Poštovanje subote

Монофизити нису дио Једне Свете Саборне и Апостолске Цркве, већ одавно су изашли из јединства, а познато је да кад се узме једно погрешно учење, друго иде још лакше..., а то нам је познато и од велике шизме и даљег расипања западне цркве.

A šta to tera vernike da se CEPAJU I RASIPAJU ?

Ja lično mislim da je pohlepa i srebroljublje razlog, a vi ?
 
Troje njih su mi kolege sa posla.
Sve sam ih pitao odavno.
A sta je to od recenog podmetacina?
Argumentovao sam.
Ti si samo naveo najveci balkanski argument.
Negiranje.

30 do 40 .000.000 PRAVOSLAVNIH ETIOPLJANA SLAVE SUBOTU KAO DAN ODMORA

Subota se slavi nista manje od nedelje,

http://www.manastir-lepavina.htnet.h...jeuafrici.html

Slave subotu jer su prvi Hriscani prvih 4 veka slavili subotu kao dan odmora a kasnije dolazi do otpada i Konstantin i katolici ukidaju 4 bozju zapovest i prebacuju je na nedelju.

Etipski pravoslvbci su svedoci toga.

Eritrejci se drze apsolutno svega istog kao i Etiopljani. Vrlo slican i miran narod. Posle razgovora sa @Jovan Prezviter - om o ovoj temi koji smo imali, pozvao sam svog poznanika iz Eritreje i pitao ga o ovim stvarima oko subote. Covek bio iznenadjen da uopste neko tvrdi da se u Etiopiji ili kod njih slavi subota. Po njegovim recima subota se postuje samo kao predpraznistvo nedelje. Tako je bilo oduvek a tako je i sad. Tako je i u Pravoslavlju. Nista vise.

Evo upitaj te ljude da ti objasne kako i na koji nacin svetkuju subotu pa nam iznesi a meni je najmanji problem da to proverim i suocim sa onim sto ce mi prijatelj Eritrejac reci o tome. Dakle kako to Etiopljani slave subotu?
 
Eritrejci se drze apsolutno svega istog kao i Etiopljani. Vrlo slican i miran narod. Posle razgovora sa @Jovan Prezviter - om o ovoj temi koji smo imali, pozvao sam svog poznanika iz Eritreje i pitao ga o ovim stvarima oko subote. Covek bio iznenadjen da uopste neko tvrdi da se u Etiopiji ili kod njih slavi subota. Po njegovim recima subota se postuje samo kao predpraznistvo nedelje. Tako je bilo oduvek a tako je i sad. Tako je i u Pravoslavlju. Nista vise.

Evo upitaj te ljude da ti objasne kako i na koji nacin svetkuju subotu pa nam iznesi a meni je najmanji problem da to proverim i suocim sa onim sto ce mi prijatelj Eritrejac reci o tome. Dakle kako to Etiopljani slave subotu?
Tvoj prijatelj prica sta su ga nacili oni sto si im namtnuli nedelju.
Kada pitas nekog pravoslavaca o pravoslavlju a kamoli hriscanstvu, malo ko ce znati da ti kaze tacno informacije.
Neke koje sam ja pitao na primer sta je to Trojica.
Neki su cak misleli da je to neka sveta zena po imenu trojica.
Kao sto ima svete zene po imenu subota ili nedelja.
Moji Etiopljani su mi potvrdili da je nedelja dosla kasnije.
Nisu znali da mi kazu tacno kako i kada.
Rekao ssm im da se raspitaju ako moze.
Kako slave subotu, nisam se setio da ih pitam.
Ali to nije bitno.
Bitno je da slave.
Po njima.
Subota je radi stvaranja a nedelja radi vaskrsenje.

Uopste nije bitno kako svetkuju subotu.
Bitno je da ju svetkuju i videli smo odakle im to.

A sada u sledecem postu ce nam istorija potvrditi koliko je tvoj prijatelj Etiopljanin, dobar izvor informacoja.
 
Tvoj prijatelj prica sta su ga nacili oni sto si im namtnuli nedelju.
Kada pitas nekog pravoslavaca o pravoslavlju a kamoli hriscanstvu, malo ko ce znati da ti kaze tacno informacije.
Neke koje sam ja pitao na primer sta je to Trojica.
Neki su cak misleli da je to neka sveta zena po imenu trojica.
Kao sto ima svete zene po imenu subota ili nedelja.
Moji Etiopljani su mi potvrdili da je nedelja dosla kasnije.
Nisu znali da mi kazu tacno kako i kada.
Rekao ssm im da se raspitaju ako moze.
Kako slave subotu, nisam se setio da ih pitam.
Ali to nije bitno.
Bitno je da slave.
Po njima.
Subota je radi stvaranja a nedelja radi vaskrsenje.

Uopste nije bitno kako svetkuju subotu.
Bitno je da ju svetkuju i videli smo odakle im to.

A sada u sledecem postu ce nam istorija potvrditi koliko je tvoj prijatelj Etiopljanin, dobar izvor informacoja.
Moj je prijatelj Eritrejac a ne Etiopljanin a svoju veru poznaje odlicno. Kada mi kaze da se u tim delovima Afrike, nikada nije slavila subota ( to ni Mojsije nije propisivao Jevrejima, nigde nemas da se subota treba slaviti) ja mu verujem. Medjutim i bez njega nije ni malo tesko videti da vase oslanjanje na Etiopljane ( ko da je Miller bio Etiopljanin) nema nikakve osnove.
 
Totalna neistina!!!
Da li si ti ikada upoznao nekog iz Etiopije? E kad upoznas i pitas ga direktno o ovome sto pises, videces da je ovo sto kazes obicna neistina i podmetacina.
Ocigledna metoda obezvredjivanja recenoga.
Sada cemo dokazati istinu.

Istorija Etiopske crkve.
S 87,88

Kada su Portugalci oplovili Afriku, zacudjeno su ustanovili da su Etiopljani bili Hriscani..
Osim toga jako ih je zbunilo da ovaj narod ne svetkuje nedelju vec subotu sedmi dan sedmice. (SABAT SUBOTU)
Kada je jedna Etiopska delegacija 1534 pne na kraljevskom dvoru u Lisabonu bila upitana o tome, dali du sledeci odgovor:

Posto je Bog posle stvaranja sam pocinuo na Taj dan (subotu) i proglaso ga svetim.
Ne postovanje tog dana bi bilo protivno bozjoj volji i njegovoj zapovesti.
Koji bi pre pustio da propadne nebo i zemlja nego njegova rec.
Jos pored toga, Isus nije dosao da unisti zakon vec ispuni.
Dakle ne radi se o tome da se imitiraju jevreji. Vec iz poslusnosti prema Hristu i apostolima postujemo ovaj dan. (Subotu)

Dr. Geddes, Church History of Ethiopia, S. 87, 88)

Als die Portugiesen Afrika umsegelten, stellten sie erstaunt fest, dass die Äthiopier Christen waren. Es verwirrte die Portugiesen außerdem, dass dieses Volk nicht den Sonntag feierte, sondern den siebten Tag der Woche, den Sabbat (Samstag). Als eine äthiopische Gesandtschaft 1534 n. Chr. am Königshof von Lissabon darüber befragt wurde, gab sie folgende Antwort:



„Weil Gott, nachdem er die Schöpfung der Welt vollendet hatte, an demselben ruhte; da nun Gott diesen Tag den heiligen genannt haben will, so scheint die Nichtbeachtung desselben deutlich gegen Gottes Willen und Gebot, welcher eher Himmel und Erde vergehen lässt, als sein Wort, und dies besonders, da Christus nicht kam, das Gesetz zu zerstören, sondern zu erfüllen. Es geschieht deshalb nicht, um den Juden nachzuahmen, sondern aus Gehorsam gegen Christus und seine Apostel, dass wir diesen Tag feiern.“ (Dr. Geddes, Church History of Ethiopia, S. 87, 88)

Dakle jasno je sve.
Etiopljani su do 16 veka svetkovali samo subotu.
Tvoj prijatelj sada prica cemu su ga posle naucili oni koji su im nametnuli nedelju i doneli promene.
Nema izmisljotina vec ti izmislja da bi sakrio istinu.
Odgovara pred bogom za svaku rec.
 
Dakle jasno je sve.
Etiopljani su do 16 veka svetkovali samo subotu.
Tvoj prijatelj sada prica cemu su ga posle naucili oni koji su im nametnuli nedelju i doneli promene.
Nema izmisljotina vec ti izmislja da bi sakrio istinu.
Odgovara pred bogom za svaku rec.
I ovo je ta istorijska cinjenica koju si nam obecao? :D
Portugalci u 16. veku otkrili da su Etiopljani svetkovali subotu? A sta kazu Italijani koji su imali svoje kolonije tamo?

Na trenutak sam pomislio da ces nesto ozbiljno reci i zaobici vikipedijske pamflete.
 
I ovo je ta istorijska cinjenica koju si nam obecao? :D
Portugalci u 16. veku otkrili da su Etiopljani svetkovali subotu? A sta kazu Italijani koji su imali svoje kolonije tamo?

Na trenutak sam pomislio da ces nesto ozbiljno reci i zaobici vikipedijske pamflete.
Auuu.
Koje neistine.
To nije vikipedija vec istorija Etiopske crkve.

(Dr. Geddes, Church History of Ethiopia, S. 87, 88)

Michael Geddes488
 
Poslednja izmena:
13 I biće im reč Gospodnja, zapovest po zapovest, zapovest po zapovest, pravilo po pravilo, pravilo po pravilo, malo ovde, malo onde, da idu i padaju nauznako i razbiju se, i da se zapletu u zamke i uhvate. https://wwwyu.com/biblija/23isa028.htm

Gde to sedmicna subota pripada Statom zavetu?
Kada su sveti oci napravili tu promenu?
Jer ako subota kao deo Bozjeg zakona pripada Starom zavetu, onda pripadaju i ostale 9 zapovesti.
Cemu dodavanje neke nove zapovesti na mesto ukiute zapovesti?
Gde imamo u npvpm zavetu tu promenu?
Ko je sv ocima dao pravo da menjajiu Bozji zakon,?
Znam da sam mu na ignore, ali moram da ih citiram kada blistaju pitanjima i odgovorima, samo fali konzistentnost
Valja zamijetiti da Kristova služba prema Evanđelju po Luki ne samo da počinje u subotu, na dan koji je Krist prema Luki (4,16) običavao svetkovati, već i završava na “dan priprave, i subota je već osvitala” (23,54). Isusova služba subotom, koja je izazvala učestalo protivljenje (Luka 4,29; 13,14.31; 14,1-6), bila je, kako prikazuje Luka, uvod u konačno odbacivanje Krista i Njegovu žrtvu.
...
Zapravo, od drugog stoljeća naovamo crkveni su oci načinili listu “subotnjih prijestupa” koje spominju evanđelja, neprekidno je dopunjujući novima kako bi stvorili djelotvoran dokaz protiv subote. Oni su iz evanđelja uzeli navodne slučajeve “kršenja subote” koje je Krist spomenuo u svojoj raspri s farizejima, to jest, Davida koji je u subotu jeo zabranjene kruhove (Matej 12,3; usp. 1. Samuelova 21,1-7), svećenike koji su istog dana vršili obrezanje i prinosili žrtve (Matej 12,5)29 i samog Boga koji subotom ne prekida s radom (Ivan 5,17).30 Ovaj popis obogaćen je drugim “dokazima” kao što je primjer Jošue koji je prekršio subotu kad je “djeci Izraelovoj naredio da obilaze zidove Jerihonske”,31 Makabejaca koji su ratovali u subotu32 te patrijaraha i pravednih ljudi koji su živjeli prije Mojsija, a navodno nisu svetkovali subotu.33

Pretpostavljajući (ali ne i priznajući) da su ovi dokazi utemeljni na čvrstim kriterijima biblijske hermeneutike, ne bi li ove iznimke samo potvrdile obvezujuću narav zapovijedi o suboti? Nadalje, zar se ne bi osoba, koja prihvaća tumačenje ranih crkvenih otaca i koristi se ulomcima o suboti u evanđeljima da bi odredila Kristov a zatim i vlastiti stav prema suboti, također trebala suglasiti, da bi bila dosljedna, s negativnim i proturje čnim objašnjenjima ne samo značenja subote, već i cijeloga židovskog načina života?
Glasnik i ovaj njihov http://www.svetlostistine.org/ hoce da kazu da Isusuov izuzetak potvrdjuje pravilo, a istovremeno da izuzetak pobiju jer ukida pravilo. E pa mi kazemo, ne mozete i jare i pare, nego niste razumeli - Isus neke zapovesti stavlja u siri kontekst, a neke u uzi, na primer, siri kontekst zapovesti ne ubij je u mrznji, pa ondakaze ljubi neprijatelje, a to je cak suprotno od ne mrzi/ne ubij. Pa onda subota je radi coveka da se odmori, a nije covek radi subote.
 
Poslednja izmena:
Zvanični sajt Etiopske Crkve
https://www.ethiopianorthodox.org/english/ethiopian/worship.html

Other feast days include one for each of the twelve Apostles. The martyrs, St. George, St. Stephen and St. John the Baptist are also commemorated. Other important holy days are those in commemoration of St. Michael and St. Mary and of the grate religious reformer, the Emperor Zar’a Ya’iqob. No less than thirty-three holy days are devoted to St. Mary. An indication of the special veneration attached to the Blessed Virgin in Ethiopia. A feature of feast days in the Ethiopian Church is that many of them are commemorated monthly and not only annually. As in the rest of the Christian world Sunday is observed as a day of rest. In former times Saturday, the Biblical Sabbath, was also observed. On holy days believers are expected to refrain form heavy labor and manual tasks, such as farming, forging metal and weaving. Various transactions are permitted, however. On these days ot os customary to carry out charitable and philanthropic acts, to visit the sick or those in prison and to arrange reconciliation between those who have quarreled. Sundays and other holy days are also occasions of social events, weddings, dancing and sport.


Dakle "also", a ne "only".... ;)
 
Poslednja izmena:
10 Božjih Jahvinih zapovjedi nije ukinuto
niti 4.BZ Subota
--------------------------------------------------------



MATEJ 19,16

I gle, pristupi mu netko i reče:

"Učitelju, KOJE MI JE DOBRO ČINITI DA IMAM ŽIVOT VJEČNI?



MATEJ 19,17

A on mu reče: "Što me pitaš o dobrome? Jedan je samo dobar!

ALI AKO HOĆEŠ U ŽIVOT UĆI, ČUVAJ ZAPOVIJEDI.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,


Sam SIN od Boga Jedinoga Oca JHVH – G Jehohsua,
ti jasno kaže -
ako želiš do RAJA doči -
MORAŠ poštovati SVIH 10BZ - i - 4.BZ Subotu
 
KOja istina?
Navedi mi najpoznatijeg ranohrišćanskog apologetu subote?
Istina da je subota 4 Bozja zapovest koja nikada nije ukinuta sa boztje sgtrane vec je izvrsena zamena od strane crkve i time je ucinjen najveci moguci prekrsaj u Bozjim ocima..
Bezakonje.
Jer Bozji zakon i dalje vazi.
Po njemu ce se na kraju suditi kako kaze apostol Pavle.
I verni poslednjeg vremena su u otrkivenju opisani kao oni koji drze bozji zakon.
To je znak prepoznavanja vernih poslednjeg vremena.
Opis koji Jovan daje u otrkivenju oko zveri, azdaje, i ziga zveri je upravo napad na prve 4 zapoversti.

Sa ovim nisam zavrsio izlaganje.
Trazili ste dokaze i ovo je tek bio prvi.
Naravno da vam iznesem i video snimak iz tog vremna kada su Etiopljani potvrdili suobtu pred carem u Lisabonu i tada ne biste prihvatili.

Ali to nije tema i pitanje.
Kazes apolgetu?
Pa naveli smo Mateja koji je osnovao Etiopsku crkvu i vidimo da ih je naucio da drze subotu ne nedelju.
Ne priznati ovu cinjenicu ne znaci da je to protiv argument.
Vec da vi samo odbijate istinu.
Nisam ni ocekivao drugacije.
Samog Hrista mozemo da uzememo i sve apostole koji su drzali subotu.
 
Poslednja izmena:
Zvanični sajt Etiopske Crkve
https://www.ethiopianorthodox.org/english/ethiopian/worship.html

Other feast days include one for each of the twelve Apostles. The martyrs, St. George, St. Stephen and St. John the Baptist are also commemorated. Other important holy days are those in commemoration of St. Michael and St. Mary and of the grate religious reformer, the Emperor Zar’a Ya’iqob. No less than thirty-three holy days are devoted to St. Mary. An indication of the special veneration attached to the Blessed Virgin in Ethiopia. A feature of feast days in the Ethiopian Church is that many of them are commemorated monthly and not only annually. As in the rest of the Christian world Sunday is observed as a day of rest. In former times Saturday, the Biblical Sabbath, was also observed. On holy days believers are expected to refrain form heavy labor and manual tasks, such as farming, forging metal and weaving. Various transactions are permitted, however. On these days ot os customary to carry out charitable and philanthropic acts, to visit the sick or those in prison and to arrange reconciliation between those who have quarreled. Sundays and other holy days are also occasions of social events, weddings, dancing and sport.


Dakle "also", a ne "only".... ;)

Dakle:
Као и у остатку хришћанског света, недеља се посматра као дан одмора. У некадашња времена субота, библијска субота, такође је примећена.

Ja sam moje navedene tekstove barem prevodio.
Ti nisi jer nista ne dokazuju.
Etiopljani su svetkovali subotu kao sedmi idan jer su ih apostoli tako naucili kako smo videli.
U 16 veku kada su drzaoci papske nedelje saznali za to, naturili su im i nedelju.
Tako Etiopski hriscani drze subotu jer je to dan koji je bog posvetio, kojim priznajemo njegov autoritet i da smo n jegova stvorenja, stvoren jos u raju za sve ljude i Adama i Evu kako sam Hristos kaze.

I drze i nametnutu nedelju sto nije bilo sporno u diskusiji.
Navodno radi vaskrsenja, iako imate uskrs.
Ali o toj promeni cemo ek pisati jer ste to trazili, ja sam hteo da zaobidjem.
 
Istina da je subota 4 Bozjazapovest koja nikad anije ukinuta sa boztje sgtrane vec je izvrsena zamena od strane crkve i time je ucinjen najveci mogu prekrsaj u Bozjim ocima..
Najveći mogući prekršaj?
Ok, ko se u istoriji hrišćanstva pobunio protiv toga?
Daj mi imena bar trojice istaknutih koji su u u vreme "ukidanja subote" i njene nametnute "zamene nedeljom" digli svoj glas protiv takvog "kršenja Božije zapovesti"?
 
У некадашња времена субота, библијска субота, такође је примећена.
Ne "primećena", nego "poštovana".
Tako se prevodi ;)

I drze i nametnutu nedelju sto nije bilo sporno u diskusiji.
Nije bila "nametnuta".
Jedino što se ovde nameće to je priča o "nametanju" nedelje ;)

U 16 veku kada su drzaoci papske nedelje saznali za to, naturili su im i nedelju.
Dokaz?
 
Najveći mogući prekršaj?
Ok, ko se u istoriji hrišćanstva pobunio protiv toga?
Daj mi imena bar trojice istaknutih koji su u u vreme "ukidanja subote" i njene nametnute "zamene nedeljom" digli svoj glas protiv takvog "kršenja Božije zapovesti"?
Daj mi u bibliji gde se vodi rasrpava o menjanju sa subote na nedelju.
Da se to d esilo, takva rasporava bi bila zapisana.
nedelja kaod an odmora ili biloc ega, ne postoji u bibiliji.
Kroz istoriju su mnogi drzali subotu ali ih je crkva gonila i istrebljivala.
Kao valdenzani na primer.
Bilo je diskusije na crkvenim saborima o suboti, ali se to ne iznosi u javnbsiot, jer bi to bilo pucanje samoms ebi u koleno.

Ali imamo ove istotrijske zapise koji nam pokazuju pravu sliku:

Crkva se slozila da napravi kormpomis zbog nrznsbozaca.


Ta ista nepopustljiva odanost starom bogu svetlosti ostavila je svoj trag, sve do nasega vremena, na jednoj od svetih i opstih hriscanskih ustanova.
Staro neznabozacko ime dies solis ili Sunday (nedelja) za sedmicni hriscanski sedmicni praznik je zadrzano u velikoj meri radi ujedinjenja neznabozaca i hriscana, iz razloga jer je Konstantin preporucio prvi dan sedmice svojim sledbenicima- neznaboscima i hriscanima kao casni dan sunca.
To je bio njegov nacin da bi ujedinio neslozne religije svojega carstva jednom zjednickom ustanovom.
History of the Eastern Church, p. 193.)

Car Konstantin osnivac je gradjanskog praznovanja nedelje.
Tako je svetkovanje nedelje u (rimskoj) crkvi moglo jedino postati univerzalno i dobro utvrdjeno...
Hriscani su kao i neznabhosci bili navikli na svoje svetkovine.
Konstantin je uciniuo da njihov odmor dolazi u isto vreme, i on je izabrao nedelju.
(History of the Christian Church, vol. III, p.p. 379-380.by Philip Schaf.)

Prvi zakon o svetkovanu nedelje izdao je Car Konstantin.
On je naredio 321 godine da svi gradjanski i obrtnicki poslovi prestanu u gradovima, ali je poljoprivredni posao dopustio.
Ipak tu naredbu da se nedeljom ne radi, niko nije smatrao da se temelji na trecoj zapovesti (o danu domora) sve do kraja 6 veka. od tog vremena malo po malo postala je nauka crkve.
Tako su crkveni ucitelji, ili biskupi sa rimskim papom, njihovim prevoditeljem i zamenikom Hristovim, preneli subotu Staroga zaveta njenu slavu u svetost na prvi dan endelje.
Biskup Skat Rordam: Report of the Second ECClesiastical Meetings in Copenhage, Sept 13-15, 1887, p. Taaning, p.p. 40-41.


Nedelja je katolicka ustanova..
zahtevi svetkovanja nedelje mogu se zastiti samo nacelima katolicke crkve.
Od pocetka pa do kraja svetog pisma ne postoji nijedan stih, koji ovlascuje prenos sedmicnog dana Bogusluzenja od sedmog dana sedmice na prvi dan sedmice.
I gle, celi civilizovani svet klanja se u odanoj poslusnosti neredbi Katolicke crkve.
(Archbishop T. Enright, in American Sentinel, p. 173 Kansas City, mo)


Ranije promene koje je car Konstantin ucinio s pomocu crkvenoga zakona 386. godine. bile su jos stroze poostrene i svuda civilni psolovi svake vrste, nedeljom su bili strogo zabranjeni.
genral Histry of Cristian religion and church, vol, 2, p.300, by dr. A neander.)

Kako je mogla da se ucini istorijski potvrdjena promena u 4 veku kada su hriscani vec svetkovali endelju?
Pa nisu.
Prilagodili su se neznaboscima da bi ovi postali hriscani, uzeli su njihov dan nedelju za odmor , mesto subote.,

Katolici kazu ovako:

Sve sto je trebalo cinbiti u subotu, mi smo rpeneli na Gospodnji dan... Eusbius, Commentaria in Pslamos 91, P. G. 23, 1172.

Zasto bi prenosili nesto ako se to do tada izmedju 3-5 veka nije praktikovalo???
 
Konstantin je 306 posle Hrista u Brritaniji proglasen kao Augustus i potpisnik je edikta kroz kojeg je vrhovni kajser Galerijus 311. promovisao podnosenje hriscana.
Kroz njegovu Konstantinovu pobedu nad Maxentiusa kod Ponte Molea (Moliv most) isrped Rima 312 zauzeo je celi zapad. I kroz nadvladjivanje Liciniusa 324 osvojio je Univeralnu monarhiju.
Preokretom od obozavatelja SUNCA obratio se hriscanstvu .
Tako su nastale postepne etape religiozne politike.
330 krajem njegove vlade pojcala se tendencija da se neznabostvo ogranicici i da se hriscanstvo ucini drzavnom religijom.
Konstantina . je umro u pripremi rata sa Persijancima posto je primio krstenje.
IZVOR: Veliki HERDER LEKSIKON STRANA 635.

Tek 4 veka je nedelja PROGLASENA danom odmora.
Prvo je starozavetni Subotni mir i blagoslov prenesen zakonski na nedelju, prvo kroz KONSTANTINA 321.
Ucesce nedlejom u Bogosluzenju pocinje 313 godine (Synode v. Elvira) kao zapovest.
Islam je svesno (namerno) postavio petak kao glavni dan Bogoslkuzenja nasurpót (hriscasnkoj)nedelji i suboti.
Izvor: DER GROSSE HERDER LEKSIKON strana 831.

VIDLJIVI DOKAZ ZA NEVERNE TOME:

Raznovrsno. 6NCLFR
 
Evo jedan primer kako su oni to radili, tako su i sa nedeljom uradili koja je bila neznabozacki dan sunca.

Mario regitzi, poznati katolicki liturgista, pise:

Posto su hriscani poceli da uzivaju mir, Rimska crkva , da bi olaksala paganskim masama prihvatanje vere, nasla je za pogodno da ustanovi 25 decembar kao rpaznik Hristovog rodjenja (Bozic) da bi hriscane odvratila od paganskog praznika kojis se slavio 25 dezembar u cást nepobedivog sunca, Mitre pobednbika tame.
Citat Y S B. Sunday observance in Early Cristianity, p. 260.
 
U serijalu "Sedmi dan", Hal Holbruk vodi gledaoce kroz vekove kako bi otkrili istoriju Sedmog dana. Ova dokumentarna serija traga za dokazima kroz arhive i biblioteke širom sveta.
Priča o Sedmom danu obogaćena je svedočanstvima pedeset istoričara i teologa iz čitavog sveta.
Kroz bitku za Sedmi dan u srednjovekovnim vremenima, saznaćete malo poznate istorijske podatke, legendeRaznovrsno. Arrow-10x10 i propagandu, istoriju papa i careva.
Uz pomoć stručnjaka putovaćete kroz istoriju hrišćanstva i borbe za autentično bogosluženje i verovanje.
Otkrićete kakvu je ulogu imalo svetkovanje Dana od odmora u vremenima religijskih previranja – od duhovne revolucije u Rusi- ji u 15. veku, preko pojave protestantizma u 16. veku pa sve do radikalnog svetkovanja Dana od odmora u Engleskoj u 17. veku.
Saznajte kakvo značenje ima biblijski Dan odmora u 21. veku.

Izdaje: Studio "Glas nade"

 
Da se to d esilo, takva rasporava bi bila zapisana.
nedelja kaod an odmora ili biloc ega, ne postoji u bibiliji.
Novi Zavet, dobro ti je poznato, nije detaljistička zbirka propisa.
Činjenica, da sve do Nikeje nije bilo nikakve debate, nemira ili podele u Crkvi na pitanju subote, govori da nikakvog "nametanja" nije ni bilo.
Te da je Crkva toliko prirodno usvojila nedelju kao Dan Gospodnji, poput čaše vode
 

Back
Top