Poštovanje subote

Moguće je...ja ću takođe detaljnije istražiti. No, za sada ako je u pitanju pseudo-Atanasije opet možda prenosi Atanasijeve reči po ovom pitanju...jer se to i dešava nekada da se prenose autentične reči nekoga dok u drugome pak dodaje svoj tekst.
Set dela za koja se ne može sa sigurnošću utvrditi da pripadaju licima koja se smatraju autoritetima u dijalogu glede pitanja Crkve i vere, obično se ne koriste za potrebe dokazivanja teza. Svakako ne kao dokazi prvog reda.
Naravno, ovo što je napisao taj koji se predstavlja imenom Atanasija Aleksandrijskog, opet, ne donosi nešto novo i posebno.
Čak i ako se osvrnemo na to što je izneto u citatu, pada mi na pamet nesaglasnost sa prethodnim Glasnikovim tvrdnjama da su upravo od Aleksandrije i RIma krenula otpadništva od subote. Zašto nesaglasnost? Zato što je Atanasije bio arhiepiskop upravo grada Aleksandrije.

Ja sam zato i istakao da ove reči trebamo posmatrati u duhu vremena a ono odgovara tome posebno u kontekstu Konstitucija koje čuvaju tradiciju oba dana...i sl.
Naravno, sve treba preispitati. Svakako.
Kad pomenu Apostolske Ustanove, dodao bih još dva mesta:

1. Molitva blagodarenja
XXXVI. O Lord Almighty You have created the world by Christ, and hast appointed the Sabbath in memory thereof, because that on that day You have made us rest from our works, for the meditation upon Your laws. You have also appointed festivals for the rejoicing of our souls, that we might come into the remembrance of that wisdom which was created by You; how He submitted to be made of a woman on our account; He appeared in life, and demonstrated Himself in His baptism; how He that appeared is both God and man; He suffered for us by Your permission, and died, and rose again by Your power: on which account we solemnly assemble to celebrate the feast of the resurrection on the Lord's day, and rejoice on account of Him who has conquered death, and has brought life and immortality to light. For by Him You have brought home the Gentiles to Yourself for a peculiar people, the true Israel beloved of God, and seeing God. For You O Lord, brought our fathers out of the land of Egypt, and delivered them out of the iron furnace, from clay and brick-making, and redeemed them out of the hands of Pharaoh, and of those under him, and led them through the sea as through dry land, and bore their manners in the wilderness, and bestowed on them all sorts of good things. You gave them the law or decalogue, which was pronounced by Your voice and written with Your hand. You enjoined the observation of the Sabbath, not affording them an occasion of idleness, but an opportunity of piety, for their knowledge of Your power, and the prohibition of evils; having limited them as within an holy circuit for the sake of doctrine, for the rejoicing upon the seventh period. On this account was there appointed one week, and seven weeks, and the seventh month, and the seventh year, and the revolution of these, the jubilee, which is the fiftieth year for remission, that men might have no occasion to pretend ignorance. On this account He permitted men every Sabbath to rest, that so no one might be willing to send one word out of his mouth in anger on the day of the Sabbath. For the Sabbath is the ceasing of the creation, the completion of the world, the inquiry after laws, and the grateful praise to God for the blessings He has bestowed upon men. All which the Lord's day excels, and shows the Mediator Himself, the Provider, the Lawgiver, the Cause of the resurrection, the First-born of the whole creation, God the Word, and man, who was born of Mary alone, without a man, who lived holily, who was crucified under Pontius Pilate, and died, and rose again from the dead. So that the Lord's day commands us to offer unto You, O Lord, thanksgiving for all. For this is the grace afforded by You, which on account of its greatness has obscured all other blessings.

Kao i o tome kada se okupljaju radi blagodarenja, precizno se kaže šta je Dan Gospodnji

XXX . On the day of the resurrection of the Lord, that is, the Lord's day, assemble yourselves together, without fail, giving thanks to God, and praising Him for those mercies God has bestowed upon you through Christ, and has delivered you from ignorance, error, and bondаge, that your sacrifice may be unspotted, and acceptable to God, who has said concerning His universal Church: In every place shall incense and a pure sacrifice be offered unto me; for I am a great King, says the Lord Almighty, and my name is wonderful among the heathen.
 
Poslednja izmena:
Vidi, ono što sam ja za sada našao jeste da "Omilija o semenu" pripada korpusu "Pseudo-Atanasija", s tim da se ova konkretna omilija pripisuje Markelu Ankirskom (koji je držao poglede savelijanske jeresi).
Tako da bih "De Semenste" izmestio iz seta patrističkih argumenata u ovom slučaju.
Kada sam ovo procitao, podsetilo me na to, da kada isusdu nisu miogli nista da nadju u nauci, onda su mu lepili etikete.
Apostoli su pisali sledece:


DESAVANJA UPRAVO POSLE APOSTOLA

„Jer ja ovo znam da će po odlasku mome ući među vas teški vuci koji neće štedeti stada; I između vas samih postaće ljudi koji će govoriti izvrnutu nauku da odvraćaju učenike za sobom.” (Dela 20,29-31)

AUTORITETI OTPALE CRKVE CE SE GRADITI DA SU JEDNAKI AUTORITETU HRISTOVIH APOSTOLA
„Jer su takvi lažni apostoli, lukavi poslenici, koji se pretvaraju da su apostoli Hristovi. I nikakvo čudo; jer se sam satana pretvara u anđela svetlosti. Nije, dakle, ništa veliko ako se i sluge njegove pretvaraju da su sluge pravednosti, kojima će svršetak biti po delima njihovim” (2.Korinćanima 16,13-15)

ZATO APOSTOL PAVLE TVRDI DA AUTORITET ISTINE NISU NI SAMI APOSTOLI NI ANDJELI SA NEBA, NEGO SVETO PISMO IZNAD NJIHOVOG AUTORITETA
„Ali, ako i mi, ili anđeo s neba vam javi Jevanđelje drukčije nego što vam javismo, proklet da bude.” (Galatima 1,8)

Za vreme apsotola citamo da su bili veliki problemi u crkvi i pokusaji laznih ucenja.
U to vreme posle apostola je poceo haos kako i apostoli najavljuju, pa je svako imao neki pravac ili nekog svog ucitelja, filozofofija je pocela da se uvlaci u ucenja crkve, a svako je svakome lepio etikete..
Tako ako bismo bili iskreni i imali vreme za istrazivanje, mogli bismo svakome da nadjemo nekome etiketu da ga odbacimo.
 
DESAVANJA UPRAVO POSLE APOSTOLA

„Jer ja ovo znam da će po odlasku mome ući među vas teški vuci koji neće štedeti stada; I između vas samih postaće ljudi koji će govoriti izvrnutu nauku da odvraćaju učenike za sobom.” (Dela 20,29-31)

AUTORITETI OTPALE CRKVE CE SE GRADITI DA SU JEDNAKI AUTORITETU HRISTOVIH APOSTOLA
„Jer su takvi lažni apostoli, lukavi poslenici, koji se pretvaraju da su apostoli Hristovi. I nikakvo čudo; jer se sam satana pretvara u anđela svetlosti. Nije, dakle, ništa veliko ako se i sluge njegove pretvaraju da su sluge pravednosti, kojima će svršetak biti po delima njihovim” (2.Korinćanima 16,13-15)

ZATO APOSTOL PAVLE TVRDI DA AUTORITET ISTINE NISU NI SAMI APOSTOLI NI ANDJELI SA NEBA, NEGO SVETO PISMO IZNAD NJIHOVOG AUTORITETA
„Ali, ako i mi, ili anđeo s neba vam javi Jevanđelje drukčije nego što vam javismo, proklet da bude.” (Galatima 1,8)

Za vreme apsotola citamo da su bili veliki problemi u crkvi i pokusaji laznih ucenja.
U to vreme posle apostola je poceo haos kako i apostoli najavljuju, pa je svako imao neki pravac ili nekog svog ucitelja, filozofofija je pocela da se uvlaci u ucenja crkve, a svako je svakome lepio etikete..
Tako ako bismo bili iskreni i imali vreme za istrazivanje, mogli bismo svakome da nadjemo nekome etiketu da ga odbacimo.
Da, skratimo priču, tvoja metodologija je: zanemarujemo sve u periodu od smrti Apostola u 1. veku, pa do pojave adventista u 19. veku
Tj. 18 vekova života Crkve su potpuno nevažni.
Je li tako?

ZATO APOSTOL PAVLE TVRDI DA AUTORITET ISTINE NISU NI SAMI APOSTOLI NI ANDJELI SA NEBA, NEGO SVETO PISMO IZNAD NJIHOVOG AUTORITETA
„Ali, ako i mi, ili anđeo s neba vam javi Jevanđelje drukčije nego što vam javismo, proklet da bude.” (Galatima 1,8)
Uzgred, ovde apostol Pavle kaže "javismo", a ne "napisasmo" ;)
 
I vek.
“Nema ni jednog Grčkog grada, niti bilo kojieg varvarskog, ili bilo koje da su nacije, gde običaji odmaranja u sedmi dan nisu prisutni”
(M’Clatchie, “Notes and Queries on China and Japan” (edited by Dennys), Vol 4, Nos 7, 8, p.100.)
Filon Aleksandrijski (Philo Of Alexandria 20 BC–50 AD)
 
Poslednja izmena:
“Nema ni jednog Grčkog grada, niti bilo kojieg varvarskog, ili bilo koje da su nacije, gde običaji odmaranja u sedmi dan nisu prisutni”
(M’Clatchie, “Notes and Queries on China and Japan” (edited by Dennys), Vol 4, Nos 7, 8, p.100.)
Filon Aleksandrijski (Philo Of Alexandria 20 BC–50 AD)
Ceo tekst postavi.
Bez citatologije, molim.
Jer, na primeru Sozomena, Sokrata i Apostolskih Ustanova, vidi se šta znači dekontekstualizacija citatima
 
Da, skratimo priču, tvoja metodologija je: zanemarujemo sve u periodu od smrti Apostola u 1. veku, pa do pojave adventista u 19. veku
Tj. 18 vekova života Crkve su potpuno nevažni.
Je li tako?


Uzgred, ovde apostol Pavle kaže "javismo", a ne "napisasmo" ;)
Kada razgovaras samnom jako si neposten.
Ja jos nisam zavrsio moje izlaganje a ti sudis o mom izlaganju,.
Kazao sam ti da taj period subote sa argumentima se nalazi na videu kojis am dao.
Tako tvoje tvrdjenje da zanemarujem neki period nije istina.
Ne mozes diskutovati samnom a da izvrces moje reci i cinjenice i da me etiketiras.
Sam taj nacin pokazuje zasto to radis u postu sa JP i njegovim komentarima.
Nadjes etiketu i kao zavrsio si posao?
Svemu moze da se nadje etiketa ako se hoce.
Treba se traziti pravi smisao recenoga ne kroz etikete.
I jevreji su etiketirali Hrista da je njegova nauka od djavola i misleli su da su zavrsili posao.
 
Subota II vek
“Izvesno je da je starovekovna Subota bila prisutna i da je svetkovana (zajedno sa Gospodnjim danom) od strane Hrišćana Istočne Crkve, skoro tri stotine godina nakon smrti našeg Spasitelja” – A Learned Treatise of the Sabbath, p. 77

Rani Hrišćani

“Primitivni Hriščani su imali veliko poštovanje za Subotu, i provodili su dan u odanosti i propovedanju. U to nema sumnje, jer su tu praksu preuzeli od samih Apostola, što se sa svrhom pojavljuje u nekoliko spisa.” “Dialogues on the Lord’s Day”, p. 189. London: 1701, By Dr. T.H. Morer (A Church of England divine).

Rani Hrišćani

“…Subota je bila jaka veza koja ih je ujedinila sa životom svih naroda, i čuvanjem Subote svetom, oni su pratili ne samo primer, već zapovest Isusa.” “Geschichte des Sonntags,” pp.13, 14

Hrišćani u 2. Veku


“Ne-jevrejski Hrišćani su takodje svetkovali Subotu,” Gieseler’s “Church History,” Vol.1, ch. 2, par. 30, 93.

Rani Hrišćani

“Primitivni Hrišćani su svetkovali Jevrejsku Subotu; …dakle, Hrišćani, su za dugo vreme zajedništva, održavali njihove skupove uoči Subote, u kojima su neki delovi zakona čitani, i to se nastavljalo tokom vremena sve do Laodikejanskog Koncila.” “The Whole Works” of Jeremy Taylor, Vol. IX,p. 416 (R. Heber’s Edition, Vol XII, p. 416).

Rana Crkva

“Izvesno je da je starovekovna Subota bila prisutna i da je svetkovana (zajedno sa Gospodnjim danom) od strane Hrišćana Istočne Crkve, skoro tri stotine godina nakon smrti našeg Spasitelja” – “A Learned Treatise of the Sabbath,” p. 77

Bitno: Pod “Gospodnji Dan” ovde autor misli na Nedelju, a ne na pravi Sabbath, kako ga Biblija upotrebljava. Ovaj citat prikazuje na dolazak korišćenja Nedelje u ranim vekovima ubrzo posle smrti Apostola. Pavle Apostol je predskazao veliki “otpad” od Istine koji će zauzeti mesto odmah nakon njegove smrti.

Drugi, Treći, Četvrti Vek

“Od Apostolskog vremena pa sve do Laodikejanskog konicla koji se dogodio oko 364. godine, sveto poštovanje Jevrejske Subote se nastavljalo, što se može dokazati kroz mnoštvo autora, uprkos koncilskom dekretu koji stoji nasuprot tome.” “Sunday a Sabbath.” John Ley, p.163. London: 1640.

Subota 3 vek
  • Sedmi dan tokom vekova – 3. Vek
“Sedmi dan-Subota je bila svetkovana od strane Hrista, Apostola i prvobitnih Hriščana, sve dok Laodikejanski Sabor nije praktično sasvim ukinuo njen značaj.” – “Dissertation on the Lord’s Day,” pp. 33, 34

Egypt (Oxyrhynchus Papyrus) (200-250. nakon Hrista.)

“Osim ako napravite subotu pravom subotom (subotujete subotu, grčki), nećete videti Oca.” “The oxyrhynchus Papyri,” pt,1, p.3, Logion 2, verso 4-11 (London Offices of the Egypt Exploration Fund, 1898).

Rani Hrišćani 3. vek

“Ti ćeš svetkovati Subotu, zbog Njega koji je prestao sa svojim delom stvaranja, ali ne i od svog posla providjenja. To je odmor za razmišljanje o zakonu a ne za neiskorišćenost ruku.” “The Anti-Nicene Fathers,” Vol 7,p. 413. From “Constitutions of the Holy Apostles,” dokument iz 3. i 4. veka

Afrika (Aleksandrija) Origen

“Nakon festivala neprekidne žrtve (raspeća), stavljen je drugi festival subote, što je prigodno za svakog ko je god pravedan među svetima – da isto tako drži praznik subote. Ostaje dakle sabatismos (subotovanje), to jest svetkovanje subote, narodu Božjemu (Jevrejima 4:9) . ” “Homily on Numbers 23,” par.4, in Migne, “Patrologia Graeca,” Vol. 12,cols. 749, 750.

Od Palestine do Indije (Crkva na istoku)

“Već tako rano kao što je 225. godina posle Hrista, postojale su velike episkopije ili konferencije Crkve na Istoku (svetkovantelja subote) koje se protežu od Palestine do Indije. Mingana.” “Early Spread of Christianity.” Vol.10, p. 460.


Rani Hrišćani

“Sedmi dan-Subota je bila svetkovana od strane Hrista, Apostola i prvobitnih Hriščana, sve dok Laodikejanski Sabor nije praktično sasvim ukinuo njen značaj.” – “Dissertation on the Lord’s Day,” pp. 33, 34

  • Sedmi dan tokom vekova – 4. Vek
“Kada ste u Rimu, radite kao što Rim radi” Amvrosije koji je bio slavni biskup Milana, ustanovio je ovu izreku govoreći da kada je bio u Milanu svetkovao je Subotu, ali kada je u Rimu, svetkovao je Nedelju.” (“Truth Triumphant”, str. 70)

Italija i Istočna Crkva – 4. vek

“To je bila generalna praksa u Istočnim crkvama, a i kod nekih crkava na zapadu … Jer u Crkvi u Milanu, izgleda da je subota bila cenjena … Ne na taj način da su Istočne crkve ili ostale, koje su poštovale taj dan, bile naklonjene judaizmu, već tako da su zajedno dolazile subotom, da obožavaju Isusa Hrista Gospodara subote.” “History of the sabbath” (original spelling retained), Part 2, paragraf 5, pp.73,74. London: 1636. Dr. Heylyn.

Italija – Milano

“Amvrosije, slavni biskup u Milanu, kaže da kada je bio u Milanu svetkovao je subotu, ali kada je bio u Rimu, svetkovao je nedelju. Ovo je dovelo do stvaranja izreke, “Kada ste u Rimu, radite kao što Rim radi” ” Heylyn, “The History of The Sabbath” (1612)

Istok i veći deo sveta

“Stari hrišćani su bili veoma pažljivi u poštovanju subote, ili sedmog dana … Jasno je da su sve orijentalne crkve, i najveći deo sveta, svetkovali subotu kao praznik … Atanasije nam takođe govori da su verska okupljanja držali u subotu, ne zato što su bili inficirani sa judaizmom, nego da obožavaju Isusa, Gospodara subote, Epifanije kaže isto.” “Antiquites of the Christian Church, Vol.II Book XX, chap.3, sec. 1,66. 1137, 1138.”

Abisinija – Ostatak Filipovog evangeliziranja

“U drugoj polovini tog veka sveti Amvrosije iz Milana je zvanično izjavio da je Abisinijski episkop – Museus, ‘proputovao skoro svuda po zemlji Seres’ (Kina). Za više od sedamnaest vekova, crkve u Abisiniji nastavile su da svetkuju subotu kao sveti dan četvrte zapovesti.” “Early Spread of Christianity.” Vol.10, p. 460.

Arabija, Persija, Indija, Kina

“Mingana dokazuje da je 370. godine posle Hrista, Abisinijsko hrišćanstvo (Crkva svetkovaoca subote), bilo toliko popularno da je njen slavni vođa, Musacus, putovao intenzivno na istoku promovirajući crkvu u Arabiji, Persiji, Indiji i Kini.” – “Truth Triumphant,”p.308 (Footnote 27). (Page numbers vary in this Online version)

Španija, sabor u Elviri 305. nakon Hrista)

“26-ti Kanon sabora u Elviri, otkriva da je Crkva “Spainat” u to vreme držala subotu, sedmi dan. “Što se tiče subotnjeg posta: Rešeno je da greška bude ispravljena redovnim subotnim postom.” Ova rezolucija Saveta, koja je u direktnoj suprotnosti sa politikom crkve u Rimu uvedena je tako da zapoveda subotu kao dan posta, u nameri da je obezvredi i načini odbojnom u narodu. ” “Truth Triumphant: The Church in the Wilderness p.249”

Španija

“Još jedna interesantna stvar, koju vredi napomenuti je da se u severi-istočnom delu Španije, nedaleko od grada Barselona, nalazi grad “Sabadell”, u prvobitno naseljenom okrugu. Ljudi su ga zvali I “Valdežani” i “Sabbatati”; ” “Truth Triumphant: The Church in the Wilderness p.249”
Persija 335-375. nakon Hrista (40 godina progona za vreme Shapur-a II)

“Popularna žalba na hrišćane :”Oni preziru našeg boga sunca, oni imaju bogosluženja u subotu, oni skrnave svetu zemlju sahranjivanjem svojih mrtvih u nju.” ” – “Truth Triumphant”

Persija 335-375. nakon Hrista

“Oni preziru našeg boga sunca. Zar nije Zorcaster, proglašeni svetac i osnivač naših božanskih verovanja, uspostavio nedelju pre hiljadu godina u čast sunca i zamenio subotu iz Starog zaveta. Ipak ovi hrišćani imaju bogosluženja u subotu” – O’Leary, “The Syriac Church and Fathers,” pp.83, 84.

Laodikejski Sabor 365. nakon Hrista

“16-ti Kanon – U subotu se jevanđelja i drugi delovi Pisma čitaju na glas.” “29-ti Kanon – hrišćani neće judaizirati i biti nezaposleni u subotu, nego će raditi na taj dan;. Ali Gospodnji dan(Lord’s Day-Nedelja) treba posebno poštovati i kao hrišćani, ako je to moguće, da se ne radi na taj dan.” – Hefele’s “Councils,” Vol. 2, b. 6.Filon Aleksandrijski (Philo Of Alexandria 20 BC–50 AD)

  • Sedmi dan tokom vekova – 5. Vek
“Narod Carigrada, i gotovo posvuda, okuplja se zajedno u subotu, kao i na prvi dan u nedelju, običaj koji se nikada nije poštovao u Rimu ili Aleksandriji.” (Socrates, “Ecclesiastical History,” Book 7, chap.19.)

Svet

“Jer, iako skoro sve crkve širom sveta slave svete tajne (Večeru Gospodnju) u subotu svake sedmice, pa ipak, hrišćani u Allekandriji i u Rimu, na račun neke drevne tradicije, odbijaju to da čine.” (Fusnota koja prati gore navedeni citat objašnjava upotrebu reči “šabat”. Ona kaže: “To znači subota i tako to treba shvatiti, jer nedelja nikad nije nazvana “Subotom” od strane drevnih otaca i istoričara” (Socrates, “Ecclestical History,” Book 5, chap. 22, p. 289.)

Konstatinopolj

“Narod Carigrada, i gotovo posvuda, okuplja se zajedno u subotu, kao i na prvi dan u nedelju, običaj koji se nikada nije poštovao u Rimu ili Aleksandriji.” (Sozomen, “Ecclesiastical History,” Book 7, chap. 19.)

Svet – Avgustin, episkop hiponski (Severna Afrika)

Avgustin ovde ukazuje da se subota svetkovala u njegovo vreme “u većem delu hrišćanskog sveta”, a njegovo svedočenje u tom pogledu je još više vrednije jer je on i sam bio ozbiljan i dosledan svetkovatelj nedelje. Pogledajte “Nicene and Post-Nicene Fathers,” 1st Series, Vol.1, pp. 353, 354.

Papa Inoćentije (402-417)

Papa Silvester (314-335) je bio prvi koji je naredio crkvama da poste u subotu, a papa Inoćentije (402-417) je to uspostavio kao obavezujući zakon u crkvama koje su ga slušale, (u cilju da subota postane teret) “Inoćentije je uredio da subota ili šabat bude uvek post.” (Dr. Peter Heylyn, “History of the Sabbath, Part 2, p. 44)

Hrišćani 5. veka

Čak do petog veka poštovanje jevrejskog Šabata je nastavljeno u hrišćanskim crkvama. (“Ancient Christianity Exemplified,” Lyman Coleman, ch. 26, sec. 2, p. 527.)
U vreme Jeronima (420. posle Hrista) najverniji hrišćani su obavljali svakodnevni posao u nedelju. (“Treatise of the Sabbath Day,” by Dr. White, Lord Bishop of Ely, p. 219.)

Francuska

“Zato, osim večernje službe i noćne službe, nema javnih službi među njima u toku dana, osim u subotu (šabat) i nedelju.” (John Cassian, A French monk, “Institutes,” Book 3, ch. 2.)

Afrika

“Avgustin ističe činjenicu da u dve susedne crkve u Africi, jedna svetkuje sedmi dan subotu, druga posti na njemu.” (Dr. Peter Heylyn, “The History of the Sabbath.” p. 416.)

Španija (400 g. nakon Hrista)

“Amvrosije je kao sedmi dan posvećivao subotu (kako on sam kaže). Amvrosije je imao veliki uticaj u Španiji, koja je takođe svetkovala subotu.” (Truth Triumphant, p. 68.)

Sidonius (Govoreći o Gotskom kralju Teodoriku, 454-526 nakon Hrista)

“Činjenica je da je na istoku, ranije bio običaj da se svetkuje subota na isti način kao dan Gospodnji (nedelja) i da se narod sakuplja u zajednicu: dok su sa druge strane, ljudi na Zapadu, boreći se za dan Gospodnji, zanemarili proslavljanje subote.” (“Apollinaries Sidonli Epistolae,” lib.1, 2; Migne, 57.)

Crkva Istoka

“Mingana dokazuje da je 410. Isak, vrhovni upravitelj Crkve Istoka, održao Svetski sabor, stimulisan (neki misle, putovanjem u Musacus),-u skupu sa istočnim delegatima iz četrdeset velikih metropolitskih predela. 411. je imenovao jednog mitropolita kao upravitelja za Kinu. Ove crkve su svetkovale sedmi dan.”

Egipat

“Postoji nekoliko gradova i sela u Egiptu, gde se za razliku od uspostavljenog načina na drugim mestima, ljudi se sastaju zajedno u sabat uveče, pa iako su ranije večerali, još uvek se pričešćuju.” (Sozomen. “Ecclesiastical History” Book 7, ch. 19)

  • Sedmi dan tokom vekova – 6. Vek
Škotska crkva
“U ovom drugom slučaju činilo se da su oni sledili običaj u kojem nalazimo tragove u ranoj monaškoj crkvi u Irskoj, kojoj su držali subotu kao njihov dan odmora kada su oni počivali od svih svojih radova.” (“W.T. Skene, “Adamnan Llife of St. Columbs” 1874, p.96.)

Škotska, Irska

“Izgleda da ovde vidimo aluziju na običaj, koji se poštovao u ranoj monaškoj Crkvi Irske, da se poštuje dan odmora – subota, ili šabat.” (“History of the Catholic Church in Scotland,” Vol.1, p. 86, by Catholic historian Bellesheim.)

Škotska – Kolumba

“Pošto je nastavio svoj trideset-četvorogodišnji rad u Škotskoj, on je jasno i otvoreno prorekao svoju smrt, a u subotu, Juna meseca, rekao je njegovom učeniku Diermitu:” Ovaj dan se naziva Šabat, koji je dan odmora, a što će zaista biti za mene, jer to će staviti tačku na moj trud.”” (“Butler’s Lives of the Saints,” Vol.1, A.D. 597, art. “St. Columba” p. 762)

Kolumba (odg. na dr. Batlerov Opis njegove smrti)

“Urednik najbolje biografije Kolumbije kaže u fusnoti: “Naša subota. Običaj kojim zovemo Gospodnji dan (nedelju) shabbat-om je započeo tek hiljadu godina kasnije…” (“Adamnan’s “Life of Columba” (Dublin, 1857), p. 230.)

  • Sedmi dan tokom vekova – 7. Vek
Škotska i Irska

“Profesor James C. Moffatt, profesor crkvene istorije na Prinstonu, kaže: Izgleda da je bilo uobičajeno da se u keltskim crkvama ranog doba, u Irskoj, kao i u Škotskoj, svetkuje, jevrejska Subota, kao dan odmora od posla. Oni su poštovali četvrtu zapovest doslovno na sedmi dan u sedmici.” (“The Church in Scotland,” p.140.)

Škotska i Irska

“Kelti su koristili latinsku Bibliju različitu od Vulgate i držali subotu kao dan odmora, sa posebnim bogosluženjima u nedelju.” (Flick, “The Rise of Mediaeval Church,” p. 237)

Rim

Grgur I (590-604 AD) je pisao protiv rimskih građana koji “zabranjuju svaki posao, da se radi
subotom.” (“Nicene and Post- Nicene Fathers,” Second Series, Vol, XIII, p.13, epist. 1

Rim (papa Grgur I, 590-604 AD)

“Grigorije, episkop po milosti Boga, njegovim jako voljenim sinovima, rimskim građanima: došlo je do mene da određeni ljudi perverznog duha, šire među vama stvari iskvarene i različite od svete vere, tako da zabranjuju tako da zabranjuju bilo kakav posao na subotnji dan. Šta ću ih nazvati osim propovednici antihrista?” (Epistles, b.13:1)

Rim (papa Grgur I)

“Izjavio je da kada antihrist dođe, on će držati subotu kao šabat. “Poslanica Grgur I,” (“Epistles of Gregory I, “b 13, epist.1. found in “Nicene and Post-Nicene Fathers.”)
“Pored toga, taj isti papa Grgur izdao je zvanični proglas protiv jednog dela samog grada Rima, jer se hrišćanski vernici tamo odmaraju i imaju bogosluženje u subotu” (Ista referenca.)

Sedmi dan tokom vekova – 8. Vek

Savet Friaul-a, Italija-A.D. 791 (Kanon 13)

“Mi zapovedamo svim hrišćanima da se poštovanje Gospodnjeg dana ne drži u čast subote iz prošlosti, nego na račun te svete noći, prvog dana u sedmici koji se zove Gospodnji dan. Kada se govori o suboti koju Jevreji svetkuju, poslednjeg dana u nedelji, a koji takođe naši seljaci svetkuju…” (Mansi, 13, 851.)

Persija i Mesopotamija

“Brda Persije i doline Tigrisa i Eufrata odzvanjaju njihove pesme hvale. Oni su požnjeli njihovu žetvu i platili svoje desetke. Oni odlaze u njihove crkve u dan subotni da slave Boga.” (Realencyclopaedie fur Protestatische and Krche,” art. “Nestorianer”; also Yule, “The Book of ser Marco Polo,” Vol.2, p.409.)

Indija, Kina, Persija

“Široko rasprostranjeno i trajno bilo je poštovanje sedmog dana subote među vernicima Crkve Istoka i hrišćanima Svetog Tome u Indiji, koji nikada nisu bili povezani sa Rimom. Takođe se to održalo među onim skupinama koje su se odvojile od Rima nakon sabora u Halkidonu pre svega medju Abisinijcima, Jakobitima, Maronitima, i Jermenima.” (Schaff-Herzog, The New Enclopadia of Religious Knowledge,” art. “Nestorians”; also Realencyclopaedie fur Protestantische Theologie und Kirche,” art. “Nestorianer.”,” Second Series, Vol, XIII, p.13, epist. 1)

Sabor u Liftinae u Belgiji – 745. AD (prisustvovao Bonifacije)

“Treća beseda ovog sabora upozorava protiv poštovanja subote, pozivajući se na dekret Sabora u Laodikeji” (Dr. Hefele, Counciliengfesch, 3, 512, sec. 362)

Kina – 781. AD

I781. godine Nakon Hrista, na čuvenom Kineskom spomeniku je upisano u mermeru o rastu hrišćanstva u Kini u to vreme. Natpis, koji se sastoji od 763 reči, otkriven je 1625. godine u blizini grada Čangan a sada se nalazi u “Šumi tableta,” u Čanganu. Sledeći izvod sa kamena pokazuju da je subota bila svetkovana:,”Sedmog dana nudimo požrtvovanost, nakon što smo očistili naša srca i dobli oprost za naše grehe. Ovu religiju, tako savršenu i tako odličnu, je teško imenovati, ali osvetljava tamu svojim sjajnim pravilima ” (“Christianity in China, M. I’Abbe Huc, Vol. I, ch.2, pp. 48, 49.”)

Sedmi dan tokom vekova – 9. Vek

Bugarska

“Bugarska je u ranom razdoblju svog evangeliziranja učila da se posao ne bi trebao obavljati u subotu”.
Responsa Nicolai Papae I and Con-Consulta Bulllllgarorum, Responsum 10, found in Mansi, Sacrorum Concilorum Nova et Amplissima Colectio, Vol.15; p. 406; also Hefele, Conciliengeschicte, Vol.4, sec. 478

(Papa Nikolas I, u odgovoru na pismo od Borisa, vladajućeg princa Bugarske).

“Pitanje 6 – kupanje je dopušteno u Nedelju.
Pitanje 10 – Da se u nedelju prestane sa radom ali ne i na Sabat”.

Hefele, 4,346-352, sec. 478

Bugari su praktikovali da odmaraju u subotu, Papa Nikolas je pisao protiv te prakse.

Konstantinopolj

“Fotije, Patrijarh Konstantinopolja koji je optuživao papstvo i zbacio papu Nikolasa. Jer nasuprot, kanonima oni su pritiskali Bugare da poste subotom”

Photius, vonKard, Hergenrother, 1, 643

zapazite

Papstvo je pokušalo da osujeti reputaciju sedmog dana insistirajući da svi tada treba da poste. Na taj način bi okrenulo ljude nedelji, prvom danu, danu kada je prihvaćen Rim.

Atinjani

Kardinal Hergenroter je izjavio da su oni bili u bliskoj vezi sa Imperatorom Mihajlom II (821-829) i svedoči da su oni svetkovali subotu.

Kirchengeschichte, 1, 527

Indija, Absinija

“Svetkovanje sedmog dana-subote bilo je široko rasprostranjeno među vernicima crkve na istoku i Hrišćanima svetog Tome u Indiji. To se takođe praktikovalo i kod Abisinaca”.

Bugarska

“Papa Nikolas I u devetom veku, poslao je vladajućem princu Bugarske dugački dokument gde se između ostalog traži da se uzdržava od posla u nedelju. Ali ne i u subotu. Poglavarstvo Grčke crkve bilo je uvređeno mešanjem papstva proglašavajuće papu za isključenog”.

Truth Triumphant, p. 223

Sedmi dan tokom vekova – 10. Vek
Škotska

“Radili su nedeljom, ali su držali subotu na način subotnog odmora.” Istorija Škotske od Rimske okupacije, Vol. I, S.96. Andrew Lang (A history of Scotland from the Roman Occupation, Vol. I, p.96.)
Crkva na istoku – Kurdistan

“Nestorijanci nisu jeli svinjetinu i svetkovali su subotu. Oni nisu verovali ni u oralnu ispovesti, niti u čistiliše.” Schaff-Herzog, “Nova enciklopedija religijskog znanja”, članak. “Nestorijanci.” (“The New Encyclopaedia of Religious Knowledge,” art. “Nestorians.”)

Valdežani

“I zato što su svetkovali nijedan drugi dan osim Subotnog dana, zvali su ih Insabathas, tako da kažu, da su svetokvali Subotu.” Luterovi predhodnici” str. 7, 8. (Luther’s “Fore-Runners”, PP. 7, 8)

Rimokatolički pisci pokušavaju da izbegnu apostolskp poreklo Valdenžana, tako da izgleda da je jedino rimska crkva apostolska, a da su sve druge kasnije i novije. I iz tog razloga oni pokušavaju da kažu da Valdenžani potiču od Petra Valda iz dvanaestog veka. Dr. Petar Allix kaže:

“Neki protestanti, u ovom slučaju, su upali u zamku koja je bila postavljena za njih … Apsolutno je pogrešno shvatanje da je te crkve ikada uspostavio Petar Valdo … to je čisti falsifikat.” Drevna Crkva Pijemonta, str.192, Okford: 1821 (Ancient Church of Piedmont, pp.192, Oxford: 1821)

“Nije tačno, da je Valdo dao to ime stanovnicima te doline: zvali su ih Valdenžanima ili Vod, pre njegovog vremena, prema dolinama u kojima su živeli. ” isto str., 182

Sa druge strane, on je “prozvan Valdus, ili Valdo, jer je primio svoja verska shvatanja od stanovnika doline.” Istorija hrišćanske crkve, Villiam Jones, Vol. II, str.2. (History of the Christian Church, William Jones, Vol II, p.2)

Sedmi dan tokom vekova – 11. Vek

Škotska

“Oni su smatrali da je subota pravi šabat na koji se treba uzdržavati od posla.”
|Keltska Škotska, izd. 2, str. 350| (Celtic Scotland, Vol. 2, p. 350)

“Radili su nedeljom, ali su držali subotu na način subotnog odmora… Margareta je ovo ukinula.”
| Istorija Škotske od Rimske okupacije, vol. I, S.96. |
(A history of Scotland from the Roman Occupation, Vol. I, p.96. Andrew Lang)

“Bio je to još jedan njihov običaj da zanemaruju svetost dana Gospodnjeg (nedelje), tako što su sebe posvetili svakoj vrsti ovozemaljskog poslovanja u njemu, baš kao što su radili drugim danima. Da je ovo bilo u suprotnosti sa zakonom, ona (Kraljica Margareta) im je pokazala i rezonovanjem kao i autoritetom. ‘Hajde da poštujemo dan Gospodnji,’ rekla je ona, ‘zbog vaskrsenja Gospoda našega, koji se dogodio na taj dan, i hajde da više ne radimo ropske poslove u njemu; imajući u vidu da smo u ovom danu bili otkupljeni iz ropstva đavolu. Blagosloveni papa Grgur ovo isto potvrđuje.”
|Život svete Margarete, Turgot, str. 49 (Biblioteka Britanskog Muzeija)|
(Life of Saint Margaret, Turgot, p. 49 (British Museum Library))

(Istoričar Skene je komentarisao rad Kraljice Margarete) “Njena sledeća tačka je bila da oni nisu propisno svetkovali dan Gospodnji, ali u ovom slučaju se čini da su oni sledii običaj za koji imamo tragove u ranoj Crkvi Irske, zbog koje su svetkovali subotu kao šabat u koji su se odmarali od svih svojih poslova.” |Skene, Seltik Škotska, vol.2, str. 349| (“Celtic Scotland,” Vol.2, p. 349)

Škotska i Irska

“T. Ratcliffe Barnett, u svojoj knjizi o vatrenoj katoličkoj kraljici Škotske koja je 1060. bila prva koja je pokušala da uništi bratstvo Kolumba, piše: ‘U ovom slučaju Škoti su možda zadržali tradicionalnu praksu drevne irske crkve koja je svetkovala subotu kao dan odmora umesto nedelje.’ (Barnett)
| Margarita iz Škotske: Kraljica i Svetac str.97 |(“Margaret of Scotland: Queen and Saint,” p.97)

Koncil i Klermontu

“Tokom prvog krstaškog rata, papa Urban II je proglasio na konciclu u Klermontu (1095. posle Hrista) da subota bude izdvojena u čast Bogorodice.” |Istorija subote, str.672 |
(History of the Sabbath, p.672)

Konstantinopolj

“Zato što svetkujete subotu sa Jevrejima i Dana Gospodnjeg sa nama, izgleda da imitirate sa takvim poštovanjem sektu Nazarena.” |Migne, Patrologija Latina, vol 145, str.506| ;
takođe Hergenroether, Fotije, vol 3, str.746 (Nazarećani su bili hrišćanska denominacija.)
(Migne, “Patrologia Latina,” Vol. 145, p.506; also Hergenroether, “Photius,” Vol. 3, p.746.)

Grčka Crkva

“Poštovanje subote je, kao što svi znaju, predmet gorke rasprave između Grka i Latina.” |Neal Istorija Svete Istočne crkve, “vol 1, str. 731. (Pozivajući se na razdvajanje grčke crkve od latinske 1054.)| (“A History of the Holy Eastern Church,” Vol 1, p. 731.)

Sedmi dan tokom vekova – 12. Vek

Lombardija

“Tragovi svetkovaoca subote se nalaze u vreme Gregura I, Grgura VII, i u dvanaestom veku u Lombardiji.” Strong’s Ciclopaedia, 1, 660

Španija (Alfons iz Aragona)

“Alfonse, kralja Aragona, itd, svim arhiepiskopima, episkopima i svima ostalima … ‘Mi vam naređujemo da jeretike, naime, Valdenžane i Insabbate, treba proterati daleko od Božjeg lice i od svih katolika i da im se naredi da odstupe iz našeg kraljevstva . ‘” Marianse, Praefatio u Lucam Tudensem, iz “Macima Gibliotheca Veterum Patrum,” Vol.25, p.190

Mađarska, Francuska, Engleska, Italija, Nemačka

(Pozivajući se na svetkovatelje Subote u Pasagini) “Širenje jeresi u ovom trenutku je gotovo neverovatno. Od Gulgaria do Ebroa, od serverne Francuske do Tibara, svuda ih susrećemo. Cele države su zaraženi, poput Mađarske i južne Francuske ; a oni obiluju u mnogim drugim zemljama, u Nemačkoj, u Italiji, u Holandiji, pa čak i u Engleskoj su uložili svoje napore “. Dr Han, “Gesch. Der Ketzer.” 1, 13, 14

Valdenžani

“Među dokumentima, imamo od istog naroda, objašnjenje deset zapovesti koje je Boyer datirao da su iz 1120. Svetkovanje subote prestankom svih zemaljskih poslova je određeno.” Blair, Istorija Valdenžana, Vol.1, str. 220 (Blair, History of the Waldenses, Vol.1, p. 220)

“Robinson daje prikaz nekih Valdenžana iz Alpa, koji su bili pozvani Sabati, Sabatati, Insabatati, ali češće Inzabatati. ‘Neko kaže da su tako nazvani od jevrejske reči subote, jer su oni držali da je subota Dan Gospodnji. ‘” Opšta istorija Baptističke Denominacija, vol.II, P. 413 (General History of the Baptist Denomination, Vol.II, P. 413)

Vels

“Postoji mnogo dokaza da je subota prevladavala na univerzitetu u Velsu 1115. godine posle Hrista, kada je prvi rimski episkop ustoličen u St. Davidu. Stare Velške crkve koje su držale subotu nisu ni tada podpuno savile kolena pred Rimom, nego su pobegle u svoja skrovišta.” Lewis,”Baptisti sedmoga dana u Evropi i Americi”, Vol.1, str.29 (Lewis, “Seventh Day Baptists in Europe and America,” Vol.1, p.29)

Francuska

“Dvadeset godina Peter De Bruys je uzbunjivao južnu Francusku. On je pogotovo isticao dan svetkovanja koji je bio priznat u to vreme među keltskim crkvama Britanskih ostrva, među Pavlikijanima, i u velikoj crkvi Istoka, naime, da je to sedmi dan iz četvrte zapovesti.”

Pasagini

Papsiki autor, Bonacursus, napisao je sledeće protiv “Pasagaina”: “Ne mali broj nego mnogi znaju šta su greške onih koji se nazivaju Pasagaini … Prvo, oni uče da trebamo da poštujemo šabat. Osim toga, uvećavajući svoju grešku, oni osuđuju i odbacuju sve crkvene oce i celu Rimsku crkvu.” D’Achery, Spicilegium I, f.211-214; Muratory, Antq. Med. aevi.5, f.152, Hahn, 3, 209.

Sedmi dan tokom vekova – 13. Vek

“Inkvizitori … [izjavljuju] da znak jednog Vodua (Valdenžana Francuske), smatranim dostojnog smrti, je bio da je sledio Hrista i nastojao da poštuje Božje zapovesti.” Istorija inkvizicije u srednjem veku, “H. C. Les, vol.1 (History of the Inquisition of the Middle Ages)

Valdenžani

“Oni kažu da je blagosloveni papa Silvester Antihrist kji se pominju u poslanicama svetog Pavla koa sin pogibli. [Oni takođe kažu] da se treba svetkovati subota.” Crkvena istorija drevne crkve iz Piemonta”, str.169 (Ovo je prema istaknutom Rimokatoličkom autoru koji piše o Valdenžanima.) (Ecclesiastical History of the Ancient Churches ofPiedmont)

Francuska (Valdenžani)

Da bi u potpunosti uništio ove jeretike, papa Inoćentije III je poslao dominikanske inkvizitore u Francusku, a takođe i krstaše, obećavajući “potpuno oproštenje svih grehova onima koji su uzeli učešće u krstaškim pohodima… protiv albbigenza.”Katolička enciklopedija, Vol. XII, članak “Rejmond VI”, str. 670 (Catholic Encyclopaedia, Vol.XII, art.”Raymond VI,” p. 670)

Francuska

Na hiljade Božjih sledbenika su mučeni do smrti od strane inkvizicije, živi sahranjivani, spaljenivani na smrt, ili iskomadani od krstaša. Dok su rupili grad Biterre, vojnici su pitali katoličke vođe kako mogu da znaju ko su bili jeretici; “Sve ih pobijte jer Gospod zna koji su Njegovi.” Istorija inkvizicije, str.96 (History of the Inquisition, pp.96)

Francuska-kralj Luj IX, 1229

Objavio statut “Cupientes”, u kome sebe obavezuje da očisti južui Francusku od jeretika kako su zvali svetkovaoce subote.
Valdenžani Francuske

“Jeres u Vodua, ili siromašnih ljudi Liona, je dosta stara, jer neki kažu da je ona još od vremena pape Silvestra, a drugi kažu da je još od apostola” Rimski inkvizitor, Reinerus Sacho, piše oko 1230. (The Roman Inquisitor)

FRANCUSKA-koncil u Tuluzu, 1229

Kanoni protiv svetkovaoca subote: “Kanon 3 – Gospodari različitih okruga trebaju pažljivo pretražiti vile, kuće i šume a skrovišta jeretika uništiti.”

“Kanon 14 – Običnim članovima crkve nije dozvoljeno da poseduju knjige Starog ili Novog Zaveta.” Hefele, 5, 931, 962

Evropa

“Pavlikijani, Petrobusinai, Passaginiani, Valdenžani i Insabatati su velike grupe svetkovaoca Subote u Evropi do 1250. godine nove ere.”

Pasaginiani

Dr Hahn kaže da ako bi Pasaginiani se pozivai na 4. zapovest da podrže subotu, rimski sveštenici bi odgovorili, “Sabata simbolizuje večni počinak svetih.”

Mongolija

“Mongolsko osvajanje nije poremetilo Crkvu Istoka. (Svetkovanje subote.) Naproti, jedan broj Mongolskih prinčeva i veći broj mongolskih kraljica su bili pripadnici ove crkve.”

Ima i 14 vek ali za sada da stanemo.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Nađi ceo tekst.
Citat nije dovoljan.
Uostalom Filon Aleksandrinac nije bio hrišćanin, ne znam zašto bi njegov stav o suboti imao značaja za Crkvu?
Pa u tome je i stavr, neko izvana tvrdi nesto o tome.
da je hriscanin, etiketirao bi ga kao on je sledbenik nekog pravca.
Kada nije hriscnain onda ti ne odgovara sto nije?

Postavicu sada sto imam.
Navedeno je gde se sta nalzi.
Ako te zanima trazi po netu.
A kada stignem navescu druge stvari koje imam sa celim tekstom.
Imamo vreme.
 
Pa u tome je i stavr, neko izvana tvrdi nesto o tome.
da je hriscanin, etiketirao bi ga kao on je sledbenik nekog pravca.
Kada nije hriscnain onda ti ne odgovara sto nije?

Postavicu sada sto imam.
Navedeno je gde se sta nalzi.
Ako te zanima trazi po netu.
A kada stignem navescu druge stvari koje imam sa celim tekstom.
Imamo vreme.
Ja da tražim? Da li si ozbiljan?
Ne, ja to neću tražiti po netu. Jer, to nije moja obaveza.
Ti si taj koji si koristio pomenuti citat i autora koristiš kao dokaz u prilog svoje tvrdnje.
Ako hoćeš da pojačaš argumente, onda postavi ceo tekst.
Ako ne želiš, što se mene tiče, ovo što si postavio ne dokazuje ništa.
Zašto?
Zato što:
1. To je iskaz nehrišćanina (i kao takav, u poređenju sa hrišćanskim izvorima, nije ili je manje merodavan za izvođenje zaključaka praksi Crkve)
2. Citat ne govori o kome se uopšte radi? O judaistima ili hrišćanima?
3. Citat uopšte ne ukazuje na kontekst niti otkriva širu priču u okviru koje se daje

Tako da...
 
Ja da tražim? Da li si ozbiljan?
Ne, ja to neću tražiti po netu. Jer, to nije moja obaveza.
Ti si taj koji si koristio pomenuti citat i autora koristiš kao dokaz u prilog svoje tvrdnje.
Ako hoćeš da pojačaš argumente, onda postavi ceo tekst.
Ako ne želiš, što se mene tiče, ovo što si postavio ne dokazuje ništa.
Zašto?
Zato što:
1. To je iskaz nehrišćanina (i kao takav, u poređenju sa hrišćanskim izvorima, nije ili je manje merodavan za izvođenje zaključaka praksi Crkve)
2. Citat ne govori o kome se uopšte radi? O judaistima ili hrišćanima?
3. Citat uopšte ne ukazuje na kontekst niti otkriva širu priču u okviru koje se daje

Tako da...
Trazio si i dao sam ti.
Ali ne sve.
Imam ja jos.
Ima 7 video clipova koji detaljno obradjuju celu tu istoriju sa dokazima.
Trebas ih odgledati i nacices to sto trazis.
Ali iz ovoga moze da se vidi kako je postepeno dolazilo do promene.
Pronaci sve te citate kako ti hoces zahteva posao od nekoliko desetina sati i meseci.
Mislim da nebi bilo ozbiljno da to trazis od mene i da na kraju kazes, ah to je sve netacno?

Pisacu ja jos i sa time sto trazis.
Ali to je ogroman posao, treba vremena.
 
Osobina birokratskog uma, fasciniranog autoritetima do te mere da ne sme ni da pomisli nešto da reši samostalno, samoinicijativno, i da stane iza toga, dok mu autoritet to ne odobri, u osnovi je subotarstva. Za takav um je nezamislivo da se nešto može menjati bez dozvole. Hristos kada je došao, i izlagao promene, takvi umovi su ga smesta osudili. Nebitno im je bilo šta On izlaže, pa ni čudesna svedočanstva istinitosti Hristu su bila nedovoljna da bi ga oni razumeli i uopšte i razmislili o Njemu. ''To je zabranjeno menjati, to je nama tako od naših starih ostalo, ko si ti da menjaš, ko ti je dao to pravo? ISTA ta pitanja evo i posle 20 vekova takvi umovi ponavljaju. Za njih je Hrišćanstvo jeres. Kako se to Hristos samo usudio...? To je bila dovoljna osuda DA GA RAZAPNU.
*
A On je došao Lično, Bog Lično, Bogočovek Lično,
da uredi Svoj svet, svoja ljubljena stvorenja - ljude, sa novim naprednijim zakonima / zavetima. Jer je za to sazrelo vreme. Taj dolazak je planiran, u predvečnosti, kada vreme sazri, tačnije kada ljudi sazru da prihvate novo zavetovanje. Došao je da nam pomogne u spasenju, u postizanju Božje blizine, u oboženju. Da postanemo kao On. Da se obožimo. Neverovatno je to sa koliko poverenja i ljubavi je On došao i obratio nam se. Ali, naš okamenjeni, rigidni, birokratski um ga je odbacio.
%
Tako je i pitanje subote i nedelje.
NAJJJJAČI argument subotaša jeste kako se neko smeo USUDITI da promeni subotu u nedelju.
Nebitno zašto i ko. Kako je smeo da se drzne?????? Kako je smeo, koga je pitao, ko mu je dopustio da nešto menja, gde mu je pismena dozvola za to, kako sme da čini promene dok mu ''komitet'' ne odobri. Ovo im je i jedini argument zašto starozavetna subota nije smela da se promeni u novot+zavetnu nedelju. (Nedelja na ruskom je voskrsenie.)
&
Promenu subote u nedelju su doneli Sveti Oci. Crkva je donela tu odluku. Duhom svetim nikada napuštena Crkva. I odlično je što su tako odlučili. Svaka čast ''momcima''!!! Oni su shvatili suštinu različitosti starog i novog zaveta, suštinu Hrišćanstva - PROMENE.
 
Ne razumem, Glasniče.
Ceniš da zatrpavanje čaršavima, kao što Arijana radi, ima vrednost stvarnih dokaza?
Pazi ovo;
Trazio si i bunio si se sto nisam postavio istoriju, i koristio to kao argument da ja nemam tu istoriju.
A sada kada sam postavio sledi drugacija etiketa, radim sto arijana radi i zatrpavam?
To nije posteno od tebe.

Pogledaj sam si ovo trazio i zato sam ga ovde postavio a ne da zatrpavm:
Da, skratimo priču, tvoja metodologija je: zanemarujemo sve u periodu od smrti Apostola u 1. veku, pa do pojave adventista u 19. veku
Tj. 18 vekova života Crkve su potpuno nevažni.
Je li tako?
" ;)

Ja sa ovim nisam zavrsio.
 
Osobina birokratskog uma, fasciniranog autoritetima do te mere da ne sme ni da pomisli nešto da reši samostalno, samoinicijativno, i da stane iza toga, dok mu autoritet to ne odobri, u osnovi je subotarstva. Za takav um je nezamislivo da se nešto može menjati bez dozvole. Hritos kada je došao, i izlagao promene, takvi umovi su ga smesta osudili. Nebitno im je bilo šta On izlaže, pa ni čudesna svedočanstva istinitosti Hristu su bila nedovoljna da bi ga oni razumeli i uopšte i razmislili o Njemu. ''To je zabranjeno menjati, to je nama tako od naših starih ostalo, ko si ti da menjaš, ko ti je dao to pravo? ISTA ta pitanja evo i posle 20 vekova takvi umovi ponavljaju. Za njih je Hrišćanstvo jeres. Kako se to Hristos samo usudio...? To je bila dovoljna osuda DA GA RAZAPNU.
*
A On je došao Lično, Bog Lično, Bogočovek Lično,
da uredi Svoj svet, svoja ljubljena stvorenja - ljude, sa novim naprednijim zakonima / zavetima. Jer je za to sazrelo vreme. Taj dolazak je planiran, u predvečnosti, kada vreme sazri, tačnije kada ljudi sazru da prihvate novo zavetovanje. Došao je da nam pomogne u spasenju, u postizanju Božje blizine, u oboženju. Da postanemo kao On. Da se obožimo. Neverovatno je to sa koliko poverenja i ljubavi je On došao i obratio nam se. Ali, naš okamenjeni, rigidni, birokratski um ga je odbacio.
%
Tako je i pitanje subote i nedelje.
NAJJJJAČI argument subotaša jeste kako se neko smeo USUDITI da promeni subotu u nedelju.
Nebitno zašto i ko. Kako je smeo da se drzne?????? Kako je smeo, koga je pitao, ko mu je dopustio da nešto menja. Ovo im je i jedini argument zašto starozavetna subota nije smela da se promeni u novot+zavetnu nedelju. (Nedelja na ruskom je voskrsenie.)
&
Promenu subote u nedelju su doneli Sveti Oci. Crkva je donela tu odluku. Duhom svetim nikada napuštena Crkva. I odlično je što su tako odlučili. Svaka čast ''momcima''!!! Oni su shvatili suštinu različitosti starog i novog zaveta, suštinu Hrišćanstva - PROMENE.
Nedelja, spomen na Hristovo Vaskrsenje, je toliko prirodno usvojena kao Dan Gospodnji, i to od samih početaka, bez ikakve drame i potresa
 
Ja sam ti izašao u susret i obradio citate koje si priložio iz Sokrata, Sozomena i Apostolskih Ustanova.
Nijedan od tih citata, kada se sagleda u celom kontekstu rečenog, nema veze sa onim što si ti tvrdio ;)
Odradio si jedan citat od gomilu.
Budi posten bar.
Na pitanja koja sam postavio dva puta na taj obradjeni citat nisi ni odgvorio.
Tako taj citat ti nije obradjen.
Izneo sam dokaze.
Ako ti se ne svidjaju ok, ne moras da vredjas i lepis etikete.
 
Pazi ovo;
Trazio si i bunio si se sto nisam postavio istoriju, i koristio to kao argument da ja nemam tu istoriju.
A sada kada sam postavio sledi drugacija etiketa, radim sto arijana radi i zatrpavam?
To nije posteno od tebe.

Pogledaj sam si ovo trazio i zato sam ga ovde postavio a ne da zatrpavm:


Ja sa ovim nisam zavrsio.
Moramo neke stvari da razjasnimo.
To rešetanje citatima nije nikakvo dokazivanje.
To su neozbiljne stvari.
Tako se ne debatuje.
A sad se vrati na citat Filona Aleksandrijskog i daj mi ceo tekst.

Odradio si jedan citat od gomilu.
I šta si ti uradio na to što sam "odradio"?
Da čujem komentar na te poruke?
 
Nedelja, spomen na Hristovo Vaskrsenje, je toliko prirodno usvojena kao Dan Gospodnji, i to od samih početaka, bez ikakve drame i potresa
Rekli smo da to nije problem.
Nedelja je dan vaskrsenja ali ne dan odmnora.
Nema potrebe davati joj etiketu koju nema i rusiti bozji zakon za koji hristos kaze da nece enstati ni jedne jote dok se sve ne ispuni.
Imate vaskrs, cudno je slaviti svaku nedelju radi vaskrsa.
I rodjendan ne slavis svake srede ako si rodjen u sredu nego taj datum.
 
Rekli smo da to nije problem.
Nedelja je dan vaskrsenja ali ne dan odmnora.
Nema potrebe davati joj etiketu koju nema i rusiti bozji zakon za koji hristos kaze da nece enstati ni jedne jote dok se sve ne ispuni.
Imate vaskrs, cudno je slaviti svaku nedelju radi vaskrsa.
I rodjendan ne slavis svake srede ako si rodjen u sredu nego taj datum.
Ako je nedelja predstavljala "rušenje Božijeg zakona", kako ti kažeš, to bi onda trebalo da je izazvalo nekakve potrese u Crkvi.
U tom smislu:
- navedi mi periode kada su se dogodile te navodne "sabatarijanske rasprave"
- navedi mi najpoznatijeg ranohrišćanskog apologetu sabatarijanizma nasuprot nedelji

Ja sam ti dva puta postavio pitanja na koja nisi odgvorio.
KOja?
 
Ako je nedelja predstavljala "rušenje Božijeg zakona", kako ti kažeš, to bi onda trebalo da je izazvalo nekakve potrese u Crkvi.
U tom smislu:
- navedi mi periode kada su se dogodile te navodne "sabatarijanske rasprave"
- navedi mi najpoznatijeg ranohrišćanskog apologetu sabatarijanizma nasuprot nedelji


KOja?
Znam ja sta ti sada hoces.
sada hoces nepotrebnu raspravu da se zatrpaju svi dati citati.

Nema potrebe da diskutujemo o necemu sto sam ti vec tri puta unazad objasnio sto se tice potresa.
Postavio sam ti citate kako je to postepeno menjano.
Bilo je i progonstava, ubijanja.
To tek sledi.
U citatima koje sam ti dao vidi se da su ljudi jos svetkovali subotu 14 vekova i kako se to menjalo.
Nedelja ne predstavlja rusenje Bozjeg zakona dok je izvan njega.
Dok je dan vaskrsenja.
Ali kada odjedared ukida jednu zapovest i pocinje da budee ono sto nije, dan odmora.
Onda ona rusi bozji zakon i svi koji to podrzavaju, cine bezakonje.
Jer bezakonje je kada neko radi protivno bozjemj zakonu.
I o tome smo vec pisali, nema potrebe ponavljati.

A ovde imas link gde mozes da pogledas subota nedelja od 2 do 5 veka u kontekstu.
Nadam se da ce se otvoriti.
file:///C:/Users/book/Downloads/Subota%20i%20nedjelja%20od%20drugog%20do%20petog%20stoljeca%20(Strand).pdf
Ili ga ukucaj pa mozda izadje.
Ili ukucas sledece:
SUBOTA I NEDJELJA OD DRUGOG DO PETOG STOLJEĆA
 
Ovo je sada apsolutno neposteno.
Dva puta sam ti postavio istto pitanje unezad nisam dobio odgovor, odma negde posle tog sto si komentarisao.
Ja sada nemam vise volje da to trazim unazad.
Pogotovo sto od mnostva navedenih argumenta ti si uzro samo ejdan i misis da si oborio 30 sa time?
ovo je sada spam sto pokusavas.
Izneo sam svoje dokaze kako si trazio, ako ti se ne svidjaju ok.
Svako dobro.
Iznecu jos cim stignem, mozda uz vise konteksta.
 

Back
Top