Najveći mogući prekršaj?
Ok, ko se u istoriji hrišćanstva pobunio protiv toga?
Daj mi imena bar trojice istaknutih koji su u u vreme "ukidanja subote" i njene nametnute "zamene nedeljom" digli svoj glas protiv takvog "kršenja Božije zapovesti"?
Daj mi u bibliji gde se vodi rasrpava o menjanju sa subote na nedelju.
Da se to d esilo, takva rasporava bi bila zapisana.
nedelja kaod an odmora ili biloc ega, ne postoji u bibiliji.
Kroz istoriju su mnogi drzali subotu ali ih je crkva gonila i istrebljivala.
Kao valdenzani na primer.
Bilo je diskusije na crkvenim saborima o suboti, ali se to ne iznosi u javnbsiot, jer bi to bilo pucanje samoms ebi u koleno.
Ali imamo ove istotrijske zapise koji nam pokazuju pravu sliku:
Crkva se slozila da napravi kormpomis zbog nrznsbozaca.
Ta ista nepopustljiva odanost starom bogu svetlosti ostavila je svoj trag, sve do nasega vremena, na jednoj od svetih i opstih hriscanskih ustanova.
Staro neznabozacko ime
dies solis ili Sunday (nedelja) za sedmicni hriscanski sedmicni praznik je zadrzano u velikoj meri radi ujedinjenja neznabozaca i hriscana, iz razloga jer je Konstantin preporucio prvi dan sedmice svojim sledbenicima- neznaboscima i hriscanima kao casni dan sunca.
To je bio njegov nacin da bi ujedinio neslozne religije svojega carstva jednom zjednickom ustanovom.
History of the Eastern Church, p. 193.)
Car Konstantin osnivac je gradjanskog praznovanja nedelje.
Tako je svetkovanje nedelje u (rimskoj) crkvi moglo jedino postati univerzalno i dobro utvrdjeno...
Hriscani su kao i neznabhosci bili navikli na svoje svetkovine.
Konstantin je uciniuo da njihov odmor dolazi u isto vreme,
i on je izabrao nedelju.
(
History of the Christian Church, vol. III, p.p. 379-380.by Philip Schaf.)
Prvi zakon o svetkovanu nedelje izdao je Car Konstantin.
On je naredio 321 godine da svi gradjanski i obrtnicki poslovi prestanu u gradovima, ali je poljoprivredni posao dopustio.
Ipak tu naredbu da se nedeljom ne radi, niko nije smatrao da se temelji na trecoj zapovesti (o danu domora) sve do kraja 6 veka. od tog vremena malo po malo postala je nauka crkve.
Tako su crkveni ucitelji, ili biskupi sa rimskim papom, njihovim prevoditeljem i zamenikom Hristovim, preneli subotu Staroga zaveta njenu slavu u svetost na prvi dan endelje.
Biskup Skat Rordam: Report of the Second ECClesiastical Meetings in Copenhage, Sept 13-15, 1887, p. Taaning, p.p. 40-41.
Nedelja je katolicka ustanova..
zahtevi svetkovanja nedelje mogu se zastiti samo nacelima katolicke crkve.
Od pocetka pa do kraja svetog pisma ne postoji nijedan stih, koji ovlascuje prenos sedmicnog dana Bogusluzenja od sedmog dana sedmice na prvi dan sedmice.
I gle, celi civilizovani svet klanja se u odanoj poslusnosti neredbi Katolicke crkve.
(
Archbishop T. Enright, in American Sentinel, p. 173 Kansas City, mo)
Ranije promene koje je car Konstantin ucinio s pomocu crkvenoga zakona 386. godine. bile su jos stroze poostrene i svuda civilni psolovi svake vrste, nedeljom su bili strogo zabranjeni.
genral Histry of Cristian religion and church, vol, 2, p.300, by dr. A neander.)
Kako je mogla da se ucini istorijski potvrdjena promena u 4 veku kada su hriscani vec svetkovali endelju?
Pa nisu.
Prilagodili su se neznaboscima da bi ovi postali hriscani, uzeli su njihov dan nedelju za odmor , mesto subote.,
Katolici kazu ovako:
Sve sto je trebalo cinbiti u subotu, mi smo rpeneli na Gospodnji dan... Eusbius, Commentaria in Pslamos 91, P. G. 23, 1172.
Zasto bi prenosili nesto ako se to do tada izmedju 3-5 veka nije praktikovalo???