Podrijetlo Hrvata?

Ovi jedan:
U krivu je jer postoji previše podudaranosti kod karpatskih Hrvata i onih na Jadranu da ne bi bili iz istog plemena i to se praktički ne dovodi uopće u pitanje. PS svjestan sam da ćete na sve načine pokušat umanjit značaj svega u vezi (Bijelih) Hrvata, al srića su danas informacije na dohvat ruke pa tako možemo saznat od školovanih, stručnih i nepristranih ljudi šta misle Hrvatima pa i Srbima, a ne od forumaša iz Srbije ili njihovih pseudoznanstvenika i kvazi istoričara.
Kliknite za proširenje...
ne tupi. ako je neko dosao iza karpata na balkan onda je bilo i onih koji su i ostali.

ali istorija nije zabeležila zakarpatsku državu zvana "bijela hrvatska". i kraj priče o bijeloj hrvatskoj.
 
snouden:
Preteruješ. Ništa o Kubratu.... :lol:

Imaju izvore koje je priznala nauka a imaju one koje nije. Evo što kaže AI o Šambatu. Jedini izvor za Šambata je sporni Džagfar Tarihi.
  • Džagfar Tarihi (sporni volško-bugarski apokrif) je glavni izvor za postojanje Šambata, i u različitim njegovim verzijama ili tumačenjima, Šambatse tumači kao:
    1. Peti sin Kubrata (verzija koju sam prethodno izneo).
    2. Brat Kubrata (često poistovećen sa kaganom volško-bugarskih plemena ili utemeljiteljem Kijeva, kao što ste naveli).
Zaključak ostaje isti: Šambat se ne spominje u zvaničnim, autentičnim primarnim izvorima iz 7. i 8. veka koji govore o Kubratu. Njegovo ime (bilo kao brat ili peti sin) je isključivo vezano za Džagfar Tarihi i kasnije tradicije.
Kliknite za proširenje...
To ti već dovoljno govori samo za sebe. Novoromantičarske priče ne treba uzimati odveć ozbiljno.
 
Mej bregami:
To ti već dovoljno govori samo za sebe. Novoromantičarske priče ne treba uzimati odveć ozbiljno.
Kliknite za proširenje...
Nije to novoromanticna prica nego izvor iz 17 veka koji se nenaucno obradjuje. Nasao sam stariji izvor iz 1483 koji spominje Sambata kao Kubratovog brata. Evo skraceno:


Letopis "Pravedni put, ili Blagočestiva dela bugarskih šeika" (iz 1483. godine, autora Muhamed-Amina), govori sledeće o Šambatu:

* Porodične veze: Šambat je bio mlađi brat kneza (Baltavara) Kurbata (Kubrata).
* Osnivanje grada: Po naređenju Kurbata, Šambat je 620. godine nove ere podigao grad Baštu (koji se tumači kao Kijev) na mestu naselja Askal na planinama Kujantau (Kijevske planine).
* Vojni pohod: Odmah po izgradnji, Šambat je iz tog grada poveo veliki odred (Bugara, Anta i Saklana-Rusa) u rat protiv Avara. Uspešno ih je razbio i zauzeo njihovu zemlju.
* Odvajanje i Država Duloba: Nakon pobede, Šambat se proglasio nezavisnim vladarem i svoju državu nazvao Duloba ("Naseobina Dulo"), što se u kasnijoj analizi poistovećuje sa Državom Samo u Panoniji.
* Nadimak: Zbog odbijanja da se vrati u službu starijem bratu, Kuribat mu je dao nadimak "Kij" (što znači Odsečeni ili Odvojeni).
* Slava i Povratak: Šambat je vladao Dulobom trideset tri godine, stekavši slavu pobedama nad Francima (Faranzima) i Germanima (Almancima). Na kraju je poražen od Faranga i vratio se u službu Kurbata, koji mu je vratio dužnost guvernera Baštua.
* Nasleđe imena: Stanovnici grada (Baštua/Kijeva) su ga toliko voleli da su tvrđavu nazvali po njemu – Šambat (što se povezuje sa vizantijskim Samvatasom), a ceo grad nazvali po njegovom nadimku – Kij.
Dakle, letopis iz 1483. godine prikazuje Šambata kao istorijsku ličnost, mlađeg brata Kubrata, osnivača i utvrđivača Kijeva (Baštua) i vođu nezavisne slovenske države u Panoniji (Duloba/Samo).
 
Ovi jedan:
U krivu je jer postoji previše podudaranosti kod karpatskih Hrvata i onih na Jadranu da ne bi bili iz istog plemena i to se praktički ne dovodi uopće u pitanje. Zato se ne uzima samo jedan izvor i jedna znanstvena grana kako bi se donia sud o tome već sve šta je dostupno i onda se na osnovu toga gradi slika. Tako to ide u normalnom svitu.

PS svjestan sam da ćete na sve načine pokušat umanjit značaj svega u vezi (Bijelih) Hrvata, al srića su danas informacije na dohvat ruke pa tako možemo saznat od školovanih, stručnih i nepristranih ljudi šta misle Hrvatima pa i Srbima, a ne od forumaša iz Srbije ili njihovih pseudoznanstvenika i kvazi istoričara.
Kliknite za proširenje...
Nije jedan izvor, ima različitih, starijih i novijih. O tome su pisali Rački ili Jagić koji to negiraju i mislim da čak nazivaju fantazijama.
Pojam "charwaty" u staropoljskom znači gradski stražari, čuvari, što može da se uklopi u ono što piše Božić, a o tome su pisali i Gluhak i Matasović.
U kašupskom "charwatynia" označava stražarnicu.

U staropoljskim rečnicima se može nači da ta reč označava i službenika, carinika.

Nema šta da smanjujemo, jer su to priče o (Belim) Hrvatima za koje ne postoji dokaz. U redu je da istražuješ, ako te zanima, ali nepotkrepljene pretpostavke ili konstrukcije se ne mogu uzeti ozbiljno.
 
snouden:
ne tupi. ako je neko dosao iza karpata na balkan onda je bilo i onih koji su i ostali.
Kliknite za proširenje...
Pa i ostali su, al su se u međuvremenu utopili među druge slavenske narode, a neki su zadržali svoju "posebnost" ka Rusini/Ruteni koji se i sami smatraju potomcima Bijelih Hrvata.

snouden:
ali istorija nije zabeležila zakarpatsku državu zvana "bijela hrvatska". i kraj priče o bijeloj hrvatskoj.
Kliknite za proširenje...
To smo već utvrdili, al ti si uzea DAI ka sveto pismo, a po njemu je bila Bijela/Velika Hrvatska samo šta su kroz druge kanale stručnjaci došli do zaključka da nema pouzdanih dokaza da je zbilja postojala. A ja i onako više pričam o Bijelim Hrvatima nego o njihovoj državnoj zajednici šta je bitna razlika.


Brioso:
Nije jedan izvor, ima različitih, starijih i novijih. O tome su pisali Rački ili Jagić koji to negiraju i mislim da čak nazivaju fantazijama.
Pojam "charwaty" u staropoljskom znači gradski stražari, čuvari, što može da se uklopi u ono što piše Božić, a o tome su pisali i Gluhak i Matasović.
U kašupskom "charwatynia" označava stražarnicu.

U staropoljskim rečnicima se može nači da ta reč označava i službenika, carinika.

Nema šta da smanjujemo, jer su to priče o (Belim) Hrvatima za koje ne postoji dokaz. U redu je da istražuješ, ako te zanima, ali nepotkrepljene pretpostavke ili konstrukcije se ne mogu uzeti ozbiljno.
Kliknite za proširenje...
Pa postoji teorija da su Hrvati bili jedna vrsta ratne elite koja je igrala ulogu stražara/graničara među slavenskim narodom, a sam etnonim se naknadno uvatia tamo di smo imali prevagu i "manju konkurenciju". Al previše je dodirnih točaka između karpatskih Hrvata i jadranskih da ne bi bilo poveznice među njima i o tome sam donia brdo materija kroz ovu temu iz pera stranih slavista i niti jednog Hrvata. Možda nisi primjetia, al naše mišljenje me najmanje zanima o tome, al drago mi je da neki od vas uzimaju mišljenje hrvatskih stručnjaka ka relevantno. Napredujete :)
 
Ovi jedan:
To smo već utvrdili, al ti si uzea DAI ka sveto pismo, a po njemu je bila Bijela/Velika Hrvatska samo šta su kroz druge kanale stručnjaci došli do zaključka da nema pouzdanih dokaza da je zbilja postojala. A ja i onako više pričam o Bijelim Hrvatima nego o njihovoj državnoj zajednici šta je bitna razlika.
Kliknite za proširenje...
kada DAI kaze bela hrvatska on misli na regiju odakle su dosli hrvati. Kao kad bi za tebe rekli da si iz hercegovine.

U 31. poglavlju piše da su Hrvati, koji su ostali u Beloj Hrvatskoj, i dalje podložni "Otonu, velikom kralju Franačke, to jest Saksonije" (što se odnosi na Otona I, cara Svetog rimskog carstva).
Ostali Hrvati su ostali kod Franačke i sada se nazivaju Beli Hrvati (Belohrobatoi). To su beli Hrvati, i oni imaju svoga vlastitoga kneza, oni su podložni Otonu, velikom kralju Franačke, to jest Saksonije (Saksias), i oni su nekršteni, i oni se uzajamno žene s Turcima [Ugrima] i prijateljuju s njima.
Kliknite za proširenje...
 
Poslednja izmena:
Ovi jedan:
Pa i ostali su, al su se u međuvremenu utopili među druge slavenske narode, a neki su zadržali svoju "posebnost" ka Rusini/Ruteni koji se i sami smatraju potomcima Bijelih Hrvata.


To smo već utvrdili, al ti si uzea DAI ka sveto pismo, a po njemu je bila Bijela/Velika Hrvatska samo šta su kroz druge kanale stručnjaci došli do zaključka da nema pouzdanih dokaza da je zbilja postojala. A ja i onako više pričam o Bijelim Hrvatima nego o njihovoj državnoj zajednici šta je bitna razlika.



Pa postoji teorija da su Hrvati bili jedna vrsta ratne elite koja je igrala ulogu stražara/graničara među slavenskim narodom, a sam etnonim se naknadno uvatia tamo di smo imali prevagu i "manju konkurenciju". Al previše je dodirnih točaka između karpatskih Hrvata i jadranskih da ne bi bilo poveznice među njima i o tome sam donia brdo materija kroz ovu temu iz pera stranih slavista i niti jednog Hrvata. Možda nisi primjetia, al naše mišljenje me najmanje zanima o tome, al drago mi je da neki od vas uzimaju mišljenje hrvatskih stručnjaka ka relevantno. Napredujete :)
Kliknite za proširenje...
Подебљано је неоспорна чiњеница, јер по њима су Франци назвали сопствену границу са Словенима. Limes sorabicus.
 
snouden:
kada DAI kaze bela hrvatska on misli na regiju odakle su dosli hrvati. Kao kad bi za tebe rekli da si iz hercegovine.

Naprotiv on tvrdi da nemaju drzavu i da su vazali Franaka. Sto opet tesko moze biti Galicija al ajd...

U 31. poglavlju piše da su Hrvati, koji su ostali u Beloj Hrvatskoj, i dalje podložni "Otonu, velikom kralju Franačke, to jest Saksonije" (što se odnosi na Otona I, cara Svetog rimskog carstva).
Kliknite za proširenje...
Piše i ovo u 30. poglavlju..

"Velika Hrvatska, takođe zvana i ,,Bijela", još je nekrštena, sve do dana današnjeg, kao što su i Srbi koji su njeni susjedi. Oni mogu sakupiti manje konjanika i manje pješaka nego što može krštena Hrvatska, zbog toga što su oni stalno izloženi pljačkanju od Franaka, Turaka(Mađara) i Pečenega. Oni niti imaju sagena niti kondura niti trgovačkih brodova, zato što im je more jako daleko, oni iz svojih krajeva zemlje treba do mora da putuju 30 dana. A more, do kojeg dođu nakon 30 dana je ono koje je nazvano ,,crno"."

..a i ovo u 31. di nas stavlja u istu ravan s Franačkom državom :kafa:

"Srbi (Serbloi) su potomci nekrštenih Srba, zvanih također bijeli, koji žive iza Turske na mjestu zvanom Boiki, gdje im je susjedna Franačka, kao i velika Hrvatska, nekrštena, također nazvana bijela, i u tom su mjestu, dakle, ovi Srbi živjeli od početka."

Konstantin VII. Porfirogenet - O Upravljanju Carstvom
 
Ovi jedan:
Baš sam na temi o porijeklu Srba spominja vašu ulogu na toj strani slavenskog svita ;)
Kliknite za proširenje...
Видео, само у својој злурадости не приметиш реченичне делове 'обичај као и сви Словени'.
Постоји добар филм на ту тему и једино што се режисеру може замерити је прикривање имена дотичног паганског племена, коме недостојни
Франци утерују хришћанство.
Са друге стране имаш руски филм Викинг који на веома искрен начин приказује понор у коме се налазило паганско словенство и
руски излазак из њега покрштењем из Византије. Одгледај оба, добри су, па доноси закучке.
 
Još jedna mala zanimljivost u vezi naziva Hrvat u europskom srednjovjekovlju. Ko bi reka da su Katalonci za svoju valutu imali naziv - Croat :D

Srednjovjekovni katalonski novčići: Hrvati​


Evo jednog od najtraženijih katalonskih novčića: srednjovjekovnih Hrvata. Srednjovjekovni Hrvati i novčanice koje je izdala Generalitat de Catalunya - vlada Katalonije - tijekom Građanskog rata - iako bi potonje, točnije, spadalo u svijet kolekcionarstva novčanica poznat kao notafilija - sveti su gral katalonske numizmatike. Da, postoji veliki interes za ove komade, a posljednjih godina njihova je cijena porasla i na aukcijama i na numizmatičkim izložbama.


Quatern je bio katalonski velon novčić koji je stvorio Petar II. 1212. godine . Bio je poznat i kao dvorski novčić . Njegova vrijednost bila je četiri srebrne i osam bakrenih maraka.

Godine 1346. Petar III. Ceremoniozni stvorio je novi novčić: zlatni florin Aragonski i osnovao kovnicu novca u Perpignanu za kovanje kraljevskih zlatnika. Kovan je po uzoru na one iz Firence. Osim u Perpignanu, kovan je i u Barceloni, Geroni, Valenciji i Mallorci, ali nikada u Aragonu.


Croat je bio barcelonski srebrni novac, kovan od vremena Petra II. (1177. – 1213.) do Filipa V. (1683.-1746.). Nazivao se i barcelonskim srebrnim novcem , pravim srebrnim novcem i debelim bijelim novcem . Ime mu dolazi od križa na poleđini. Ukinut je 1718. godine Novim kraljevskim dekretom.

1280px-Croats_de_la_seca_de_Barcelona%2C_Museu_de_Prehist%C3%B2ria_de_Val%C3%A8ncia.JPG

A selection of croats from the Museu de Prehistòria de València


Grofovi Barcelone postupno su širili svoju vlast i valutu diljem Katalonije.
Seca (kovnica novca) u Barceloni kovala je kovanice zvane Diners i Obols , koje su imale sve manji sadržaj srebra. U vrijeme Jakova I. Osvajača postignuta je stabilnost numerarije. Numeraire je likvidni ili gotovinski novac, tj. kovanice, novčanice i kratkoročni tekući računi. Numeraire se također obično odnosi na količinu novca u optjecaju (uglavnom kovanica i novčanica) koja postoji u nekoj zemlji u bilo kojem trenutku.

Prvi pokušaj izrade snažnog srebrnog novčića u Barceloni datira iz 1268. godine, ali nije se mogao izvesti zbog protivljenja barcelonskih plemića. Poznati barcelonski novčić, nazvan Croat, prvi put je kovan u prvom tjednu kolovoza 1285., a izdavanje je naredio Petar II. Veliki, sin Jakova I. Osvajača. Rođenje katalonskog Hrvata povezuje se s razdobljem širenja katalonsko-aragonske krune.


Na licu je poprsje kralja koji je odlučio kovati novac, uvijek gledajući ulijevo i s krunom na glavi. Naličje kovanice prikazuje križ s dugim krakom, odakle potječe stari naziv 'crucesigneds', a kasnije i Croat. Težina hrvata bila je 3,23 grama srebra.


Prvi pravni problemi Hrvata započeli su u prvom tjednu kolovoza 1285., nekoliko mjeseci prije smrti Petra II.Velikog (koji je vladao od 1276. do 1285. i bio je sin Jakova I. Osvajača i Nasilnika Ugarske). Vrlo malo primjera Hrvata iz te vladavine poznato je i stoga su izuzetno rijetki. Riječ je o rijetkom Hrvatu, a početna cijena na aukciji je 750 €, lako dostižući 3000 €.


Croat-Pere-III.jpg

Petar II. Hrvat


Mora se reći da postoje hrvati koji su puno pristupačniji od onih Petra II. Na primjer, hrvat Jakova II. (1291.-1327.) ima početnu cijenu od oko 80 €, a prodaje se za 216 € u VF, VF20 ili VF25 (prema Sheldon ljestvici ocjenjivanja kovanica). Hrvat Petra III. može se dobiti za nešto više od 80 €.

Za one od vas koji su već upoznati sa sakupljanjem kovanica, već znate da stanje kovanice izravno utječe na njezinu cijenu. Međutim, ponekad postoje kovanice koje su toliko jedinstvene da njihovo stanje pada u drugi plan.



MÉS QUE UN NAROD :kafa:
 
Poslednja izmena:
psmaniac:
Видео, само у својој злурадости не приметиш реченичне делове 'обичај као и сви Словени'.
Постоји добар филм на ту тему и једино што се режисеру може замерити је прикривање имена дотичног паганског племена, коме недостојни
Франци утерују хришћанство.
Са друге стране имаш руски филм Викинг који на веома искрен начин приказује понор у коме се налазило паганско словенство и
руски излазак из њега покрштењем из Византије. Одгледај оба, добри су, па доноси закучке.
Kliknite za proširenje...
To vi Slaveni naši Bijelohrvati su imali svoju kulturu ;)

Imam toliko toga na listi za pogledat, al ne smeta stavit i 238 video u to društvo :D
 
Ovi jedan:
Pa i ostali su, al su se u međuvremenu utopili među druge slavenske narode, a neki su zadržali svoju "posebnost" ka Rusini/Ruteni koji se i sami smatraju potomcima Bijelih Hrvata.


To smo već utvrdili, al ti si uzea DAI ka sveto pismo, a po njemu je bila Bijela/Velika Hrvatska samo šta su kroz druge kanale stručnjaci došli do zaključka da nema pouzdanih dokaza da je zbilja postojala. A ja i onako više pričam o Bijelim Hrvatima nego o njihovoj državnoj zajednici šta je bitna razlika.



Pa postoji teorija da su Hrvati bili jedna vrsta ratne elite koja je igrala ulogu stražara/graničara među slavenskim narodom, a sam etnonim se naknadno uvatia tamo di smo imali prevagu i "manju konkurenciju". Al previše je dodirnih točaka između karpatskih Hrvata i jadranskih da ne bi bilo poveznice među njima i o tome sam donia brdo materija kroz ovu temu iz pera stranih slavista i niti jednog Hrvata. Možda nisi primjetia, al naše mišljenje me najmanje zanima o tome, al drago mi je da neki od vas uzimaju mišljenje hrvatskih stručnjaka ka relevantno. Napredujete :)
Kliknite za proširenje...
Ti ne uzimaš mišljenja stručnjaka koja ti se ne dopadaju, pa i kad ih pišu Hrvati. Nije to bio etnonim, o tome i pišu. Nego gde su neke priče, legende, pesme o Belim Hrvatima? Jel' pevaju ti Rusini, Ukrajinci?
 
Brioso:
Ti ne uzimaš mišljenja stručnjaka koja ti se ne dopadaju, pa i kad ih pišu Hrvati. Nije to bio etnonim, o tome i pišu.
Kliknite za proširenje...
Uzimam redom i baš zato donosim različita mišljenja i tumačenja :)

Brioso:
Nego gde su neke priče, legende, pesme o Belim Hrvatima? Jel' pevaju ti Rusini, Ukrajinci?
Kliknite za proširenje...
Jel se računa ovo iz 1836.? :np:

Pieśni ludu Biało-Chrobatów, Mazurów i Rusi z nad Bugu z dołączeniem odpowiednich pieśni ruskich, serbskich, czeskich i słowiańskich ( Pjesme naroda Bijelih Hrvata, Mazuraca i Rusina s rijeke Bug, s dodatkom odgovarajućih ruskih, srpskih, čeških i slavenskih pjesama)
 
Ovi jedan:
Dobro jutro inspektore Columbo :D
Kliknite za proširenje...
Spomen Otona, velikog kralja Franačke/Saksonije, odnosi na Otona I Velikog (936–973), osnivača Svetog rimskog carstva. Pa se je Bela Hrvatska nalazila na području današnje južne Poljske, Češke i Slovacke. I zahvatala delove Karpata.

Stoga je vise verovati da je Safarik u pravu kada je etimologija reci hrvat u pitanju.

Šafarik je smatrao da ime Hrvat potiče od slovenske reči hrbat (ili hrib, hrb u slovenskim jezicima), koja označava planinski greben ili leđa.

1761603543557.jpeg


Ime Karpata se u nekim slovenskim jezicima (npr. kod Ukrajinaca i Rusina) nazivalo Horby ili Chrby (grebeni/hrbti).

Prema Šafariku, ime Hrvat je u smislu značenja bilo ekvivalentno rečima Gorani ili Brđani, odnosno Planinci – ljudima koji žive u brdskim, planinskim predelima, prvenstveno misleći na oblast oko Karpata.

Dakle hrbat=hrvat=brdjanin.

Nista etnicko.
 
Poslednja izmena:
Mej bregami:
Ukrajinski zavod za povijest.

Krajem 20. stoljeća u Galiciji je otkriveno više od 40 gradina, od kojih većina ima površinu veću od 20 hektara (najveće su gradina Stilskoje s površinom od 250 hektara i gradina Plisneskoje s površinom od 300 hektara u 9. stoljeću), izgrađene u 7.-10. stoljeću i povezane s Bijelim Hrvatima. Neke od gradina postojale su do 14. stoljeća. Istraživanje provodi Verhnjeodnjestrska arheološka ekspedicija NAS Ukrajine.

Velika sličnost sa stanjem na Balkanu gdje od pridošlih naroda samo Hrvati imaju državotvornost i graditeljsku aktivnost dok drugi okolo žive u pećinama ili u šatorima i nisu do kasnog srednjeg vijeka ostavili nikakve tragove osim nekoliko spomena kod stranaca.
Kliknite za proširenje...
Odista? Samo ‘Rvati BRE!
 

INTERVJU: Mr. sc. KREŠIMIR GALIN Hrvati nisu slavenski narod i njihova sačuvana povijest ne seže samo do šestog stoljeća nakon Krista, kako su nas desetljećima učili u školama.​

Postoje mnogi dokazi da prahrvati potječu s područja današnjeg Irana i Iraka, gdje su živjeli nekoliko tisuća godina prije Krista i odakle su migrirali sve do Indije i natrag, pa kasnije na područje Europe. Hrvati su, dakle, jedan od najstarijih svjetskih naroda koji baštini jednu od najstarijih sačuvanih svjetskih kultura, jer su kao gotovo niti jedan drugi narod svoju baštinu uspjeli sačuvati čak 6500 godina!

Do tih zadivljujućih činjenica tijekom dugogodišnjih arheoloških i etnoloških istraživanja došao je magistar etnomuzikologije mr.sc. Krešimir Galin, koji već dvadesetak godina izučava prapovijest Hrvata.
https://croativ.net/postoje-dokazi-...i-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina-3439/

Krešimir Galin​

Kresimir_Galin.jpg

Ana Lucic ekstrena desnicarka u Hrvatskoj samouki arheolog je takodje pricala o Hrvatima kao najstarijim lljudima, i dovela ih u vezi sa Krapinskim covekom, i rekla je da su Hrvatski krapinski covek inteligentniji i stariji nego Srbi iz Lepsnkog Vira i Vince.
a luc.jpg
 
Casual Observer:
Odista? Samo ‘Rvati BRE!
Kliknite za proširenje...
Odista :kafa:

https://arheologija.ru/horvatyi/

Za određivanje teritorija Hrvata spomenutih u kronikama ponekad se koriste izvještaji o borbi Vladimira Svjatoslavića protiv Poljaka u 1080-ima i 1090-ima. Pod godinom 981. kronika izvještava o Vladimirovom pohodu na Przemysl i červenske gradove. Ovaj pohod prethodio je pohodu na Hrvate 992. godine, pa se pretpostavlja da je područje červenskih gradova bilo područje naseljavanja Hrvata.

screenshot-750-png.1790011


Screenshot (751).png
 
snouden:
Kakve ti imas veze s hrvatima i tim granicarima?
Kliknite za proširenje...
Uvik sam bia dobar u graničaru na tjelesnom :kafa:



Nego bia si iskaza želju za saznat nešto više o pogrebnim navikama Bijelohrvata pa evo nešto za tebe sa stranice arheologija.ru, a valjda se njima viruje u komšiluku :np:

"Arheološka nalazišta iz 8. i 9. stoljeća na ovom području(misli se na Galiciju) mogu se nazvati hrvatskima. B. A. Timoshchuk je očito u pravu kada tvrdi da su naselja koja je proučavao u sjevernoj Bukovini napustili Hrvati (Timoshchuk B. O., 1976., str. 138, 139). Međutim, ta naselja nemaju nikakve specifične značajke kojima bi se mogao definirati teritorij Hrvata. Nalazišta gornjeg Dnjestra, sjeverne Bukovine i ukrajinskog Zakarpatja ni na koji način se ne razlikuju od naselja drugih antskih teritorija u pogledu detalja gradnje kuća i keramičkih materijala.

Na području naseljavanja Hrvata povremeno se susreću grobni humci. Najraniji datiraju iz 7.-8. stoljeća. Jedno groblje nalazilo se u blizini sela Červeneva u Zakarpatskoj regiji. Njegova iskapanja proveo je 1930-ih I. Janković, a 1960-ih S. I. Penjak (Penyak S. I., 1968., str. 596-600). U svim humcima otkriveni su ostaci kremiranja. Kalcificirane kosti ležale su u podnožjima humaka u obliku hrpa ili slojeva površine od 0,4 x 0,3 do 3,2 x 1,3 m. U humcima humaka zabilježene su pojedinačne kalcificirane kosti i ulomci oblikovane keramike. Urne koje su se mogle lijepiti pripadaju zaobljenim loncima, s najvećim proširenjem u srednjem dijelu visine. Pronađene su i rane keramičke posude.

Još jedna grobna gomila istražuje se u blizini sela Černivci, Novoselytskij okrug, Černivčka oblast (Rusanova I. 77, 1980., str. 331). Sadrži preko 100 okruglih ili ovalnih gomila visine do 0,5 m. Ostaci kremiranja provedenih na drugim mjestima postavljeni su ispod gomila na drevnom horizontu. Kalcificirane kosti, pepeo i ugljen usipaju se u male plitke jame. Svaka gomila sadržavala je dvije ili tri grobne jame. Ukopi su okruženi prstenastim jarcima sa strmim zidovima (njihova širina i dubina su 0,3-0,4 m). U grobnim jamama i jarcima pronađeni su ulomci ručno izrađene i keramike iz 10. stoljeća.

Obred grobnih humaka očito se nije proširio na području hrvatskih naselja. Grobni humci pronađeni u području Dnjestra najvjerojatnije su se tamo pojavili kao rezultat volinjske infiltracije. Na temelju svojih karakteristika i grobnih predmeta identični su volinjskim humcima.

Kao i u drugim područjima bivše Antske regije, ukopi na području Hrvata očito su vršeni u zemljanim grobljima, koja je uvijek vrlo teško locirati. Poznato je samo nekoliko zemljanih groblja s ukopima s kremacijom. Primjerice, u Užgorodu, u predjelu Galagove, tijekom iskapanja otkrivena su dva ukopa s ostacima kremacije.

Brojnija su groblja bez grobnih humaka s ljudskim ostacima. Nalaze se prvenstveno u regiji Dnjestra (Karta 18) i podijeljena su u dvije vrste: zemljani ukopi bez ikakvih nadzemnih elemenata; i slični ukopi prekriveni kamenim pločama (u arheološkoj literaturi nazivaju se ukopi ispod ploče). Tipično, ova groblja sadrže ukope jedne od ovih vrsta, a samo pet groblja dalo je ukope obje vrste. Svakako je moguće da je bilo znatno više ukopa u grobovima ispod ploče nego što je trenutno poznato. Tijekom oranja, kamene ploče su obično uklonjene s polja, pretvarajući ukope ispod ploče u grobove prve vrste.


Većina groblja bez humaka otkrivena je slučajno i nisu bila predmet sustavnih znanstvenih iskapanja. Stoga je nemoguće procijeniti veličinu groblja ili broj ukopa u svakom. Sudeći po činjenici da je na nekim nalazištima (Kopačinci, Gorodok, Zeleni Gaj i drugi) iskopano nekoliko desetaka ukopa, groblja su bila prilično velika.

Prva znanstvena iskapanja zemljanih groblja na istraživanom području datiraju iz 1970-ih i 1980-ih. Najopsežnije istraživanje proveo je A. Kirkor. Tijekom sedam terenskih sezona (1877.-1883.) ovaj je istraživač otkrio nekoliko ukopa na grobljima u blizini Verkhnyakovtsya, Volkovtsya, Glybochka Velikoga, Gorodoka, Zastenke, Kochubintsya, Losyacha i drugih (ZWAK, 1877., str. 14, 31, 196; 1878., str. 9, 10, 14, 61-68; 1879, str. 15-18, 44, 45, 67-69; 1882, str. 20-27 51; 1890, str. 40-49; 19-27, 39-42, 89, 90). Rezultate tih iskapanja kasnije je sažeo B. Janusz (Janusz B., 1918). U istim desetljećima iskapanja su proveli I. Kopernicki i W. Przybysławski (nekoliko groblja u okolici Zielony Gai i Zwiniacz). U 1890-ima iskapanja groblja proveli su G. Ossowski, W. Demetrickiewicz i I. Szombaty. Početkom 20. stoljeća iskapanja grobova ispod ploče u Zielony Gai i Palaševki proveo je K. Hadaczek (Hadaczek K., 1909).

U 1920-ima i 1930-ima poljski i ukrajinski arheolozi posvetili su veliku pozornost terenskim istraživanjima grobnih humaka u regiji Gornjeg Dnjestra. Iskopavanja ovih spomenika vršili su W. Antoniewicz (Gorodnitsa, Torske), J. Pasternak (Lapshin, Novosilki, Kostyukovka, Ostalowice, Deleva itd.), J. Kostrzewski (Homyakovka), T. Sulimirski (Velika Plavucha, Bodaki), E. Ciehakówna (Grytsivtsi) i drugi (Antoniewicz W., 1925, 184, 1925, 91, 98, 1937, 226, 267, Zapiski. 128; 1935, str. 262, 264).

Naknadna iskapanja (Kopačinci) proveo je A. A. Ratich (Ratich A. A., 1955., str. 25, 26). Također je sastavio sažetak spomenika zapadnih regija Ukrajine, koji je pružio vrlo kratke informacije o mnogim grobnim humcima na proučavanom području (Ratich O., 1957.). E. I. Timofeev, analizirajući pogrebne starine Desnoobalne Ukrajine, pretpostavio je da dotična groblja pripadaju Hrvatima (Timofeev E. Ya., 1961a, str. 69).


Ne uočavaju se uočljive razlike između ukopa ispod ploče i onih koji nisu označeni kamenim pločama, ni u obredu pokopa ni u artefaktima. Svi sadrže isključivo ukope okrenute prema zapadu. Dubina grobnih jama kreće se od 0,3 do 1,1 metara. Obično su pokojnici pokapani bez lijesova. Ostaci drvenih lijesova zabilježeni su samo u izoliranim ukopima na četiri groblja: Gritsivci, Zeleni Gaj, Mihalkov i Palaševka. Obično je jedan pokojnik položen u grobnu jamu. Parni ukopi (muški i ženski) izuzetno su rijetki. Iznimno se nalaze obiteljski ukopi - kosturi odraslih i djece ispod jedne ili dvije ploče. Ulomci keramike ponekad se nalaze u ispuni grobne jame. Običaj razbijanja glinenih posuda tijekom ukopa zabilježen je i u drugim regijama drevne Rusije.

Većina podpločnih ukopa sastoji se samo od velike ploče, položene vodoravno nakon što je grobna jama zatrpana. Trenutno se te ploče nalaze ili na površini ili ispod gornjeg sloja tla. Njihove veličine variraju, od 1,5 x 0,4 m do 2,2 x 1 m.

Ukopi na grobljima istraženim u Ostanovome i Delevu sadržavali su grobove u kojima su velike ploče bile obložene kamenjem. U jednom od grobova u blizini sela Gorodok otkrivena je hrpa kamenja ispod ploče na dubini od 0,4 metra.

Mnogi ukopi bez grobnih humaka u regiji Gornjeg Dnjestra ne sadrže artefakte. Međutim, pronađeni su mnogi ukopi (prvenstveno žena) koji sadrže metalni i stakleni nakit (ploča XXXI). Ostaci trake za glavu (vijenca) pronađeni su u tri ukopa. Tkanina nije sačuvana. Tri brončane pločice s trake za glavu pronađene su u Dobrovljanima; tanka ukrašena metalna pločica sa zvončićima i trapezoidnim privjeskom pronađena je u Džurkovu; a 10 pločica s reljefnim ornamentima i rupama za pričvršćivanje na tkaninu pronađeno je u Mihalkovu.

Među sljepoočnicama prevladavaju pečatnjaci s izbočenim krajevima (ploča XXXI, 1-8, 12, 18-29, 32, 36-38, 41, 43, 45-48) i pečatnjaci s jednim ili oba kraja uvijena u suprotnom smjeru (ploča XXXI, 10, 16, 30, 31, 33-35, 44). Ovi su prstenovi često izrađeni od tetraedarske žice. Sljepoočnice ovog tipa nalaze se na cijelom području rasprostranjenosti zemljanih groblja. Na grobljima u blizini Tereka i Myshkova pronađeni su i pečatnjaci s malim uvijenim prstenom na jednom od krajeva (ploča XXXI, 14, 15, 17), a u Delevu i Glybočku Velikom pronađeni su prstenovi s S-terminalnim krajevima (ploča XXXI, 40, 42). Prstenovi s tri perle (tabla XXXI, 11, 39) pronađeni su u grobljima u Volkovtsy, Gorodnitsa, Gorodishche, Dzhurkov, Ivan-Zlota, Myshkov i Smilnitsa.

Ostali nakit uključuje žičane ili tordirane prstenove. Pločasti prsten s osmerokutnim štitom pronađen je u jednom od ukopa na groblju Žežavski. Ostali nakit je izoliran. Brončane perle pronađene su samo na groblju Semenovski. Narukvica od debele žice potječe iz ukopa u Torsku. Lunnice (mjesečeve perle) pronađene su u ovom groblju i u Hotimežu (ploča XXXI, 9). Originalni privjesak (ploča XXXI, 13) otkriven je u Miškovu. Staklene narukvice povremeno se nalaze u ukopima (Gorodnica, Bedrikovci, Korolivka, Rožisk). Željezne kopče pronađene su u dva ukopa (Zapitov, Lenkovci). Jedan od ukopa ispod ploče u Zvinjaču (Przybyslawski W., 1909., str. 60–64) dao je emajlirani kolt (s prikazom ptice s podignutim repom). Povremeno se u ukopima nalaze komadi zlatom tkane tkanine i mali brončani gumbi. Zanimljive pojasne pločice (ploča XXXI, 49–55) potječu iz Kalinivščine.

Ostali predmeti uključuju željeznu sjekiricu (Korolivka), pršljen od škriljevca (Ivane-Zlote), brončanu iglu i ulomak koštanog šila.


Ženska nošnja pokopanih u opisanim zemljanim grobovima karakterizira se s vrlo malo nakita. Posvuda i relativno često nalaze se samo prstenasti sljepoočni prstenovi i žičani prstenovi. Ostali predmeti su izolirani i stoga ne mogu karakterizirati nošnju ove skupine Slavena.

Među navedenim predmetima nema definitivno datiranih nalaza. Svi pripadaju staroruskim tipovima, raširenim u predmongolskom razdoblju. V. Antonovič, istraživač groblja Torskoye, jednog od najbogatijih artefaktima, datirao je njegove ukope u 10.-12. stoljeće. Čini se da su svi materijali u skladu s datiranjem gornjodnjestarskih zemljanih ukopa u 10.-13. stoljeće. I grobovi ispod ploče i ukopi bez nadzemnih elemenata datiraju u to razdoblje.

Kao što je već navedeno, E. I. Timofejev je identificirao dotična groblja kao hrvatska. Doista, sva se nalaze na teritoriju koji se može smatrati hrvatskim. Međutim, taj je teritorij veći od površine grobova ispod ploče, a njihova rasprostranjenost unutar samo dijela Hrvatske zahtijeva objašnjenje.

Možda je veliki broj zemljanih groblja u regiji Dnjestar i rasprostranjenost ukopa ispod ploča ovdje povezan s odljevom slavenskog stanovništva iz područja donjeg Dnjestra, tj. s migracijom Tiveraca pod pritiskom nomada u sjevernije regije.

Južnodnjestarske slavenske skupine raselili su nomadi već u 10. stoljeću. Većina ukopa na gornjodnjestarskim grobljima bez humka datira iz 11. i 12. stoljeća, kada su, kako pokazuju arheološka istraživanja, gradska naselja u regiji Srednjeg Dnjestra bila uništena od strane nomada ili napuštena zbog kontinuiranih napada stepskih stanovnika. Slavensko stanovništvo bilo je prisiljeno povući se na sjever i preživjelo je samo u udaljenim šumovitim područjima. Možda se migracija Tivertskih Slavena na sjever odražava u toponimima kao što su analistički Čern na Srednjem Dnjestru i Černivci u Sjevernoj Bukovini. Grad Čern - utvrđeno naselje Alčedar - napustili su Slaveni početkom 12. stoljeća (Fedorov, G.B., 1961., str. 80-85). Naselje na mjestu današnjih Černivca, prema obavještajnim podacima, osnovano je u 12.-13. stoljeću.
Trenutno je nemoguće utvrditi kada se običaj postavljanja kamenih ploča na grobove proširio na sjeverno podnjestrovlje. Moguće je da ovaj običaj datira još iz ranijeg vremena. Međutim, rana groblja u Tivertsiju gotovo su nepoznata arheolozima, a štoviše, kamene ploče su možda uklonjene u kasnijim stoljećima.

Gornjednjestarska regija, gdje su se Tiverci, bježeći od navale nomada, vjerojatno naselili, pripadala je Hrvatima. U ovom slučaju, mora se pretpostaviti da je područje rasprostranjenosti grobova ispod ploče bilo hrvatsko-tiversko. To objašnjava njegovu jedinstvenost u usporedbi s ostatkom istočnoslavenske hrvatske regije."
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Back
Top