Obaveze bračnih partnera ne podrazumevaju nametnutu kontrolu od strane bilo koga.
Imam naviku da pričam gde idem i sa kim i da okvirno kažem kad se vraćam ali ne zato što je to neka obaveza prema mužu koju sam preuzela potpisivanjem venčanog lista nego samo zato što mislim da je korektno da se javljam ljudima sa kojima živim, da se ne brinu gde sam i da u zavisnosti od moje prisutnosti/odsutnosti planiraju svoj dan. Kad sam živela samo sa mamom i sestrama javljala sam se njima, sad kada je tu i muž javljam se i njemu jednako koliko i ostatku porodice i to je to. Imam malu bebu, ne izlazim gotovo nigde bez nje a kad se desi da moram negde da odem normalno je da svi znaju gde sam i kad ću doći kako bi se uskladili oko čuvanja bebe.
Ne govorim gde idem zato što na taj način hoću da sperem sumnju sa sebe da radim ko zna šta već jednostavno zato što je to neki red i tako sam vaspitana. Ne bih tolerisala da me neko dodatno propituje i kontroliše više od onoga što standardno govorim jer se ni ja time ne bavim niti sa takvim nesigurnim pacijentima imam posla. Kapiram da nesigurni ljudi tim stalnim gledanjem na sat i utvrđivanjem ko koliko kasni leče neke svoje frustracije ali ja da hoću da prevarim muža dovoljan bi mi bio izlazak da bacim đubre. U braku sam jer imam poverenja u partnera i on u mene. Da nemam poverenja u njega ili da osetim da on sumnja u mene ne bih čekala da neko od nas bude nedostupan ili zakasni pola sata već bih odmah presekla. Y.ebeš ti takav odnos gde moraš da glumiš policajca.
A sad ti objasni zašto pod bračnim obavezama podrazumevaš da neko nekoga kontroliše. Da li si to negde video pa si zaključio da tako treba ili jednostavno patiš od toga da glumiš inspektora a taj papir ti daje mogućnost za to? Ja da mislim da bilo koga treba da jurim i proveravam ne bih sa takvom osobom bila ni u vezi a kamoli u braku

Ni mama i tata mi nisu gledali na sat kad se vraćam pa neće ni muž

Dovoljno je da zna okvirno i to samo da bi mogao da isplanira svoje obaveze a ne da bi u glavi konstruisao priče da sam ko zna gde i ko zna sa kim dok on sedi kući.
Naravno, živim sa nekim ko misli isto kao i ja a principi ponašanja po tuđim porodicama me se ne tiču. Svako reaguje na osnovu svog iskustva i sistema vrednosti