Planinarenje

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Neno

Elita
Poruka
24.259
Kako da se pripremite i bez čega da ne krećete na planinarenje

A prije svega; Komunalne službe ne odlaze u prirodu, molimo vas da vaše smeće ponesete sa sobom. Čuvamo i volimo našu zemlju!

Šetnje u prirodi često umesto lepog iskustva i razonode mogu da postanu nešto između neprijatnosti i katastrofe. Kada stignete na planinu, a zaboravite nešto da ponesete ili nemate adekvatnu opremu, tada je već kasno.

Vrlo brzo dođe reality check i na teži i bolniji način naučite šta znači kada imaš lošu obuću i kada su ti mokre noge, kada nisi poneo klopu i vodu ili kada hoćeš da zapliš vatricu, da se malo ugreješ sa svojim saborcima planinarima, a nemaš upaljač ili šibice.

Šalu na stranu, pošto svi u životu težimo da pravimo lepe trenutke vredne sećanja, jako je bitno da pre polaska dobro isplanirate rutu gde ćete ići, šta je sve potrebno da ponesete, bilo da ste rekreativac ili iskusna planinska mačka, i kakva oprema vam je neophodna kako bi se vaša avantura završila samo sa umorom i osmehom.

kako-da-se-pripremite-i-bez-cega-ne-krecete-na-planinarenje.jpg


Fizička sprema
Svi mi volimo da mislimo da smo u formi i kako kidamo, a često situacija u realnosti nije takva. Zato je bitno ne idete iznad svojih mogućnosti, kako bi izbegli premor, povrede i da postanete teret ostalim planinarima iz ekipe.

Dobro je znati da po kondicionoj težini akcije delimo na:

  • Lagane - planinarski izleti dostupni svakom planinaru, gde ukupno trajanje hoda ne prelazi 5 sati, isključeni su dugi i strmi usponi, kumulativna visinska razlika pri usponu ne prelazi 300m
  • Srednje - lakše planinarske ture dostupne većini planinara sa hodanjem do 7 sati, koje mogu da sadrže duže i kraće strme deonice. Ukupna visinska razlika pri usponu je od 400 do 600m
  • Otežane - teže planinarske tura koje podrazumevaju više dugih, strmih uspona. Dužina trajanja hoda je od 7-9 sati, a ukupna visinska razlika pri usponu ide od 800 – 1100m. Nisu pogodne za sve kategorije planinara
  • Teške - veoma zahtevne ture sa hodanjem od 10 i više sati, koje se preporučuju samo kondiciono spremnim planinarima. Sadrže višekratne duge, strme i veoma strme uspone uz kumulativnu visinsku razliku pri usponu preko 1200m
Zato budite realni, konsultujte se sa iskusnijim planinarima i dajte sebi prostora da postepeno napredujete.

Planinarska oprema
Danas postoje razni tipovi planiraske opreme, koja je kvalitetna i možete je kupiti po pristupačnim cenama. Najbitnije je da je funkcionalna, udobna, lagana i izdržljiva.

Osnovnu planinarsku opremu čine: cipele, ranac, odeća - garderoba (pantalone, jakna sa kapuljačom, kabanica, aktivni veš, duks, kapa, rukavice, čarape) štapovi za hodanje, sitna oprema (naočare, maska za lice, čeona lampa…), lekovi, kozmetika, paket prve pomoći, sredstva za higijenu, hrana i piće, pribor za orijentaciju…

Ovde su najvažniji garderoba i hrana i piće, bez kojih ne bi trebali da krećete u akciju. Ostalu osnovnu opremu možete nabaviti tokom vremena, u zavisnosti od vaših potreba ili je pozajmiti od nekog pritatelja planinara.

Cipele
Kod planinara cipela glavu čuva i najvažniji je deo opreme. Za period proleće – jesen i lakše uspone koriste se mekane i udobnije cipele – tzv. treking cipele (goretex, simpatex…). Nisu previše izdržljive, ali su veoma lake i udobne.

Ako se krećete po kamenju ili kroz sneg, obavezno koristite duboke, čvrste, po mogućstvu nepromočive cipele. Njihova osnovna uloga je da vam obezbede čvrst oslonac i dobro prijanjanje uz podlogu (stena, sneg, trava…), prevenciju od povreda skočnog zgloba i zaštitu nogu od drugih spoljnjih uticaja (kamenje, sneg).

Ranac
U njima nosimo individualnu opremu i podjednako su važan deo planinarske opreme kao i cipele. Kvalitetan ranac izrađen je od poliamidnih ili poliesterskih materijala koji su, do određene granice, vodootporni. Ranac dodatno od vlage štitimo posebnom navlakom, ili širom kabanicom.

Veličinu ranca birate u zavisnosti od namene - one od 20 do 35 litara koristimo pri jednodnevnim turama, dok se za višednevne ture koristi ranac od 40 do 60 litara. Postoje još veći ranci od 60 – 90 litara, ali se oni uglavnom koriste pri dužim turama - ekspedicijama.

Garderoba
Njena glavna uloga je funkcionalnost i dobra zaštita. Bitno je da bude lagana i da vam ne ide previše uz telo. Pored toga ona treba da čuva, a ne da stvara telesnu toplotu, a osnovno pravilo je višeslojnost, kako bi po potrebu lakše mogli da se raskomotimo.

Aktivni veš
Bazni sloj odeće (majica i gaće) ima ulogu da prikupi znoj sa kože i preda ga gornjim slojevima odeće. Najbolju funkciju ima kada je skroz pripijen uz telo. Poželjno je da bude od brzosušećeg materijala, kome će za sušenje biti dovoljna mala cirkulacija vazduha i temperature našeg tela.

Duksevi, rolke…
Ovo je drugi sloj koji oblačimo između donjeg veša i jakne. Debljinu duksa prilagođavate vremenskim prilikama i on je neizbežan deo garderobe, pogotovo na niskim temperaturama. Poželjno je da budu od lakih sintetičkih materijala (zimi polar, leti mikrofiber) koji ne upijaju znoj, brzo se suše i dišu, ne zadržavajući mirise i nečistoće.

Jakna sa kapuljačom
One su najčešće dvoslojne, donji je polar i gornji vetrovka od sintetičkih materijala čija je osnovna uloga zaštita od kiše, snega i udara vetra, a koja pritom omogućava vašem telu da normalno ,,diše” (proizvodi ,,Goretex”, ,,Polartec”, ,,Event” …). Preporučuju se jakne upadljivih boja, sa puno džepova i rajsveršlusima za ventilaciju.

Pantalone
Najbolje su se pokazale pantalone napravljene od sintetičkih i elastičnih materijala koji se brzo suše na telu. Zavisno od namene za termo izolaciju je najbolji „fleece”, protiv vetra „windstopper”, a za zaštitu od vode „goretex”. Bez obzira na godišnje doba i uslove planinarenja preporučuje se pešačenje u pantalonama sa dugim nogavicama (zaštita od insekata, zmija, šiblja…).

Poželjno je da su malo šire, komotnijeg kroja, sa ojačanjem na sedalnom delu i kolenima, sa više funkcionalnih, dubokih džepova.

Čarape
Planinari obično nose dva para čarapa, jedan par tankih pamučnih, a preko njih par debljih – vunenih ili pamučnih (preporučuju se vunene). Vuna upija i do 40% vlage u odnosu na svoju masu, a da pri tome nemate subjektivan osećaj vlažnosti, što je značajno za zaštitu stopala u zimskim uslovima.

Kapa, kačket, šešir…
Kačket zimi mora imati zaštitu za uši, a leti za lice, uši i vrat (tzv. ,,legionarka,,). Za leto su praktični i šeširi sa širokim obodom, slameni ili od drugih lakih materijala, koji takođe pružaju dobru zaštitu lica i vrata od UV zračenja i obavezno je da imaju sigurnosnu vrpcu ispod brade. Zimske kape izrađuju se od vune ili od polara, i u slučaju potrebe, preko njih može da se navući kapuljaču.

Rukavice
One su neophodan deo opreme, jer se i najmanji pad temperature najpre osećamo na vrhovima prstiju. Za zimu se preporučuju dva para rukavica – donje (tanke) od polara, nekada sa sečenim prstima, i gornje (deblje) po mogućstvu nepromočive.

Štapovi za planinarenje
Mnogi planinari koriste trodelne, teleskopske štapove. Njihova osnovna uloga je da, apsorbovanjem dela naše težine oko 25% (uključujući i težinu ranca), smanje opterećenje na kičmu i noge (kukovi, skočni zglobovi i posebno kolena). Koriste se pri usponu i silasku, uvek u smeru padanja tela, mada su najkorisniji i najpotrebniji pri dugim silascima.

Kamašne
Pokrivaju potkolenicu, do cipela. Služe da spreče upadanje snega, blata i sitnih kamenčića u cipele, i za zaštitu od vlage i rose u visokoj travi. Takođe štite od prljanja blatom, krpelja, nekada i od zmijskog ujeda.

Pribor za orjentaciju
Tu spadaju GPS, kompas, karta, visinomer…

Dodatna oprema za zimske ture
Zimska (,,perjana”) jakna, zimske pantalone, dugačke gaće, rukavice (dva para), zimska kapa, maska za lice, ski naočare, termos boca, a u dogovoru sa vodičem, zavisno od uslova smeštaja i uspona, dereze, cepin, primus (topljenje snega), folija za zaštitu od hladnoće, rasklopiva lopata, mast protiv smrzavanja i drugo po potrebi…

Dodatna oprema za kampovanje (bivak)
Šator, vreća za spavanje (opseg prilagođen vremenskim uslovima), podloga za vreću, primus (za kuvanje) sa rezervnim patronima, posuđe za kuvanje i jelo, čekić za kočiće…. Penjačka oprema (specifikacija zavisi od karaktera akcije i nosi se u dogovoru sa instruktorom – vođom akcije): alpinistički pojas, uže, prusici, karabineri, šlem, gurtne i drugo, po potrebi…

Ovo bi manje-više bilo to što se tiče opreme. Napomenućemo još jednom da vam je za sve akcije najvažnije kvalitetna osnovna oprema i ekipa s kojom idete. Kasnije kako usponi postanu viši, po potrebi ćete dodavati opremu koja vam za bazičnije šetnje neće biti neophodna.

Fruškac.net
 
Poslednja izmena:
Planinarenje jača dušu i tijelo

Uspinjanje planinama jača mišiće čitavog tijela, posebno nogu, te pospješuje pokretljivost zglobova
Potiče imunološki sustav, prvenstveno sposobnost organizma da se odbrani od različitih infektivnih bolesti.
Pozitivno djeluje na rad srca i krvotok te pospješuje transport i opskrbljenost krvi kiseonikom.
Pospješuje izmjenu tvari u organizmu i, uz ostalo, bez posebnog režima prehrane smanjenje masnoće u tijelu, pa tako i tjelesnu težine.
Relaksira, oslobađa stresa, potiče pozitivne emocije i podiže samopouzdanje.

Poznato je da su planinari zdravi ljudi, a to mislim na one koji se bave planinarenjem cio zivot.
Ali mnoge osobe koje se i kraće bave planinarenjem uopšte dobijaju pozitivne rezultate.
Jednostavno zdrav zrak i ishrana i mnogi faktori koji utiču na čovjeka, i trebalo bi se barem jednom u mjesecu baciti u planine.

Koliko ljudi uopšte u današnje vrijeme odvaja vrijeme za posjetu u planine, šta je ono što vas tamo vuče, i šta je ono što vam smeta, što vas koči?
Vise od 75% ljudi u planinskim društvima su više rekreativci i jedino što rade su šetanja laganim stazama kroz prirodu do planinskih domova, i druženje i zdrava ishrana.

Sta je to što današnju omladinu, a i ostale starosne strukture uopšte drži daleko od jedne od najljepših rekreacija u prirodi?
 
Planinarenje u Srbiji sve popularnije
planinar_070617_tw630.jpg

U odnosu na broj stanovnika Srbije, broj planinara u zemlji relativno je mali. Srbija ima oko 16.000 članova planinskih društava i klubova, a čini se da se poslednjih godina situacija menja na bolje i planinarenje postaje sve popularnije, govore za eKapiju predstavnici nabrojnijih planinarskih društava u Srbiji - Železničar i Pobeda.

- Druge republike bivše Jugoslavije, naročito njihovi glavni gradovi, imaju veći broj registrovanih planinara. Ali to se može objasniti činjenicom da su i okruženi visokim planinama do kojih je lako doći. Reč je o Sarajevu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani. Ipak, iako Beograd u svom okruženju nema neke visoke planine (kao uglavnom i cela Srbija) interesovanje za planinarenje oduvek je postojalo, da bi poslednjih godina, a naročito ove, počelo da se približava "svom zlatnom dobu" iz 80-tih godina prošlog veka - kaže za eKapiju Radmilo Marić, predsednik planinarskog društva Železničar.

Sa njim je saglasan i Boris Mićić, predsednik planinarskog društva Pobeda, koji kaže da je 60-ih godina prošlog veka u Srbiji bilo više od 30.000 planinara.

- Pre neku godinu, broj članova je pao na desetak hiljada, a poslednjih 6-7 godina primetno je povećanje interesovanja za članstvo. Brojke koje sam izneo odnose se na članove Planinarskog saveza Srbije, međutim postoji veći broj naših stanovnika koji se ovime bavi vaninstitucionalno, što nije dobro - kaže Mićić.

Kada je reč o strancima i planinarenju u Srbiji iz planinarskih društava saglasni su da ih nema mnogo, a kao razlog navode nedovoljno razvijenu prateću infrastrukturu.
Jedan od razloga za povećanje interesovanja za planinarenje, kako navode naši sagovornici je i to što je Planinarski savez Srbije uveo red u planinarska društva i klubove, obavezujući ih da svoje vodiče obuče po programu Međunarodne planinarske federacije UIIA, odnosno, da steknu odgovarajuće licence i da ih verifikuju na Fakultetu za sport, tj. da dobiju dozvolu za rad.

- Konačno su i naši ljudi prateći trendove i u svetu shvatili da je boravak i kretanje u prirodi vrlo korisno i relaksirajuće. Razlozi za povećanu aktivnost u prirodi su i propaganda koja se na TV i ostalim medijima povećala, a planinarska organizacija svojim trudom poslednjih desetak godina povećala je svoju vidljivost, a novim disciplinama privlači i sve veći broj mlađih članova - kaže Mićić iz Pobede i dodaje da ovaj klub ima oko 3.000 članova.

Planinari u Srbiji su iz svih socijalnih i obrazovanih struktura, od profesora univerziteta pa do osnovne škole. Žene su najbrojnije, ali mladih ima najmanje.

- Oko 36% naših članova su muškarci, a 64% čine žene. Nažalost, starosna struktura je nepovoljna u odnosu na naše želje. Tek 7% su deca do 14 godina, omladina od 14 do 27 godina čini takođe 7% članstva. Seniori od 27 do 45 godina čine 30%, a oni od 45 do 65 godina su najbrojniji, tj. 38%. Konačno, veterani - iznad 65 godina čine 18% članstva - kaže Mićić.

Među planinarima Pobede ima i vrlo uspešnih biznismena, pa da penzionera sa najmanjim primanjima, a slična situacija je i u Železničaru.

- Žene su najbrojnije u planinarskom sportu. Čak tri četvrtine članova čini lepši pol. Isti takav odnos je i na akcijama. Mladi se, nažalost, nisu prepoznali u planinarenju. Najviše ima članova srednjih godina i penzionera - kaže Marić iz planinarskog društva Železničar.


Aktivnosti se u planinarskim društvima odvijaju tokom cele godine, a one najbrojnije su od kraja marta do novembra.

- Prema godišnjem kalendaru imamo planirane 344 akcije. Naravno, ostvare se oko dve trećine akcija. Obično svakog vikenda imamo od 3-4 akcije sa oko 150 planinara ukupno - kaže Marić iz Železničara.

Slično je i u Pobedi, gde godišnje imaju od 300 do 400 akcija.

- Svakog vikenda Pobeda organizuje više od pet akcija, različite težine, od svakonedeljnog odlaska na Avalu, preko nižih i srednjih planina do visokogorskih. Takođe, naši članovi se takmice u planinarskoj orijentaciji, trekingu, orijentiringu, planinskom trčanju, planinaskom biciklizmu... Naši članovi, istina mali broj, bavi se i alpinizmom i speleologijom - kaže Mićić iz Pobede.

Ukoliko neko želi da se bavi planinarenjem, potrebno je prvo da se učlani u jedan od više od 160 klubova koji postoje na teritoriji Srbije. Na taj način povećavaju svoju bezbednost i sigurnost, apeluju profesionalci.

- Svaki član je osiguran od povrede ili smrtnog ishoda za vreme akcije. Na taj način takođe obezbeđuje da ga vode školovani planinarski ili pešački vodiči koji garantuju bezbednu i kvalitetnu akciju. A za početak treba krenuti sa lakim, niskim planinama, a sa sticanjem iskustva krenuti na više i zahtevnije ture - kaže Mićić.

Lakše ture u okolini Beograda i Centralne Srbije u svim godišnjim dobima, za početak savetuju i iz Železničara.

- U svim planinarskim društvima se organizuje početnička planinarska obuka, a u Železnčaru već 20 godina Zimska škola visokogorstva - zaključuje naš sagovornik.

I. Milovanović
 
Da li su štapovi za nordijsko isti kao štapovi za planinarenje?
znam da je glupavo pitanje, ali eto ja nemam pojima

Nisu.. štapovi za nordijsko hodanje su predvidjeni za hodanje, za razliku od onih za planinarenje.
Nordijski štap ima dvostruku namjenu. Jedan je kada hodamo po mekanom terenu: zemlji, pijesku, travi, snijegu.., dok se za asfalt natakne gumena kapica.
Inače postoje dvije varijante, fiksni i teleskopski štapovi. Fiksni su bolji i pouzdaniji dok su teleskopski namijenjeni za više ljudi različite visine, koji žele koristiti iste štapove.
 
Nisu.. štapovi za nordijsko hodanje su predvidjeni za hodanje, za razliku od onih za planinarenje.
Nordijski štap ima dvostruku namjenu. Jedan je kada hodamo po mekanom terenu: zemlji, pijesku, travi, snijegu.., dok se za asfalt natakne gumena kapica.
Inače postoje dvije varijante, fiksni i teleskopski štapovi. Fiksni su bolji i pouzdaniji dok su teleskopski namijenjeni za više ljudi različite visine, koji žele koristiti iste štapove.
hvala ti, dakle moram da tražim baš planinarske
 
planinarenje je jedan zdrav i lep sport ili rekreacija , pri tom ne mislim na planinarenje po velikim
planinama tipa Himalaji , vec po manjim brdima i planinama kao sto su Kopaonik, Zlatibor, Rtanj i slicno
Ja sam do sada samo jednom išla na srednje tešku stazu u blizini Divčibara, ali ovog vikenda tj sutra i prekosutra idem na Staru planinu... i baš me zanima da li ću moći oba vrha da dosegnem ). Kupila sam majice, pantalone za to, malo veći ranac, još mi samo štap nedostaje ))
 
Jel neko redovno planinari od forumaša?
da li se i leti nose planinarske cipele preko skočnog zgloba? Pretpostvaljam da zavisi od terena, hm?

Odgovaram na malo stariji post ali nema veze. Planinarim redovno i to proljece, jesen. napomenuo bi samo da nisam klasican planinar. Po zimi se znam setat po sumi.
Da planinarim po ljeti nosio bi meke Salamonke, a to isto ovisi o terenu gdje se ide.

Jesi li bila na planinarenju? Vidio sam da si pisala jos prije skoro pa 5 mjeseci o tome da ces ici. Ako jesi, kako ti je bilo?
 
Poslednja izmena od moderatora:
Odgovaram na malo stariji post ali nema veze. Planinarim redovno i to proljece, jesen. napomenuo bi samo da nisam klasican planinar. Po zimi se znam setat po sumi.
Da planinarim po ljeti nosio bi meke Salamonke, a to isto ovisi o terenu gdje se ide.

Jesi li bila na planinarenju? Vidio sam da si pisala jos prije skoro pa 5 mjeseci o tome da ces ici. Ako jesi, kako ti je bilo?
Ćao. Aha, otišla sam par puta sa planinarskim društvom i još par puta baš sa jednim forumašem, super je bilo, birala sam samo srednje teške staze sa max usponom od ne većim od oko 800 m. Da nisam bolesna već oko mesec dana išla bih i sad... Mada sam bila pre par nedelja na malom usponu, na Gledićkim planinama, još i kiša, vetar, pa sam se dodatno prehladila :). Inače, sve imam kao opremu za takve šetnje i vrlo sam zadovoljna što sam krenula tim putem 🥰
 
Ćao. Aha, otišla sam par puta sa planinarskim društvom i još par puta baš sa jednim forumašem, super je bilo, birala sam samo srednje teške staze sa max usponom od ne većim od oko 800 m. Da nisam bolesna već oko mesec dana išla bih i sad... Mada sam bila pre par nedelja na malom usponu, na Gledićkim planinama, još i kiša, vetar, pa sam se dodatno prehladila :). Inače, sve imam kao opremu za takve šetnje i vrlo sam zadovoljna što sam krenula tim putem 🥰

Mali uspon ili veliki uspon nebitno je. Najbitnije je da se uziva. Kada sam bio mali bio sam u izvidacima, samo sta je to malo drugacije. Osobno nisam za planinarska drustva jer su oni organizirani i idu od tocke A do tocke B, sta meni uopce nije bitno.

Pogledaj malo vremensku prognozu pa ces izbjeci prehladu :) Planina ce ostati sutra isto na tom mjestu pa odi kad je lijepo vrijeme. U mladosti sam i ja znao ici tako na juris, sada vise ne.

Uzivaj Paula u prirodi :)
 
Poslednja izmena:
E, evo, našla sam temu za sebe :)

Pa da počnem, juče 14.01.2023. je bila republička akcija - zimski uspon na Rtanj.
Došlo je puno planinara iz različitih planinarskih klubova i društava.
Ono što je vremenski karakterisalo ovaj uspon je pre svega sneg i magla. Dakle, nije bilo lepog pogleda sa vrha Šiljak. Ali nije bilo ni jakog vetra ni mnogo niskih temperatura. Samo nedelju dana pre toga, Rtanj je bio sunčan. Ali šta se može.

Pela sam se jednom zanimljivom stazom tzv. Super sever., koju neki smatraju tehnički najzahtevnijom od dosta staza kojima se stiže do vrha Rtnja. Pošto sam pre oko mesec dana već pela Rtanj sa južne strane od sela Rtanj i nazad, isto je bio sneg, sad sam se odvažila da idem ovom, Polazi se od sela Luka i ide se grebenom Rtnja do vrha (praktično se penje sa severo-zapadne strane). Bila sam čula da će vodič poneti kanap da se pridržimo, međutim ja sam se u međuvremenu izdvojila nekako sa još par planinara od naše grupe, tačnije svi smo se razdvojili i izmešali , i našla među članovima drugog društva koji su tuda išli i jednu zahtevnu stenu prošla uz pružanje ruku jednog stabilnog i samopouzdanog planinara :). Sreća moja da je bila magla, jer tek sada kada vidim šta sam prošla, a evo je slika leti:

20220515_152422.jpg

dođe mi strah. No, srećom nisam videla koja je provalija od magle :). Problem je bio i što je svuda sneg, a ja sam imala obične planinarske cipele. Tako da se po stenama moralo pažljivo ići.

Popeli smo se oko 1350 m.n.v. i naravno na Šiljku kod krsta je bila gužva planinara. Svi su hteli da se fotkaju. Posle silazak cik cak i na kraju blatom (sreća da je bilo blato a ne led) preko šume do sela Rtanj.
Krenuli smo oko 9 ujutru, oko 16h sam bila u tom selu.

Postaviću i neke fotografije kada ih sredim.
Na žalost, čuli smo da je bio i smrtni slučaj tokom penjanja sa severne strane.

Da li je još neko možda išao na ovu akciju i kakvi su utisci?
 
A prije svega; Komunalne službe ne odlaze u prirodu, molimo vas da vaše smeće ponesete sa sobom. Čuvamo i volimo našu zemlju!
Par komentara na uvodni post:
Jeste, planinari nikada ne bacaju ništa osim ostataka voća u prirodu.
Za sve drugo postoji kesa koja se nosi sa sobom.
Vrlo brzo dođe reality check i na teži i bolniji način naučite šta znači kada imaš lošu obuću i kada su ti mokre noge, kada nisi poneo klopu i vodu ili kada hoćeš da zapliš vatricu, da se malo ugreješ sa svojim saborcima planinarima, a nemaš upaljač ili šibice.
Da. Dobra obuća je nužna. Cipele prostupačne cene se mogu kupiti npr u dekatlonu, deo za planinarenje.
Dobro je imati i čarape za planinarenje.
Obavezno ići u drugim cipelama, pa ih presvući pre ture, jer često planinarske cipele budu mokre kada se vratimo sa staze.
U rancu se nosi rezervna odeća, po malo ne puno, najvažnije par majica, ja se obično na vrhu presvučem, da imam skroz suvu majicu.
Dobro je znati da po kondicionoj težini akcije delimo na:

  • Lagane - planinarski izleti dostupni svakom planinaru, gde ukupno trajanje hoda ne prelazi 5 sati, isključeni su dugi i strmi usponi, kumulativna visinska razlika pri usponu ne prelazi 300m
  • Srednje - lakše planinarske ture dostupne većini planinara sa hodanjem do 7 sati, koje mogu da sadrže duže i kraće strme deonice. Ukupna visinska razlika pri usponu je od 400 do 600m
  • Otežane - teže planinarske tura koje podrazumevaju više dugih, strmih uspona. Dužina trajanja hoda je od 7-9 sati, a ukupna visinska razlika pri usponu ide od 800 – 1100m. Nisu pogodne za sve kategorije planinara
  • Teške - veoma zahtevne ture sa hodanjem od 10 i više sati, koje se preporučuju samo kondiciono spremnim planinarima. Sadrže višekratne duge, strme i veoma strme uspone uz kumulativnu visinsku razliku pri usponu preko 1200m
Ja imam drugačije iskustvo. Srednje teške staze su i ove što piše otežane. Zato sam naslov nije toliko važan koliko da se konsultujete sa vodičem. Uvek se gleda kilometraža kolika je i koliki je kumučativni uspon. Ako je preko 1000 m.n.m. to je već zahtevnije. Sa druge strane može biti mala kilometraža ali da je ogroman uspon ili ima neka vertikala, tj stena. To sve treba pitati. Takođe da li ima litica, eksponiranih stena, takođe.
Osnovnu planinarsku opremu čine: cipele, ranac, odeća - garderoba (pantalone, jakna sa kapuljačom, kabanica, aktivni veš, duks, kapa, rukavice, čarape) štapovi za hodanje, sitna oprema (naočare, maska za lice, čeona lampa…), lekovi, kozmetika, paket prve pomoći, sredstva za higijenu, hrana i piće, pribor za orijentaciju…
dodala bih da su obavezne kamašne. One se stave da zaštite pantalone od raznog šiblja, ali i od kiše i snega. ZApravo na snegu se i ne oblače čizme, već cipele sa kamašnama.
Veličinu ranca birate u zavisnosti od namene - one od 20 do 35 litara koristimo pri jednodnevnim turama, dok se za višednevne ture koristi ranac od 40 do 60 litara. Postoje još veći ranci od 60 – 90 litara, ali se oni uglavnom koriste pri dužim turama - ekspedicijama.
30l je ok za jendodnevne ture. Ali u autobus se ponese još jedna torba sa kompletnom presvlakom.
Aktivni veš
Bazni sloj odeće (majica i gaće) ima ulogu da prikupi znoj sa kože i preda ga gornjim slojevima odeće. Najbolju funkciju ima kada je skroz pripijen uz telo. Poželjno je da bude od brzosušećeg materijala, kome će za sušenje biti dovoljna mala cirkulacija vazduha i temperature našeg tela.
sada je popularan veš od merino vune. Jeste da je malo skuplji, ali se isplati na duže. Recimo ja zimi za uspon na do -10 se penjem samo sa tankom bluzom od merino vune i duksem, na vrhu se obuče jakna koja ne sme biti mnogo debela, najbolje planinarska. Ima jakni piše na njima -10, a vi mislite kako tako tanka. E, kada se hoda biće i prevruće, neki se zimi penju i u kratkim rukavima.
Pantalone
Najbolje su se pokazale pantalone napravljene od sintetičkih i elastičnih materijala koji se brzo suše na telu. Zavisno od namene za termo izolaciju je najbolji „fleece”, protiv vetra „windstopper”, a za zaštitu od vode „goretex”. Bez obzira na godišnje doba i uslove planinarenja preporučuje se pešačenje u pantalonama sa dugim nogavicama (zaštita od insekata, zmija, šiblja…).
Ima u dekatlonu puno vrsta. Da, ne sme se ići u običnim pantalonama, osim ako je jako laka staza. Često se ide pored vode, preskače voda, značajno je ako se može brzo osušiti.
Čarape
Planinari obično nose dva para čarapa, jedan par tankih pamučnih, a preko njih par debljih – vunenih ili pamučnih (preporučuju se vunene). Vuna upija i do 40% vlage u odnosu na svoju masu, a da pri tome nemate subjektivan osećaj vlažnosti, što je značajno za zaštitu stopala u zimskim uslovima.
Ovo prvi put čujem, nosim samo jedne.
Rukavice
One su neophodan deo opreme, jer se i najmanji pad temperature najpre osećamo na vrhovima prstiju. Za zimu se preporučuju dva para rukavica – donje (tanke) od polara, nekada sa sečenim prstima, i gornje (deblje) po mogućstvu nepromočive.
Nosim samo jedne. Ali i rezrevne u rancu ako se skroz ovlaže. Ali je za leto dobro nositi i rukavice za bicikl, one sa otvorenim prstima, čisto zbog hvatanja za stene i slično.
Štapovi za planinarenje
Mnogi planinari koriste trodelne, teleskopske štapove. Njihova osnovna uloga je da, apsorbovanjem dela naše težine oko 25% (uključujući i težinu ranca), smanje opterećenje na kičmu i noge (kukovi, skočni zglobovi i posebno kolena). Koriste se pri usponu i silasku, uvek u smeru padanja tela, mada su najkorisniji i najpotrebniji pri dugim silascima.
Korisno, može se i zakačiti pozadi za ranac.
Dodatna oprema za zimske ture
Zimska (,,perjana”) jakna, zimske pantalone, dugačke gaće, rukavice (dva para), zimska kapa, maska za lice, ski naočare, termos boca, a u dogovoru sa vodičem, zavisno od uslova smeštaja i uspona, dereze, cepin, primus (topljenje snega), folija za zaštitu od hladnoće, rasklopiva lopata, mast protiv smrzavanja i drugo po potrebi…
Nikad nisam stigla da obučem perjanu jaknu, one su za ispod -10.. Ali ski naočare su nužne ! Kada je vetar i sneg ništa se ne vidi.
Toliko za sad od mene 😁
 
Super.. pored svega, nužno je znati kako će vrijeme biti u toku planinarenja na odredjenoj lokaciji.
Kako saznati kakvo će vrijeme biti na odredjenoj planini ili lokaciji..

Odlično, ja do sada nikada to nisam gledala. Spremna na sve :)

Što se vremena tiče, ima onih planinara koji plate turu i kada saznaju par dana pre toga da će biti puno kiše ili snega, oni ne dođu. Njih vodiči smatraju turističkim planinarima ;).. "Pravi" planinar ide da penje nevezano od vremenskih prilika. Zimi se zna šta se nosi i leti. Svako godišnje doba ima svoje zahteve.
Ali ću pogledati ovo.
 

Back
Top