Niški žargon i dijalekt

"knjizevni jezik" je onaj koji je uzet za osnovu, onaj kojim be trebalo da se koriste zvanicne institucije i tako to.
"pravilni jezik" je onaj kojim se prica u tvom kraju, i kog bi najmanje trebalo da se stidite makar se on znatno razlikovao od knjizevnog jezika.

Ne pricaju svi nemci isto (ne govorim o akcentu, npr: Munhen/Minshen) niti spanci a sigurno ni madjari. Pa cak ni bugari. Niko nikome, kod njih, ne "instalira" moranje da prica knjizevno. Zasto bi neko nama, nama koji prica(s)mo govorom najblizem staroslovenskom, nametao svoj govor?
Bitno je da se razumemo (kad hocemo) i da svako neguje svoj dijalekt.

Najjadnije je kada npr u Nisu ina niskim tv cujemo kovanice neuspele akcentuacije po beOgradskom receptu (ili odakle vec) kao pokusaj pravilnog govora. Jos jadnije je kada npr govornici na RTS akcentuju nesto svemirski (ja licno cuo: im-i-granata, afr-i-kanaca...) a narodna televizija bi trebala da koristi knjizevni jezik.

Svako prica kako mu se hoce. Ja gajim svoj Niski govor; nije tacno da prave nislije ne kazu da su iz Nis (barem ima izvornih zapisa Stevana Sremca o PRAVIM Nislijama) i da se Niski izvorni dijalekt govori samo u okolini.

Pitanje je samo da li imate razloga da se stidite svog govora?
Ja nemam.

PS.
Kada mi ne-Nislije daju blagu dozu podsmeha na govor, uzvracam istom merom. Retki su Srbi koji govore knjizevno tako da je lako naci nacin uzvracanja. Sve onda tu prestaje, nikada se vise podsmeh ne vraca, sta vise, cak me isprave ako lupim nesto na tipicno beOgradskom dijalektu (prirodna pojava zbog druzenja sa istima) i raduju se tome da me slusaju.
 
Prvo malo u Off, pa da vam dam nekolko (savremeni) nišliski izrazi.
Jezik kojim se danas govori u Nišu je mešavina govora (to su govori a ne dijalekti) iz moravskog kraja (južna Morava), dzudzanskog (na žalost nemam to makedonsko slovo dz na tastaturi), što je kraj neposredno iznad severne strane Niša (Nišlije znaju, potez Komren-Hum-Brenica-Kamenica-Matevac-Knez Selo-Malča), svrljiško-knjaževačko-sokobanjskog, zaplanjskog (sva 3 zadnja spadaju u istu dijalekatsku grupu) i govora sa područja od Bele Palanake do Pirota. Sve je to nakačeno na stari nišliski gradski govor (Sremac je to dobro uhvatio u svojim delima) i obogaćeno nekim izrazima iz beogradskog slenga i novonišliskim izrazima. Pri svemu tome, mlađa urbana populacija najviše govori upravo ovim zadnjim izrazima. Jako bitna stvar je akcenat, koji se, istini za volju, ne razlikuje mnogo od ostalih gradova u južnoj, jugostočnoj i dobrom delu istočne Srbije.
Nego dosta s pametuvanje, malo da baratamo s izrazi.

"Da ovo..." - ova uzrečica se koristi kad hoćete da kažete nešto što hoćete/nećete, možete/ne možete, trebate/ne trebate da uradite. Npr. "Vido sam da ne može da ovo..." ili "Ću odem kod njega da ovo..." Pri tome se računa u startu da sagovornik zna o čemu se radi.
"Debilovanje/debiluvanje" - Npr. na pitanje šta radiš uveče u gradu, odgovor je "Ma ništa, šta ću, debilujem si po kafići".
"Ubacivanje" - izraz vrlo sličan "tripovanju" samo sa manje ili više pogrdnom notom. Npr. ako neko počne da priča o nečem nerealnom kaže se "Nemoj se ubacuješ". To isto može da se kaže i nekome ko je zabrinut ili uplašen zbog nečega.
"Ovomi-onomi" - Na pitanje šta radiš, ako ne želiš da nešto objašnjavaš, upotrebiš ovaj izraz, npr. "Ma ništa, ovomi-onomi". Takođe, ako objašnjavaš da te neko zeza, zavlači, kažeš "I počeo on da mi priča ovomi-onomi", ili ako nešto nije kako treba "Gledao sam ja tu robu, mnogo mi ovomi-onomi"
"Čukanje" - Izraz za sudar u saobraćaju, npr. "čuknuli se". Ako se kaže da su se "Iščukali", to može da znači isto ovo prethodno, ali će pre biti da se neko potuko (mada se za to koristi i sveprisutni južnosrbijanski izraz "istepali se"). Ako se neko "očukao" to znači da se napio.
"Džonjanje" - "spavanje", isto tako i "pridžonjalo mi se", "ću se udžonjam", "zadžonjao se" i sl.
Biće još izraza, ali sad mi se mnogo pridžonjalo pa odo ja.
 
Wilkołak:
NE KAZE SE valjevcani vec valjevci!
Valjevcani su ljudi iz Cacka koji zive u Valjevu!

Za Valjevce ne vazi pravilo koje vazi za Kraljevcane i Ljizane jer se imenicom valjevac ne dolazi do pogresnog tumacenja, kao u slucaju kraljevci i ljigavci ;-)

Inace, standard srpskog jezika, koji je u upotrebi tj. glavni dijalekat je sumadijsko-vojvodjanski, sa sedam padeza i cetiri akcenta. Pravilno akcentovanje cuvaju Valjevci i njihovi zapadni susedi, Loznicani. Inace, Vuk Karadzic nije rodjen u Valjevu, iako je taj govor uzeo za najpravilniji, vec u Trsicu, selu nadomak Loznice...

Znaci, molim vas, valjevci!
Kraljevcanin - Kraljevljanin
Kraljevacki - Kraljevski

Potpuno ravnopravno po pravopisu mada se veoma retko cuje, ja sam cuo jedino Olivera Mlakara da tako kaze, inace on je Kraljevljanin.
 
Utata:
alo be, ljudi...
recimo, kad odete u london, tamo u četiri dela grada možete da čujete četiri potpuno drugačija izgovora...
a vi ovde raspravljate izgovoru na nivou srbije... ćorava posla...

Nije bas tako. Imala sam tu cast da razgovaram sa dva momka iz Vranja. Da se odmah razumemo NE VREDJAM NIKOGA. Pricali su nesto, verujte mi, toliko brzo i nerazumno da sam se ja valjala od smeha, a pojma nemam o cemu su pricali.
 

Back
Top