Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Jesu li ti rekli da ces ostati mali, ako filozofiras?
Neko se "napucava" da bi od neuglednog prosečnjaka imao supermišiće ili superpamet,a neko
se već rodi s takvim predispozicijama i uz tek mali trud i bolji od napucanih...
Etiopljani s malo truda ,najbolji dugoprugaši-par puta sam trčao s njima-kao da trčiš s robotima...
Jednom sam i rukomet protiv nekih drugorazrednih Skandinavaca na Lifamovom-još gori osećaj...
Kad su ljudi rođeni takvi!![]()
Višemilenijumsko ponavljanje tih radnji ih je dovelo na taj nivo. Ništa nije bogom dano. Sve na svetu je proizvod akumuliranog rada, odnosno nerada.
Dobro evo procitao sam... temu!
Tako da se u konacnom zbiru kao najsposobniji za ljubav mogu racunati samo najmudriji, i posebno filozofi, .
Hajde promijeni forum zivota ti.
Voljenje nije pokazivanje osjecanja (ili iznudjivanje istih) nego sposobnost da se prati akcija drugih ljudi, da se razvije medjusobno razumijevanje, da se ucestvuje u necijem zivotu aktivno, a ne kroz rijeci, strah od gubitka i sl. sto je danas slucaj. Danas zene postaju "kucke" da bi od muskaraca iznudile "emocije", da bi on plakao zbog nje sto mu je okrenula ledja, ali to nema veze s ljubavlju, jer istog momenta kad mu okrene ledja ona je izgubila pravo na njega, pa makar i u sali.
Tako da se u konacnom zbiru kao najsposobniji za ljubav mogu racunati samo najmudriji, i posebno filozofi, jer kad ljubav ne bi imala nista sa sposobnoscu shvatanja, onda bi mudrost bilo nemoguce voljeti. Sama mudrost je plod ljubavi prema svemu sto shvatamo.
Tako da ako pokazete nekoj osobi svoj um i svoju mudrost, ona bi po pravilu samo zbog toga morala da se zaljubi, a ne da vam tek onda kaze "ja necu nista bez ljubavi". Tj. ako ona odbija plod tvoje ljubavi i sposobnosti za voljenjem, onda je ona obicna jeftina droca.
a šta su to filosofi do sada shvatili?
Dakle, za sta nam sluzi filozofija? Sta dobijamo od nje? Sta uzimamo od nje? Da li nam ona nesto daje? Da li moramo da se mucimo, dok dobijemo to sto hocemo?
Ako je išta na ovom svetu poželjno, toliko poželjno da bi to čak i sirova i tupa gomila u svojim prosvetljenijim trenucima više cenila od srebra i zlata, to je da zrak svetlosti padne na tamu našeg postojanja i da saznamo nešto o ovom svom zagonetnom životu, u kome ništa nije jasno sem njegove bede i njegove ništavnosti.
Sopenhauer Svet kao volja i predstava 2
Voljenje nije pokazivanje osjecanja (ili iznudjivanje istih) nego sposobnost da se prati akcija drugih ljudi, da se razvije medjusobno razumijevanje, da se ucestvuje u necijem zivotu aktivno, a ne kroz rijeci, strah od gubitka i sl. sto je danas slucaj. Danas zene postaju "kucke" da bi od muskaraca iznudile "emocije", da bi on plakao zbog nje sto mu je okrenula ledja, ali to nema veze s ljubavlju, jer istog momenta kad mu okrene ledja ona je izgubila pravo na njega, pa makar i u sali.
Tako da se u konacnom zbiru kao najsposobniji za ljubav mogu racunati samo najmudriji, i posebno filozofi, jer kad ljubav ne bi imala nista sa sposobnoscu shvatanja, onda bi mudrost bilo nemoguce voljeti. Sama mudrost je plod ljubavi prema svemu sto shvatamo.
Tako da ako pokazete nekoj osobi svoj um i svoju mudrost, ona bi po pravilu samo zbog toga morala da se zaljubi, a ne da vam tek onda kaze "ja necu nista bez ljubavi". Tj. ako ona odbija plod tvoje ljubavi i sposobnosti za voljenjem, onda je ona obicna jeftina droca.
Mora blti da je zena oduvek budila kod muskarca naklonost razlicitu od pozude, koja se, medjutim, sa njom dodirivala i koja je sa njom bila tako reci stopljena, posto je u isti mah imala svojstva osecanja i osecaja. Ali romanticna ljubav vezana je za odredjeno vreme: ona se pojavila u srednjem veku onoga dana kada je nekome palo na pamet da prirodnu ljubav utopi u jedno u neku ruku natprirodno osecanje, u versku emociju; оnakvu kakvu ju je hriscanstvo stvorilo i uvelo u svet. Kada se misticima zamera zbog toga sto se izrazavaju kao strasno zaljubljene osobe, zaboravlja se da je najpre ljubav pocela da potkrada mistlku, da je od nje preuzela njen zar, njena ushlcenja i njene zanose; koristeci jezik strasti koju je preobrazila, mlitlka je samo uzela natrag ono sto joj je pripadalo.
Uostalom, sto se vise Ijubav prblizava obozavanju, utoliko je veca nesrazmera izmedju emocije i osobe za koju je ona vezana pa je, prema tome, utoliko dublje razocaranje kome se zajubljeni muskarac izlaze, - osim ukoliko sebe neprestano ne prisiljava da vidi voljenu zenu kroz tu emociju, da je ne dotice, da se s njom ophodi kao s kakvom svetinjom.
Osecanjem, koje je poticalo iz same voljene zene, i religiozne emocije koja je dosla da ga zastre i prevazidje, razocarenju ostavljeni prostor dobio je ogromne razmere, zato sto je tu u pitanju rastojanje izmedju bozanskog i ljudskog.
Anri Bergson
Mladalačka ljubav je kao mač u nastajanju: blješteća, vrela, ali iznad svega krhka. Kao što se neohlađeni mač raspadne kad njim udarimo, tako i mladalačka ljubav vene kada s njom u srcu pođemo u život.