассматривать только связанную с ДНК, включает в себя множество самых различных типов нуклеотидных последовательность, среди которых гены составляют меньшинство. Как термин «атом» (т.е. «неделимый») используется и ныне, но означает совсем иное, чем для философов античности, так и термин «ген» используется и ныне, но означает совсем иное, чем для Иоганнсена, который ввел его более ста лет назад. Поэтому генетикам даже неловко разъяснять понятия, известные школьникам, что генетика работает со всем наследственным материалом, со всей ДНК, как и развеивать прочие невежественные постулаты ДНК-генеалогии. (Например, столь же невежествен постулат А.А. Клесова о том, что популяционная генетика якобы занимается путем от гена к признаку, хотя этим занимаются совсем иные разделы генетики и других биологических наук). Но именно с помощью наслаивания одних невежественных постулатов на другие и формируется лженаука ДНК-генеалогия, которые зарубежные коллеги назвали «генетической астрологией».​

http://генофонд.рф/?page_id=5166
Prema pravilniku foruma nije dozvoljeno postovanje na stranim jezicima izuzev engleskog.
 
Слажем се да ни Wikipedia ни ChatGPT нису извори, ни за историју ни за математику ни за све остало између ових лимита. Кад ја користим Wikipedia или ChatPGT за мене то представља интелектуалну пречицу за нешто што сам ја ионако хтео да напишем. То ме једноставно штеди од муке да то сам напишем. Сматрам да је правилно да признам кад то користим. Због тога стављам линк.

На овом форуму многи пишу без икакве спомене извора. Као што студенти широм света за домаћи задатак већ користе ChatGPT без атрибуције лако је и овде стављати ChatGPT без атрибуције. Ко ће све то проверити? Artificial Intelligence пише и Artificial Intelligence проверава. Artificial Intelligence ствара много лепше слике и фотке од велике већине сликара и фотографа. Artificial Intelligence одговара питања у вези медицине боље од просечног лекара. И тако даље.

Другим речима немогуће је ово спречити. Нужно је прихватити и користити како би се увећао интелектуални домет.
Wikipedija “nije relevantan” izvor za matematiku”?! U kojoj to dimenziji živiš?
 

Back
Top