- Poruka
- 239.008
Mnoga prezimena su nam u amanet ostavljena za vreme okupacije Osmanlija i imaju određeno značenje - kog nismo svesni.
Da li znate šta izvorno znači vaše prezime? Možda je turcizam koji upućuje na poreklo, zanimanje ili telesnu osobinu nekog vašeg pretka.
Raspitajte se, sve ima svoju priču. Nemojte biti sasvim sigurni da je vaše prezime čisto srpsko. Ipak nas je Turska skoro četiri veka držala pod svojom upravom.
Mirjana Teodosijević, univerziteski profesor turskog jezika i književnosti, i autorka nekoliko turskih rečnika, za "Sandžak.rs" navela je neka vrlo popularna prezimena u Srbiji za koja nismo znali da u osnovi imaju tursko poreklo i značenje, iako su pojedina prilagođena našoj tradiciji dodavanjem sufiksa -ić.
- Sigurno i vi poznajete nekoga čije je prezime izvedeno od turcizma", pitala je čitaoce profesorka Teodosijević, pa nabrojala određena i objasnila šta znače u prevodu: Abrašević (čovek pegavog lica), Amidžić (stric), Barjaktarević ili Bajraktarević (zastavnik), Borozan (trubač), Bulut (oblak), Vermezović (koji ne daje), Delibašić (najbolji junak, zapovednik odreda delija), Delić (junak; stražar kod vezira i paša), Dizdarević (upravnik tvrđave), Dunđerski (stolar i zidar), Jaramaz (nepristojan, nestašan; koji ne vredi), Karakašević (crnih obrva), Karadžić (crnomanjast), Lagumdžija (miner), Malbašić (starešina mahale ili sela), Mutavdžić (zanatlija koji pravi prostirke i pokrovce od kozje dlake), Subašić (nadzornik imanja ili gradski nazornik, „gradski menadžer”), Peškir (ubrus), Terzić (krojač), Topalović (hroma osoba), Tufegdžić (puškar), Uzunmirković (visoki Mirko), Šebek (pavijan; ružan i drzak čovek), Šišmanović (debeo).
Profesorka je na kraju naglasila da, ukoliko nam se učini da se određena reč danas na turskom kaže drugačije, treba da imamo svest da se jezik menjao tokom vekova, te da su mnoge reči, isto kao i u srpskom, danas arhaizmi koji se ne koriste u modernom govoru.
- Sa turcizmima se ne treba igrati. Ako znate turcizme ne znači da ćete moći da vodite čak i najjednostavniji razgovor na turskom. Ako idete u Tursku treba da imate u vidu da su mnogi naši turcizmi u turskom arhaizmi i da se više ne koriste u savremenom jeziku - objasnila je profeseroka Teodosijević.
https://nportal.novosti.rs/vest/104...imena-su-izvorno-turska-iako-im-je-kraj-na-ic
Dobro, za neke je očigledno, ali neka druga prezimena su me baš iznenadila. Moje nije među ovim gore. A vaše?
Da li znate šta izvorno znači vaše prezime? Možda je turcizam koji upućuje na poreklo, zanimanje ili telesnu osobinu nekog vašeg pretka.
Raspitajte se, sve ima svoju priču. Nemojte biti sasvim sigurni da je vaše prezime čisto srpsko. Ipak nas je Turska skoro četiri veka držala pod svojom upravom.
Mirjana Teodosijević, univerziteski profesor turskog jezika i književnosti, i autorka nekoliko turskih rečnika, za "Sandžak.rs" navela je neka vrlo popularna prezimena u Srbiji za koja nismo znali da u osnovi imaju tursko poreklo i značenje, iako su pojedina prilagođena našoj tradiciji dodavanjem sufiksa -ić.
- Sigurno i vi poznajete nekoga čije je prezime izvedeno od turcizma", pitala je čitaoce profesorka Teodosijević, pa nabrojala određena i objasnila šta znače u prevodu: Abrašević (čovek pegavog lica), Amidžić (stric), Barjaktarević ili Bajraktarević (zastavnik), Borozan (trubač), Bulut (oblak), Vermezović (koji ne daje), Delibašić (najbolji junak, zapovednik odreda delija), Delić (junak; stražar kod vezira i paša), Dizdarević (upravnik tvrđave), Dunđerski (stolar i zidar), Jaramaz (nepristojan, nestašan; koji ne vredi), Karakašević (crnih obrva), Karadžić (crnomanjast), Lagumdžija (miner), Malbašić (starešina mahale ili sela), Mutavdžić (zanatlija koji pravi prostirke i pokrovce od kozje dlake), Subašić (nadzornik imanja ili gradski nazornik, „gradski menadžer”), Peškir (ubrus), Terzić (krojač), Topalović (hroma osoba), Tufegdžić (puškar), Uzunmirković (visoki Mirko), Šebek (pavijan; ružan i drzak čovek), Šišmanović (debeo).
Profesorka je na kraju naglasila da, ukoliko nam se učini da se određena reč danas na turskom kaže drugačije, treba da imamo svest da se jezik menjao tokom vekova, te da su mnoge reči, isto kao i u srpskom, danas arhaizmi koji se ne koriste u modernom govoru.
- Sa turcizmima se ne treba igrati. Ako znate turcizme ne znači da ćete moći da vodite čak i najjednostavniji razgovor na turskom. Ako idete u Tursku treba da imate u vidu da su mnogi naši turcizmi u turskom arhaizmi i da se više ne koriste u savremenom jeziku - objasnila je profeseroka Teodosijević.
https://nportal.novosti.rs/vest/104...imena-su-izvorno-turska-iako-im-je-kraj-na-ic
Dobro, za neke je očigledno, ali neka druga prezimena su me baš iznenadila. Moje nije među ovim gore. A vaše?