Analitičari: Odbijanje Prištine da formira ZSO rizik po bezbednost regiona
Izvor: Kosovo Online
Tvrdoglavo odbijanje Prištine da formira Zajednicu srpskih opština (ZSO) u skladu sa prihvaćenim dogovorom predstavlja potencijalan rizik po bezbednost celog regiona, navodi se u analizi Demostata o situaciji na severu Kosova, uz konstataciju da bi ZSO sada mogla da bude ključ mira, ali i novih sukoba, dok granicu gde prestaje dijalog, a počinju sukobi u svojim rukama drži međunarodna zajednica.
U tekstu u kojem se konstatuje da je jučerašnji sastanak glavnih pregovarača Beograda i Prištine u Briselu, koji je bio fokusiran na implementaciju Sporazuma o normalizaciji odnosa i njegovog Aneksa, završen bez ikakvih rezultata, navodi se i da su potrebni dodatni napori međunarodne zajednice, posebno SAD, da se pokrene proces implementacije Sporazuma.
Istraživač Demostata Milomir Mandić smatra da bi trenutna situacija mogla da destabilizuje ceo region, te da su potrebni dodatni napori SAD da bi se odglavio proces implementacije sporazuma, pre svega kad je reč o Prištini i formiranju ZSO.
„Očekujem da, ukoliko Priština ispuni tu svoju obavezu, možemo očekivati povratak Srba u institucije i bržu implementaciju svojih obaveza od strane Beograda. Dakle, uz sve trenutne opstrukcije i zastoje, optimista sam da idemo ka rešenju”, rekao je Mandić.
On podvlači da se, ukoliko ne bude ostvarena neka vrsta samouprave za Srbe, kao i zaštita crkava i manastira, teško može obezbediti normalizacija, koja je cilj briselsko-ohridskog sporazuma.
Novinar Milivoje Mihajlović kaže da odbijanje Prištine da formira ZSO može da generiše dodatno nezadovoljstvo kod Srba, da postoji više objektivnih rizika od sukoba na severu, te da je najvažnije da međunarodna zajednica prati situaciju i urgira, kao i da dvojica lidera, Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti, imaju svest o tome da bi bilo kakav incident mogao da preraste u nešto ozbiljno.
"Ukoliko bi novoizabrana vlast na severu, koja nema legitimitet budući da na lokalne izbore nisu izašli Srbi, počela da trenira strogoću, mogla bi, uz večite etničke animozitete, da izazove nezadovoljstvo Srba i sukobe", navodi Mihajlović.
Dodaje da zvanični Beograd, koji finansijski pomaže Srbe, može da utiče na njihovo raspoloženje i da usmerava njihove postupke.
Mihajlović podseća i da policija na severu, u kojoj su Albanci, sprovodi priličnu represiju u srpskim sredinama, što takođe može da bude okidač za nemire.
Navodeći da Priština ima pet novih policijskih baza na severu i patrole na svakom koraku, Mihajlović kaže da i među Albancima postoje snage kojima odgovara neka vrsta sukoba ili ograničenih nemira kako bi pokazali da gospodare situacijom.
„Možda bi im neki mini sukob odgovarao kako bi pokazali snagu”, navodi Mihajlović, i podseća da Srbi nisu u institucijama, u policiji i sudstvu.
Govoreći o ZSO, Mihajlović navodi da je suština u tome kakva će ovlašćenja imati budući da Albanci i Srbi imaju dva suprotstavljena stava koja se ne poklapaju ni u čemu, pa čak ni u imenu.
„Priština hoće da Zajednica bude na nivou udruženja ribolovaca, Beograd hoće ozbiljnu instituciju koja bi upravljala severom Kosova i opštinama u kojma Srbi predstavljaju većinu”, navodi on.
Pored toga, podseća Mihajlović, Kurti je pobedio na izborima na maksimi da Zajednica neće proći i on bi, bez obzira na pritiske, ukoliko je dozvoli, izgubio deo biračkog tela, što takođe može biti jedan od uzroka sukoba.
„Neki slučajan incident može da se pretvori u talas nasilja”, rekao je Mihajlović.
On navodi da bi za Beograd bio poraz da pristane na ZSO sa manjim ovlašćenjima od onih koja su dogovorena 2013. i 2015. godine jer bi bila izneverena očekivanja Srba na KiM, te dodaje da međunarodna zajednica nikada nije ozbiljno shvatila priču o Zajednici, jer da jeste, ne bi sedela u fioci deset godina.
Politički analitičar Dušan Janjić ističe da ima mnogo rizika na Kosovu, ali da je glavni razlog za strepnju činjenica da nema političke volje da se postigne dogovor, za početak, o povratku Srba u kosovske institucije, čime bi se smanjio bezbednosni vakuum.
„Nema političkog rada, nema političke volje, a brine me i to što se Kvinta ponaša krajnje opušteno, mada smo sad videli neke prve znake zabrinutosti kod Lajčaka. Amerikanci su stalno obećavali da će to biti rešeno, međutim, vidim da su i oni prihvatili neke mere koje podstiču nebezbednost i povećavaju rizik od povećanih sukoba, kao što su lokalni izbori”, naveo je on.
Janjić ističe da na Kosovu postoji bezbednosni vakuum, jer je većina Srba napustila policiju, dok se na severu nalazi veliki broj specijalnih jedinica u kojima su Albanci, što je rizik samo po sebi.
Jedan od pristupa je da Balkan i dalje treba držati nestabilnim i koristiti ga za sporednu binu, što ne žele samo Rusi, koji na tome intenzivno rade, već i pojedinci iz političkih struktura Nemačke, Italije, Mađarske, zaključuje Janjić.
Dodaje da, s druge strane, SAD imaju poseban interes da ne samo normalizuje odnose na KiM, već i da stabilizuje situaciju i uključi na neki način Srbiju u bezbednosni sistem.