U Sjedinjenim Američkim Državama već počelo prevremeno glasanje
U Sjedinjenim Državama je već počelo prevremeno glasanje na kojem se ljudi opredeljuju između predsedničkih kandidata Republikanske stranke Džon Mekejna i Demokratske stranke Baraka Obame. Registrovani su milioni novih birača i s obzirom na porast broja prevremenih birača, izborni zvaničnici predviđaju da bi 4. novembra na izborna mesta moglo da dođe čak 150 miliona Amerikanaca.
Izborni zvaničnici širom zemlje kažu da rekordan broj ljudi hvata redove za prevremeno glasanje na američkim predsedničkim izborima. Dok se dan izbora približva, sve više ljudi ove godine glasa pre 4. novembra. U ključnim neopredeljenim državama kao što je Ohajo, birači su čak noćili ispred glasačkih mesta da bi bili prvi u redu.
„Ako možemo da stojimo u redu za knjige o Hariju Poteru, i patike ‘Er Džordan’ i video igre, svakako da možemo da stanemo i u red za demokratiju i damo svoj glas na predsedničkim izborima.“
U državi Džordžiji na jugu, izborni zvaničnici su preplavljeni prevremenim biračima, koji ponekad satima stoje u redu da bi glasali.
„Uopšte ne mogu da zamislim kako će to izgledati 4. novembra. Mislim da bi ljudi trebalo da razmišljaju o prevremenom glasanju“, kaže ovaj glasač, dok drugi ističe da će ovog puta biti najveći odziv u istoriji Amerike, dok – kako kaže – ostatak sveta posmatra situaciju.
Prevremno glasanje je u porastu na novijim predsedničkim izborima. Državni i okružni zvaničnici predviđaju da će 33 odsto svih registrovanih birača glasati pre 4. novembra. To je povećanje u odnosu na 22 odsto na izborima 2004. Neki birači kažu da su došli pre svega zbog ekonomije, a među njima je i Šon Džons, iz Indijane.
„S obzirom na situaciju u ekonomiji, mislio sam da je vrlo važno da se registrujem i glasam.“
Profesor Denis Džonson, sa Univerziteta „Džordž Vašington“, kaže da su izborni štabovi prilagodili strategije da bi privukli birače pre izbornog dana.
„Morate da uputite svoju poruku, morate da brinete o onome što se događa u ekonomiji i morate da brinete o ukupnoj dinamici trke. To nije jednodnevna rasprodaja, kao što smo imali običaj da mislimo o danu izbora.“
Predsednička trka senatora Džona Mekejna i Baraka Obame, pokrenula je talas novih birača. Mnogi stručnjaci to povećano oduševljenje pripisuju mogućnosti da se na nacionalnim izborima glasa za Afroamerikanca ili ženu. To dramatično povećanje je dovelo do optužbi o izbornim prevarama, među kojima su i zahtevi za proveru glasačkih spiskova. Izborni zvaničnici u Ohaju su ispitivali osobe optužene za falsifikovanje ili neunošenje novih birača u spisak.
„Tu ima ljudi koji su spremni da urade neopisive stvari.“
Jedna od organizacija pod istragom je ACORN, odnosno Udruženje komunalnih organizacija za reformu danas. Policija u Las Vegasu u Nevadi je pretresla sedište ove organizacije u okviru državne istrage prevara u registraciji birača. Dobrovoljac u ACORN-u, Frenk Biti, tvrdi da su iza pretresa republikanci u državi u kojoj se očekuju tesni rezultati.
„Oni znaju da će većina novih birača koji su bili meta ACORN-a, novih birača, ljudi koji ranije nisu glasali, biti oni koji će po svemu sudeći podržati Obamu. Prema tome, sve što republikanci mogu da urade da bi diskvalifikovali te ljude, mora da im bude deo strategije.“
Američki Sekretarijat za pravosuđe je saopštio da je od jula pokrenuo 90 istraga u vezi sa prevarama u registraciji birača, njihovim uznemiravanjem i glasanjem bez prava glasa. Politikolog Kertis Gans sa Američkog univerziteta, kaže da su u prošlosti obe partije optuživane da pokušavaju da izbrišu ljude sa spiskova, naročito u tesnim nadmetanjima.
„Zemlja se sve više polarizuje i ovo sve više postaje dvogodišnji događaj u kojem svaka strana radi stvari koje verovatno ne bi radila zbog integriteta samog procesa, ali radi zbog stranačke prednosti.“
Nadležni za izbore se nadaju da će neprekidna reka ljudi koji sada glasaju, smanjiti pritisak na dan izbora kada mnogi očekuju najveću izlaznost svih vremena.
Obama i Mekejn se bore za svaki glas u finišu kampanje
Sjedinjene Američke Države će za dva dana dobiti novog, 44. po redu, predsednika države, a kandidatI koriste finiš kampanje kako bi pridobili birače u saveznim državama koje se smatraju presudnim za konačan ishod
Demokratski kandidat Barak Obama povećao je prednost na 6.8 procenata u odnosu na protivkandidata iz Republikanske partije, Džona Mekejna, rezultati su istraživanja koje je objavio "Rial klear politiks" ("Veoma jasna politika), koje u SAD važe za jedna od vodećih nezavisnih internet stranica o politici .
Američka TV mreža Si-En-En (CNN) prenela je, međutim, da se razlika u pojedinim istraživanjima smanjuje u korist Mekejna.
Obama će kasnije u toku dana da se obrati pristalicama u saveznoj državi Ohaju, koji, uz Virdžiniju, Severnu Karolinu, Misuri i Nevadu, važi za jednu od država čiji birači nisu unapred tradicionalno opredeljeni za republikance ili demokrate i oko kojih se vodi glavna borba za glasove.
Ohajo je i među saveznim drzavama koje daju značajan broj tzv. izbornika (20), koji u stvari odlučuju u izboru prvog čoveka SAD.
Mekejn je svoju kampanju usredsredio na države u kojima zaostaje za Obamom, pa je tako biračima u Virdžiniji i Pensilvaniji, gde zaostaje za nekih 7.5 procenata, u subotu poručio da će sigurno pobediti.
U Virdžiniji, republikanski senator iz Arizone želi da odbrani obično pouzdano republikansko uporište, dok je Pensilvanija tradicionalno podržavala demokratske predsedničke kandidate, ali je Mekejnu ta država neophodna za pobedu.
Pensilvanija je takođe država koja daje značajan broj i elektora, 21. Iako istraživanja daju prednost Obami, mnogi republikanci veruju da ona nisu odraz realne slike i okrivljuju medije liberalne orijentacije da Mekejnu nisu omogućili ravnopravan tretman sa senatorom Demokratske partije iz Ilinoisa.
Birači koji tradicionalno glasaju za Republikansku partiju smatraju da su agencije za istraživanje javnog mnjenja bile vođene predrasudama i da im je cilj bio da svojim rezultatima utiču na emocije birača.
Obama, koji je već ušao u istoriju kao prvi Afroamerikanac koji je osvojio predsedničku nominaciju jedne od dve glavne partije u SAD, takođe, tvrdi, da ne haje previše za rezultate istraživanje javnog mnjenja.
Većina Amerikanaca tvrdi da već duže vreme zna koga želi da vidi na čelu države u naredne četiri godine i to potvrđuje činjenica da je veliki broj birača iskoristio svoje pravo i glasao ranije.
Procenjuje se da je do sada u 32 savezne države glasalo više od 23 miliona birača, a trend velike izlaznosti, kako se procenjuje, zadržaće se i 4. novembra, kada "pada" prvi utorak u novembru, koji je prema ustavu Izborni dan.
Tada će biti biran i čiat sastav Predstavničkog, donjeg doma Kongresa SAD sa 435 članova i trećina od 100 senatora.
Amerikanci će se opredeljivati i za guvernere 11 od ukupno 50 američkih saveznih država, a u svima ovima i niz zvaničnika različitih položaja.
Na biralištima širom SAD su proteklih dana mogli da se vide dugi redovi ljudi koji čekaju da glasaju, a na nekim su ljudi morali da čekaju i do osam sati i više kako bi glasali.
Ovakav rekordan odziv birača na izborima, koje su mnogi već nazvali istorijskim, pokazao je da su Amerikanci životno zainteresovani za izbor predsednika države u trenutku kad se suočavaju sa najtežom ekonomskom krizom od 1930-tih.