Poznato more – nepoznata mesta

Lorelajn

Legenda
Supermoderator
Poruka
70.757
Poznato more – nepoznata mesta

Nova dimenzija odmora u Crnoj Gori

bjelila-foto-vedran-ilic-2-830x0.jpg

Iako leto na moru u Crnoj Gori ima za vas uvek neki romantičan plan koji ne slutite, imajte i vi plan da se ove godine čekirate na posebnim lokacijama koje su blizu mesta gde odsedate, tu na moru, ali poput blaga skivena i očuvana, nekomercijalizovana tek otkrivena, ali i dalje skrivena. To su ta najmističnija, "najličnija", najfantastičnija mesta u Crnoj Gori za koja vam treba "preporuka prijatelja", to su lepote skrivene od očiju, koje je priroda ušuškala ili izdigla visoko da ih lako ne uoči na "prvi pogled" ljudsko oko. Za njih znaju ptice i soko i lastavice, i ljudi koji tu žive ali ne "galame" o divoti mesta u kom im je dom, ali gosti su im radovanje i pružaju im gostoprimstvo koje je i danas tradicionalno stvar "obraza" i poštovanja: obavezno je izneti pred gosta sve što se u kući ima, svratiti u kuću i putnike namernike da ih okrepe i ugoste, jer tako treba. "Treba poći", je uzrečica koja se ustalila kod savremenih nomada putnika kada čuju za takva mesta, a koji tragaju za novim horizontima.

O čemu maštate dok letite ka Crnoj Gori, čemu se radujete?

 
Poslednja izmena od moderatora:
Ako "slećete" na tivatski aerodrom, a vaš izbor mesta letovanja je negde u Boki Kotorskoj, onda krenimo sa „preporukama prijatelja“ za posebna mesta Boke, duž obale i u zaleđu, pa nastavimo duž celog crnogorskog primorja...

Bigova. Ako želite da osetite duh davnih vremena, sačuvan autentičan identitet ribarskog primorskog seoceta idite u Bigovu. Tu je nekada bio antički grad Grispolis koji je potonuo 1664. godine prilikom zemljotresa. Oduvek je mesto bilo ribarsko selo, a i danas vas šarmantno dočekuje sa raširenim ribarskim mrežama i drvenim višedecenijski starim barkama, poput jedne koju ćete sigurno zapaziti, a na kojoj piše "Spasoje", "starini" od preko 100 leta ( saznaćete koliko je ta drvena barka bila "brza u spašavanju života na moru"). Ako želite, možete se dogovoriti da sa nekim od ribara idete u ribarenje, spremite se za rano ustajanje i nadrealno iskustvo, vredi! Ako ne možete odoleti kupanju u providno plavoj vodi mora koja zapljuskuje kamenu plažicu, znajte da se na toj plaži nalazi i lekovito blato. Bigova pripada kotorskoj opštini, a nalazi se u uvali Trašte, na samo 15 minuta vožnje od Tivta i Kotora, a 20-ak od Budve.

Bjelila.

bjelila-foto-nenad-mandic-830x0.jpg

Bjelila/Foto: Nenad Mandić
Jedan od bisera Bokokotorskog zaliva, nalazi se na 15 minuta vožnje od tivatskog aerodroma, na severnoj strani poluostrva Luštica, mestu odakle "puca" pogled na Prevlaku, ostrva Sveti Marko i Gospu od Milosti. Zaljubljenici u ovo bajkovito mestašce nazivaju ga "Mali Sveti Stefan".Bjelila imaju izvor slatke vode Frutak, na kom su u prošlosti žene iz sela i okolnih mesta dolazile da peru "bele" veš, kako su tada govorili, i tako je mesto dobilo naziv - Bjelila. Seoce je puno skrivenih uvala stvorenih za neometano uživanje. Tu su inspiraciju nalazili slikari, pesnici i muzičari... Mesto je za one koji vole romantični mediteranski šarm života. More je prozirno i čisto, bogato ribom, pa i danas mještani ribare. Tu ćete u nekom od restorana probati najukusniju riblju čorbu od škrapine i jesti najkvalitetniju ribu i morske plodove ulovljene tog jutra: domaćin lovi, domaćin vam i sprema! Iz sopstvene bašte restorana je povrće, a i sir iz ulja je domaća radinost. Inspiracije za fotografije vam neće nedostajati.
 
I još na Luštici... Cijelo poluostrvo je izazov i avantura, odvojiti dan za obilazak skrovitih mjesta na ovom divnom komadu zemlje što uranja u more je dobra odluka. Predlažemo da posjetite tvrđavu Arza, fantastičnu lokaciju i objekat iz vremena vladavine Austrougara koja i danas izgleda kao monumentalni stražar - čuvar poluostrva. Odatle možete da iznajmite kvad vozila i napravite „đir“ kroz luštička mirna sela i maslinjake sa pogledom na more. Svratite na imanje Morić koje se rasprostire na oko 6 hektara i na kom se nalazi 1000 stabala maslina od kojih je većina stara preko 350 godina. Tu dr Ilija Morić proizvodi organsko maslinovo ulje i podučava goste pravilima i načinu degustacije maslinovog ulja. Avanturu po Luštici nastavite do susednog seoskog gazdinstva Pony Art Garden gde su svoj raj na zemlji stvorili akademski džez muzičari koji su i sjajni kuvari, a po njihovom imanju slobodno i bez „radnih obaveza“ šetaju ljubimci poni i magare, koze svud naokolo brste od čijeg mleka prave sjajne sireve, imaju i sa ljutom paprikom... Tu možete probati likere od mirte, od kaktusa... ali i razne kulinarske čarolije od namirnica sa Luštice.

Gornja Lastva. Na sunčanim padinama Vrmca, koji gleda na Tivat, ušuškano u mediteranske miomirise, selo Gornja Lastva je sama za sebe raritet i atrakcija. U selu su kamene kuće, dvorišta sa kamenom baštenskom postavkom, i “pilom” - posudom koju svaka kuća ima i danas, a u kojoj se nekad držalo maslinovo ulje, ruševine obrasle zelenilom, mlin za masline iz XIX veka... Ograde su takođe kamene, ukrašene na pojedinim mestima interesantnim posudama kao saksijama za cveće, a stare napuštene kuće ukrasile su puzavice, jedini zvuk koji se čuje je – muzika prirode. Mesto mira i tišine, a na to će vam ukazati i tabla u selu „No stress zona.“ Malo je meštana u selu, ali će vas pozvati na domaću rakiju i rado ispričati neke lepe priče vezane za ovo mesto duge istorije. Uživaćete u šetnji i pogledu, i fotkati na svakom koraku - neverovatan kontrast centru grada Tivta od kog se ovo selo nalazi na udaljenosti od samo 3 kilometra.

A iznad Kotora? Iznad Kotora preporučujemo da pođete na čuveni izlet lovćenskim serpentinama put Njeguša i Lovćena. Na Njegušima je interesantno etno selo Sveti Georgije, i sami predeli na putu do njega su fantastični prizori i selo je neobično, vazduh i leti svež i prijatan, a predveče i prijatno prohladan, hrana u restoranu je njeguška tradicionalna trpeza.

Još jedna preporuka za fantastičan, sveobuhvatan pogled na Boku Kotorsku u svoj njenoj lepoti i moći -terasa restorana "Horizonti" na lokaciji Žanjev Do, na poslednjoj serpentini iznad Kotora, ili prvoj iz pravca Njeguša.

terasa-restorana-horizonti-foto-iva-karovic-830x0.jpg
 
Žlijebi. Selo iznad Herceg Novog, "kameno gnezdo", dijamant na dijademi neveste Jadrana do kog se dolazi putem koji vodi od Meljina ka Bosni i Hercegovini. U mestu Kameno, uski krivudavi drum odvaja se sa glavne ceste i penje se uz šumom i rastinjem obraslo brdo i dovodi vas do sela u kom su i krovovi kuća od kamena. To je primer kako čovek živi od prirode, u sred prirode s njom u saglasju, koristeći kamen kao umetnički i građevinski materijal, ceneći i kamen i svaki pedalj plodne zemlje koji tu nastaje tek kad se kamen iskrči. U selu nema mnogo žitelja, ali ima konoba Sikimića gde domaćin koji dočekuje goste, priča istoriju sela koje su u prošlosti Italijani spalili, a opet kamen po kamen ljudi izgradili. Tu se možete počastiti priganicama, suvim smokvama, domaćom lozovom rakijom, raznim likerima, sokovima domaće proizvodnje. Kao meze se služi njeguški pršut, razni domaći sirevi, proja, masline, salata iz bašte, domaći hleb, a za glavno jelo se sprema jagnjetina ili teletina sa krompirom ispod sača, čorba od koprive. Sve je pripremljeno po starim recepturama, na starinski način, od namirnica iz sela.

Sa mesta gde se mrse kao kosa planinski vetrovi sa Orjena i morski odozdo, pruža se divan pogled sa 700 metara nadmorske visine. Naročito je lep pogled sa seoskog guvna, ili iz porte crkve Svetog Nikole, sagrađene 1550. godine.

U zaleđu Budve nalaze se izuzetna mesta poput Čelobrda (brda iznad Svetog Stefana), odakle se pruža fantastičan pogled na Sveti Stefan, Miločer... Mesto je poznato po srednjevekovnim manastirima: manastiru Praskavica, najpoznatijem manastiru u tom kraju i obnovljenom ženskom manastiru Rustovo. U manastiru Rustovo monahinje održavaju manstirsko imanje u okviru kog imaju mini zoo-vrt, nekoliko crkava, park i radionicu lekovitih melema i krema. Pored njih, tradiciju paštrovačkog kraja čuva i manastir u Reževićima, koji na stari način proizvodi maslinovo ulje iz manastirskog maslinjaka. Iako je deo metropole turizma, ovaj kraj je drugačiji, tiši, ali gostoprimstvo, ljubav i tradicija je nešto šta se oseća na svakom koraku. Obilazak budvanskog zaleđa možete završiti večerom u domaćinstvu porodice Rađenović “Blue Mediterranean” u mestu Skočiđevojka.

domacinstvo-radjenovic-2-foto-sanja-golubovic-830x0.jpg


"Uhvatite" čarobni zalazak sunca na terasi Rađenovića koji dočekuju goste sa originalnim primorskim jelima koja se ne mogu naći u restoranima. Očekuje vas fantastičan užitak i plata ukusa počevši od luštičkog pršuta, sira iz ulja, preko domaćih maslina i nekih neprimorskih gastronomskih rariteta kao što su paštrovački makarula i torta sirnica koji se spremaju u ovoj porodici po starim recepturama sačuvanim kao deo tradicije i kulinarske baštine ovog kraja, a možete sa domaćinima da naučite da napravite paštrovske škure makarule.
 
U zaleđu Bara, na samo pola sata vožnje od centra grada, na južnim padinama Rumije, na granici barske i ulcinjske opštine nalazi se kanjon "Međureč" u istoimenom selu. Neverovatno atraktivan kanjon i avantura kanjoninga tik iznad mora, su prava adrenalinska avantura koja će začiniti svakome letovanje i odmor posebnim doživljajem.

vodopad-vrlja-selo-turcini-vedran-ilic-830x0.jpg


Još jedno interesantno mesto u zaleđu Starog Bara, atrakcija – senzacija vodopad – vir Vrtelja u selu Turčini iznad Starog Bara. Prelep vodopad deluje egzotično, a ljuljaška iznad vodopada je izazov da se zavrtite u njoj.
 
Sta kazu ljudi kako je sada tamo...

Srpski turisti o novim merama u Crnoj Gori​

1626871934-crna-gora-plaze-foto-ana-markovic-vusovic-20-750x338.jpg


Svima nam je trebalo oduška i odmora, a na moru se sva muka, pa i korona, zaboravi. Tako je izgleda i na crnogorskom primorju, gde letuje dosta Srba. Deluje da tamo virusa nema - kad pogledamo gužve na plaži, u klubovima i kafićima, ali i kad čujemo izjave turista, koji kažu da od distance nema ni traga, a da je smisao novih najavljenih mera pod znakom pitanja jer se i postojeće slabo poštuju.


„Ja sam na budvanskoj rivijeri i ovde, kao i na celom crnogorskom primorju su nezapamćene gužve, tačnije, kao da smo ponovo u 2019. godini. Ljudi su se opustili. Dolaze sa svih strana, i iz regiona i iz Evrope. Svi oni i mi iz Srbije mere faktički ne osećaju, sem kad ulazimo u apoteku, prodavnicu gde mora da se stavi maska“, priča za portal Nova.rs Beograđanka Jovana koja je u Crnoj Gori proslednjih sedam dana.

Na plažama ne postoji distanca​

Kako kaže, na plažama je opšti haos jer su ležaljke na pojedinim delovima bukvalno jedna do druge.

„Ogromne su gužve na plaži, u vodi, pri kupovini sladoleda, i u kafićima, i u natkrivenim delovima, i na otvorenom. Za nekim stolovima sedi po četvoro ljudi koliko je propisano merama, ali za nekima i 10, zavisi koliko vam je društvo. Atmosfera je takva da se prisustvo korone uopšte ne oseća. Otkad sam ovde, potpuno sam zaboravila da virus postoji. Medije ne pratim jer sam na odmoru i podsetim se da je pandemija još u toku samo kad nakratko uključim TV.“

O novim merama niko ništa​

Jovana priča i da se o novim merama u Crnoj Gori koje se najavljuju – ništa ne zna.

„Ništa nisam čula niti se ovde govori o tome. Jedino nosim masku kad idem u prodavnicu, a uveče u klubovima su tolike gužve. Ali jednostavno svi smo se uželeli leta i odmora i ne mogu da razmišljam o svemu u svakom trenutku. Vratilo se leto, vratila se sloboda.“

Osim Jovane, i Milena iz Berlina za portal Nova.rs priča da je u Crnoj Gori prilično – opušteno.

„Ovde sam 10 dana i mnogo je drugačije za razliku od Nemačke gde komšija komšiju prijavi ako krši neku od strogih mera. Ovde smo se suprug, deca i ja baš opustili, ne vraća mi se u Nemačku. Ali pre neko veče smo izašli na šetalište i bila je tolika gužva da sam rekla sebi – ako ovde ne zaradim delta soj, neću nikad. Onda smo se malo sklonili iz gužve, seli na sladoled u kafić i više ne izalzimo među tu neviđenu gužvu u to vreme oko osam uveče kad svi idu s večere i u šetnju“, kaže Milena kako je prosto nemoguiće odvojiti se od drugih za koje ne možete da znate nose li virus.

S druge strane, Marko iz Beograda za portal Nova.rs priča kakva je situacija u hotelima.

„Mi smo smešteni u hotelu s ponudom all inclusive. Samo u prvih nekoliko dana konobari su insistirali da u salama za ručavanje nosimo maske, ali i oni su odustali od toga posle par dana. Osoblje zaista vodi računa, ali gosti sve manje. Svi su opušteni i niko ne mari za mere. Naša plaža je hotelska, ali je krcata, sve je puno i svuda je gužva. I u vodi je gužva, posebno u plićaku gde su deca. I prosto je neverovano da niko od tih ljudi nije zaražen. A kad tako razmišljate, uplašite se. Jedino tad možete da se vratite kući ili da se zaštitite koliko možete. S tim što na plaži ne možete da nosite masku, u vodi, niti da se odvojite od gužve.“

Naši sagovornici napominju i da o novim merama koej u Crnoj Gori najavljuju – niko ne priča, da se o tome ništa ne zna i ne govori, ali i da se postojeće korona mere poštuju samo donekle, recimo, u apotekama i marketima. Na plažama i u klubovima distancu ne možete držati i da želite.

(nova.rs)
 

Prirodni bazen na rtu Veslo​

Kako to izgleda kad priroda napravi bazen kraj mora? Saznaćete ako posetite poluostrvo Lušticu u Boki Kotorskoj, tačnije rt Veslo. Ovo lepo skriveno mesto stvoreno je za uživanje i prava je oaza mira. Pružiće vam redak užitak kupanja u bazenu – s morskom vodom.

Inače, ceo taj kraj, sa svojim uskim uličicama i nepreglednim poljima maslina pomalo podseća na Siciliju.

Čini se da je Luštica otporna na civilizaciju, posebno jer je slabo naseljen, pa do mile volje možete istraživati staze koje vode do uvala azurne vode.

Odmor na ovom poluostrvu je idealan za one kojima je dosta gužve i žurki, pa možete da se smestite u nekom manjem hotelu ili apartmanu. I nikako vam neće biti dosadno jer su u blizini i čuvene plaže Žanjice i Mirišta, ostrvo Mamula, čuvena Plava špilja.

eqoCRD8mYUhv3VntHaK0WnbwGKgKhsTSoFcDRk_iA1CrRHt8ktNGzYa0lhQ3tpUEwJwEBA6jGDprCju4pg7uttyPJnMzqJS8_N-Z3FBgwJuISAYe8kXQ8D4gPdXWu7Cybbkgg4odoetaq5MwU7cv0J1Asv6gXFngfhGydqfI6P055inkXZyj5XmTrDs


96Bab3A_O15slnrAJkFYUJtOO-Y023Ix456MPozwpmoGhZCqPxEz2-R0kdblQgKS3ZUhmcTKEijjf37xOVq5I8rWaSxIacv246eDfU4HyMyhnBuqq3gOz7GZniwsZ56hq04fFUf0BhTsmIOu7yMKL8faoAE7Jz8-Ckpa16qtvKyax7uo8Jn9tsfbeaOazUyYFMeaYTSDBQV_2hBabGRwTSzq4yjSej5u-T9tEc95dWg9t9fxqTM1ad40TYE_ow


(nova.rs)
 

Plaža Crvena stijena kod Bara​

Jedna od mnogobrojnih plaža na Barskoj obali je plaža Crvena stijena i nalazi se iza brda Volujica, između Vala od Bigovice i rta Skočivuk.

Izuzetno je lepa, poseban šmek joj daje to što je skrivena, a kao i sve ono što vredi – nepristupačna je.

Zbog veoma nezgodnog terena nećete moći da joj priđete s kopna, već samo dolazi sa mora. Ali trud vredi – plaža je duga 50 metara i pravi je skriveni biser barske obale. Prekrivena je sitnim šljunkom i peskom crvenkaste boje, što joj daje posebnu vrednost. Pored toga, ušuškana je ispod crvenih stena koje je okružuju, pa joj otuda i ime koje nosi. Ako se uputite tamo, za svaki slučaj ponesite vodu i nešto za grickanje.

1627158317347.jpeg
42825569.jpg


(nova.rs)
 

Sušičko jezero na Durmitoru​

Za Crno jezero na Durmitoru znamo otprilike svi, i to s razlogom jer je zaista prelepo. Ipak, ova planina krije brojne gorske oči, a među njima se izdvaja Sušičko jezero. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.140 metara, okruženo je stoletnim šumama crnog bora i visokim liticama koje se ogledaju u njegovoj vodi.

Svoju punu veličinu od 450 metara dužine, 250 metara širine i skoro pet metara dubine jezero dobije na proleće, kada je vodotok reke Sušice najjači i kad jezero dobija najveću količinu vode.

Hladne i bistre vode istopljenih snegova svakog proleća nanovo grade ovo jezero, jer tokom letnjih meseci i jezero i reka potpuno presuše i nestanu, a na njegovom mestu ostane samo travnata livada.


3G5i1bBcRuH2lY4b4nAJiE8BMQG0EHPuOFqp1LNrVT1qCsAW16Ld8Ye-v-rVS3Eb182v3Mqqpi9vjaVlFs0AxSHg7c_BvVoMSFWbRBZ9ijhtROrCKtQzsZFYfZg2Wp0vpPr_IOCz1N2c4ZY

62350512_350468045651770_3561135450162724864_n-1-1200x900.jpg



(nova.rs)
 

Plaža Pecka​

Malo ko je znao za ovu plažu dok se nije pojavio spot za čuvenu pesmu Đe se kupaš. Međutim, i posle toga, mnogi nisu uspeli d asaznaju gde je zapravo ta prelepa crnogorska plaža. Nekada se do nje moglo doći samo barkom, ali kad je nikao obližnji kamenolom, put kojim se do njega dolazi je postao i put za plažu.

1627202881458.jpeg

Do plaže Pecka ćete doći kad od Tivta krenete ka Plavim horizontima, skrenite ka Oblatnom i odatle pratite put do kamenoloma. Pecka je uvučena i skrivena ispod njega. Kad ste već tu, ne zaboravite da obuiđete i ostale lepote ovog kraja – kamene kućice, stare crkve i porodična gazdinstva gde možete da kupite sir, masline…

(nova.rs)
 

Ostrvo Sveti Nikola​

Sveti Nikola je jedno 10 najlepših evropskih ostrva, kako je svojevremeno objavio Forbs. Nalazi se u blizini Budve i zovu ga crnogorskim Havajima. Veruju neki da taj nadimak nosi zbog kristalno plave nijanse vode koja okružuje jezero, a koja podseća na nijansu tropskog raja na Havajima.

1627202953157.jpeg


Ostrvo je puno neobičnih stena, skoro celo obraslo gustim rastinjem i krije mnoštvo skrivenih uvala koje su idealne za celodnevno plivanje i izležavanje tokom dugih letnjih dana.

Na ovom najvećem ostrvu južnog Jadrana nalaze se tri plaže, do kojih ćete doći brodićima i čamcima sa svih plaža koje prevoze turiste, ali i taksi brodićem. Kad stignete tamo, nemojte se iznenaditi ako naiđete na nekog jelena ili zeca jer je Sveti Nikola prava životinjska oaza.

Ipak, crnogorski Havaji nude i dobar provod – restorane, kafiće, uređeno pristanište, kao i prelep pogled na Budvu, dok se jedinstven pogled na otvoreno more pruža sa zadnje strane ostrva.

(nova.rs)
 
Svetionik kod Ulcinja

U blizini Ulcinja, na rtu Mendra, možete obići najstariji svetionik u Crnoj Gori. Poseban je i jer je jedan od poslednjih svetionika na Jadranskom moru koji ima svetioničara.

On stoji na ulazu u prelepu uvalu Valdanos još od 1886. godine. Pošto gotovo 130 godina dočekuje pomorce koji ulaze u Jadran, ovaj svetionik je registrovan u svim nautičkim kartama sveta. A kad ste već tu, svratite do plaže Valdanos i od nekog lokalca ćete sigurno čuti stare priče o gusarima u tom kraju.

FG06sUN91EHw6U5E04YTa38XWuOkfGqByYc8BMhRpURleXOMaTYuXHxLFaVe4UGMBqZFexbfFMqFogUsacpAC_OXqxOPp9Og2OzZDTP5BFIF85PlHLvUE9a5MLN_UNVjfHZU_4wSPo8LDXNS61Cr1vO1IXMSltBu8RV4g50m3CnciL31tQScbfqM3ynXxXRR-ANwzuXtNicOU0w7CWprgcDyf-5b7abgGBVNHqOZ


(nova.rs)
 

kanjon reke Mrtvice

Na tabli koja se nalazi kod Kapije želja ispisano je uputstvo posetiocima kako bi trebalo da zamisle želju i šta bi valjalo da urade da bi im se ona ostvarila. Želju će, opet po predanju, ispuniti vila koja živi na Maganiku.

Na tabli piše:

"Da bi se želja ispunila potrebno je na ovom mestu, uz neku želju, u punoj tišini, baciti kamen. Pritom želja mora biti čista i ne sme biti na štetu drugoga, jer će se u suprotnom vratiti nesrećom".

Posetioci kanjona Mrtvice s posebnom pažnjom na ovom mestu zamišljaju želje, verujući da će planinska vila uslišiti njihove molbe.

1627386139613.jpeg


(Telegraf.rs)
 

Ranije se verovalo da su Vražje jezero naselili đavoli koji su uveče izlazili iz njega i ljudima koji bi se našli u blizini nanosili zlo, ali nastanak ovog prirodnog dragulja Crne Gore prati i druga legenda

1627295034888-crna-gora-vrazje-jezero-foto-jovana-nenezic-1-830x0.jpg


Vražje jezero možda nema privlačno ime i ko god da mu ga je dao sigurno nije mogao ni da pretpostavi da će godinama kasnije ovo jezero biti lokacija na koju će se uputiti veliki broj turista.


Ovo je zasigurno jedno od jezera koje ne bi trebalo da propustite da vidite kad odete u Crnu Goru.


Kada se krene sa Žabljaka prema Nikšiću, na devetom kilometru puta, lako uočljivo sa viših terena, nalazi se Vražje jezero. Planinsko jezero koje se nalazi na visini od 1.411 m, uključeno je u sastav Nacionalnog parka Durmitor i nalazi se na teritoriji opštine Žabljak.

Voda u jezeru je kristalno bistra, ali nije za kupanje zbog hladnoće, mada postoje oni koji ne mogu da odole, a da ne uđu. Kako meštani navode, jezero je duboko 11 metara, a prati ga strašna legenda po kojoj se, navodno, svako ko je pokušao da ga prepliva s jedne obale na drugu nažalost utopio.

Ljudi ovo jezero nazivaju i Planinske oči, a razlog tome je što su ivice jezera tirkizno plave, dok je srednjišnji deo jezera tamnoplav.

U blizini se nalaze Riblje jezero i selo Novakovići, koje bi takođe trebalo posetiti.

Legenda o Vražjem jezeru

Za ovo jezero vezane su brojne legende koje objašnjavaju nastanak njegovog naziva. Ranije se verovalo da su jezero naselili đavoli koji su uveče izlazili iz njega i ljudima koji bi se našli u blizini nanosili zlo.

Međutim, postoji i druga legenda koja kaže da je oko jezera nekada bila šuma u koju je dolazio vojvoda Momčilo da lovi divljač. Jednom prilikom iz jezera je izašao crveni konj koji je oplodio vojvodinu kobilu.

Navodo je kobila rodila žderbe koje je Momčilo nazvao Jabučilo, a koje se posle veoma često pominje u narodnim pesmama.

- Samo mu to jednom ne pođe za rukom, a oplođena kobila oždrijebi krilatog konja Jabučila, na kome čuveni Vojvoda Momčilo za čas prelijetaše sa Pirlitora na Durmitor - kaže se u srpskoj narodnoj pesmi "Ženidba kralja Vukašina."

(Telegraf.rs)
 

Back
Top