Plata == vrednost

Kako ovo objasniti:
Centrala firme je u Nemačkoj. Jedna fabrika je u Srbiji. Radnik u Srbiji dobije 4 puta manju naknadu od radnika u fabrici u Nemačkoj koji ima isti radni učinak i stvara jednaku vrednost.
Postoji li neko odlivanje vrednosti iz Srbije u Nemačku? U istoj firmi za isti učinak jedan dobija 4 puta više od drugog.
Zasto gazda da seli firmu iz Nemacke u Srbiju, ako su iste plate, takse, porezi, troskovi u Srbiji?
 
Firma u kojoj menadzeri/sefovi ne znaju da kvantifikuju radnike, nego im treba program za to, tu nesto ozbiljno nije u redu u organizaciji.

Mozda moze da se radi po sektorima u firmi tacnije, ali u okviru sektora, to ako sef tog sektora ne zna da rangira radnike, tu je problem.
 
Pri čemu ceo ekstraprofit ne ide samo gazdi, nego i direktoru, inženjerima i radnicima centrale u Nemaćkoj. Radnik u Srbiji izdržava sve njih. A radnik u Bangladešu još i više.
Ne, to su realne vrednosti rada, koje zavise od sredine do sredine. Bez tog nemackog gazde da donese plate koje su vece nego prosecne u Srbiji, i srpske plate bi bile manje u drustvu. Za Banglades jos vise.
 
Ne, to su realne vrednosti rada, koje zavise od sredine do sredine. Bez tog nemackog gazde da donese plate koje su vece nego prosecne u Srbiji, i srpske plate bi bile manje u drustvu. Za Banglades jos vise.
Realna vrednost rada je svuda ista, jer su učinak i proizvod isti. Razlikuje se cena radne snage. Višak vrednosti (eksproprisani deo vrednosti) je veći tamo gde je cena radne snage manja. To se nekad zove nadeksploatacija.
 
za ovo prvo ti samo mislis da mozes da konkretizujes ali realno ne mozes.
samo dobijas privid i uvek nekog ostetis.
To uopste nije privid, vec veoma precizno. Da li ces da ostetis nekog je posebno pitanje i ukljucuje osecanja tog nekog, njegova ocekivanja, itd, a to je posebna prica. A kvantifikacija vrednosti koju neko donosi je vrlo precizna.
a sta nije proizvodno?
daj neki primer.

Prosveta i vojska nisu proizvodne delatnosti. Ne proizvode proizvod koji moze da se kvantifikuje kroz vrednost novca.
 
Realna vrednost rada je svuda ista, jer su učinak i proizvod isti. Razlikuje se cena radne snage. Višak vrednosti (eksproprisani deo vrednosti) je veći tamo gde je cena radne snage manja. To se nekad zove nadeksploatacija.
Ne postoji tako nesto kao 'realna cena'. Cena je iskljucivo i samo subjektivna kategorija. To vazi i za cenu rada. Slobodna trgovina i slobodno strujanje kapitala pomaze svim ciniocima, jer oni koji imaju preskupu cenu rada, dobijaju jeftinije proizvode, a oni koji imaju jeftiniju cenu rada, dobijaju vise radnih mesta.
 
naravno da ces to reci jer si ti praviosoftver ali kazem ti..ne moze nijedan softver da oceni realn trud i rad nekog
imas gomilu aktivnosti koje prosto ne ulaze u podatke.
Trud je nebitan, bitna je vrednost koju doneses. Kada ocenjujem tvoje performanse za kvartal, ja ne ocenjujem tvoj trud i rad, vec koliku si vrednost doneo proizvodu. Ne interesuje me da li si radio 8, 12 ili 4 sata dnevno, vec sta si uradio.
prosveta?
imas fond casova
staresinstvo
dezurstva
imas gomilu parametara

ali kao sto rekoh nista od toga ne pokazuje realnu sliku.


sad ce lagerta da te ubije

@Lagerta :hej: ovaj kaze da profesori nemaju merljiv rad...strasno

Ili se pravis nevest, ili izbegavas da odgovoris na vrlo prosto pitanje: kako ces da kvantifikujes vrednost izlaznog proizvoda godisnjeg rada jednog nastavnika ili oficira? Koliko para?
 
Nije to statistika, vec realni podaci.
Na primer, proizvod koji pravi i odrzava tim od 10 ljudi, vredi toliko i toliko.
Odprilike se zna koliko ko od tih desetorice doprinosi zivotnom ciklusu proizvoda, koliko ko dodaje vrednosti proizvodu i onome sto proizvod donosi firmi.
Na osnovu toga, prilicno se lako izracuna pojedinacna vrednost, imas dostupan kesh, i na osnovu vrednosti, izvrsis raspodelu kesha.

Ono sto je problem je kako odrediti vrednost necega sto nije proizvodno. Dakle kada imas proizvod - lako je (relativno). Kada nemas proizvod - kako?
po naplati usluga odnosno ceni
cena je cena i za proizvod i za uslugu
 
prosveta?
imas fond casova
staresinstvo
dezurstva
imas gomilu parametara

ali kao sto rekoh nista od toga ne pokazuje realnu sliku.


sad ce lagerta da te ubije

@Lagerta :hej: ovaj kaze da profesori nemaju merljiv rad...strasno


Ubaci me u skolu da pohadjam peti razred osnovne, i posle godinu dana cu da ti rangiram ko je kakav nastavnik.

Malo bi mi bilo teze da kazem kvantitativne parametre nekom programeru po kojem bi napravio program doduse.

Ali bukvalno cu da ti rangiram svakog.

Dobri lideri i menadzeri su oni koji znaju dobro da to rade. To je njihov posao, program moze tu samo da im pomaze. U onim firmama koje iskljucivo to zele da rade na osnovu programa, tu nisu dobri menadzeri.
 
Trud je nebitan, bitna je vrednost koju doneses. Kada ocenjujem tvoje performanse za kvartal, ja ne ocenjujem tvoj trud i rad, vec koliku si vrednost doneo proizvodu. Ne interesuje me da li si radio 8, 12 ili 4 sata dnevno, vec sta si uradio.
a kako mozes znati koliku je vrednost doneo?
recimo stategy manager?
kako ocenjujes njegov uspeh?
 
Ne postoji tako nesto kao 'realna cena'. Cena je iskljucivo i samo subjektivna kategorija. To vazi i za cenu rada. Slobodna trgovina i slobodno strujanje kapitala pomaze svim ciniocima, jer oni koji imaju preskupu cenu rada, dobijaju jeftinije proizvode, a oni koji imaju jeftiniju cenu rada, dobijaju vise radnih mesta.
oni koji imaju preskupu cenu rada, dobijaju jeftinije proizvode, a oni koji imaju jeftiniju cenu rada, dobijaju vise radnih mesta.

Eto to je definicija realne cene rada (mislim samo na drugi deo rečenice, pošto je prvi brsmislen). Realna cena radne snage je u Srbiji i u Bangladešu taman da preživiš. Višak stvorene vrednosti (razlika između jedne plate u Srbiji i 4 plate u Nemačkoj) odliva se u Nemačku, gde drži visoke iznose profita i cene rada.
 
a kako mozes znati koliku je vrednost doneo?
recimo stategic manager?
kako ocenjujes njegov uspeh?
Ocenjuje njegov pretpostavljeni. Ne ocenjujem ja. Svede se na kraju na odredjene koeficijente u iznosu od nula do jedan, koji zajedno cine geometrijski red. Plus, grupisanje po odredjenim celinama. Ali ja tebe ne pitam o performansama pojedinca, pitam te o vrednosti proizvoda.
Kako da odredis vrednost proizvoda vojske ili prosvete, kad ti tu nemas proizvod koji prodajes za pare?
 
Како квантификантивно одредити који је бољи програм од више њих који процјењују појединачне квантивикације у оквиру неког производног предузећа? :think:
 

Back
Top