Početna istoriografija i slavistika u 19. veku

Ajde za trenutak da iskljucimo geopolitiku.

Odavno sam procitao Kurtin stav da je sve sto trenutno znamo i ucimo o istoriji Slovena zaostavstina 19.veka bazirana iskljucivo na lingvistickom konceptu. Zato mi je bilo cudno kada sam naleteo na ove lingviste koje sam pobrojao a koji su pisali u istom vremenskom razdoblju i zagovarali su potpuno drugacije stavove.

Sudeci prema Kurtinom stavovima, idejni tvorac tzv pripjatskog porekla Slovena je Nemac Herder, cije su ideje razradjivali mahom poljski, ceski i ruski lingvisti. Njihovi argumenti su uglavnom bazirani na cinjenici da su najstariji slovenski toponimi locirani na severoistoku Evrope. Dakle pored tolikih antickih toponima u juznoj Evropi, ova skola se bazirala na severno evropskim slovenskim toponima koji su mogli biti atestirani tek duboko u srednjem veku.

Ako vec pricamo o geopolitici, onda mozemo da zakljucimo da su germanske ideje o Pripjatu istocni Sloveni sacekali sa odusevljenjem. Tada, u 19.veku, sa druge strane su stajali americki, italijanski, grcki, francuski, madjarski lingvisti....

Nije li sve ovo zanimljivo?

Ovo je netacno i spada u Kurtino muljanje poput Slavena i zatrpavanje istine nekim nebitnim budalastinama.
Slavistika je vrlo jednostavno bazirana na najranijem pomenu naziva Slaveni kod Jordanesa ili bolje reci u sestom vijeku jer ih pominje i Prokopije nesto ranije. Ali Jordanes daje lokaciju u zakarpatju. Dakle taj naziv i lokacija kod Jordanesa u Getici su korjen BB slavistike.
 

Back
Top