Nisam znao šta znači "Pečuj"

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
36.775
U knjizi The new American cyclopædia, ed. by G. Ripley and C.A. Dana edited by George Ripley iz 1860, na jedanaestoj stranici stoji sledeće:

books



FÜNFKIRCHEN (five churches; in Hungarian Pecs which in the language of tho surrounding Slavic tribes means five) a town of Hungary capital of the county of Baranya, 105 m SS W from Buda pop 18,500. It is surrounded by rich vineyards in the vicinity of mineral springs and is one of the pleasantest towns of Hungary. It contains an old Gothic cathedral built on the site of a Roman castle, 2 monasteries, a public library, several schools and hospitals and a theatre. Tho population consists chiefly of Magyars but the Slavic and German inhabitants are also numerous. The town has considerable commercial industry its trade being chiefly in coal alum vitriol wine grain tobacco rape seed wool and other products of the neighboring country.

Fünfkirchen is supposed to be the Colonia Serbinum of the Romans. In the time of Hungarian independence it was larger and much more important than now. History mentions that 2,000 of its students marched out to the battle field of Mobiles where the Hungarians were defeated by the Turks under Solyman Aug 29 1526. This sultan passed some time at Funfkirchen during the siege of the fortress of Szigeth and was so delighted with the place that he called it a paradise on earth. It remained in the hands of the Mussulmans from 1543 till 1686. During the late Hungarian revolution it was mostly in the hands of the Austrians.


Inače, Baranja je, kao i crnogorski grad Berane dobila ime po slovenskoj i srpskoj reči koja označava ovcu odnosno ovna (beran = ovan).
 
Poslednja izmena:
Kolega dragi, Vi znate da mi poštujemo samo alte germaniche shule, ko bi mogao i da pomisli da će neko 1090. godine dati naziv iz okolnog govora kad tu postoji GRČKI KVISKO:per:

books



Pet - Peče , ali preko preče, naokolo bliže πέντε - Peče
 
Poslednja izmena:
Tako je Mrki , na mađarskom se broj 5 kaže "szám" tako da Pečuj iliti po rvatski(Pečuh) jeste ovo što si napisao!

Međutim na turskom 5 se kaže "beş" , ali Pečuj se pominje dosta pre dolaska Turaka tako da nije vezano verovatno , mada može biti u smislu nekih ostataka tursko-plemenskih u Mađarima pa s'time i naziv "beş"!

Ako se Pečuj pod nazivom Pecs javlja u 13.veku pitanje je koliki je slovenski udeo u to vreme tamo , meni o tome nije ništa poznato!
 
Pa nisam rekao da nije slovenska reč , već da mi nije poznat koliki je slovesnki narodni udeo tamo u vreme 13.veka , što znači da bi Sloveni morali biti u njemu sa svih 5 crkava kao dominatni narod , a to je već teži slučaj u to doba kad se prvi put pominje pod tim imenom!
Velika Moravska je pre pominjanja Pečuja davno uništena !
 
Zašto da ne bude slavenska reč, taj prostor bejaše u sastavu Velike Morave.

Inače u mađarskom je Pecs(Peč), a mi koristimo tursku varijantu Peçuy(Pečuj).

Ја сам рекао да Бечка школа форсира грчки извор за име , да ли су у праву или нису, не улазим ( мада сам га мало алегорично накитио), али знам да би се наша историографија сложила са овом констатацијом пре него са било којом.
 
Добио је назив по метохијском граду Пећ, тамо су били српски староседеоци, а к њима су кретали и "избеглице" по разним основама и временима... Иначе тај део Барање је препун српских топонима...
 
Добио је назив по метохијском граду Пећ, тамо су били српски староседеоци, а к њима су кретали и "избеглице" по разним основама и временима... Иначе тај део Барање је препун српских топонима...

Jesi čitao malo više išta otkad se Pečuj zove tako?! , ako jesi onda bi video da se već tako naziva u 13.veku , a izbeglice sa Kosova u to doba nije bilo tamo skroz u Baranji , jedino ako ti nemaš neke posebne informacije!
Svašta!
 
U knjizi The new American cyclopædia, ed. by G. Ripley and C.A. Dana edited by George Ripley iz 1860, na jedanaestoj stranici stoji slědeće:

FÜNFKIRCHEN (five churches; in Hungarian Pecs which in the language of tho surrounding Slavic tribes means five) a town of Hungary capital of the county of Baranya, 105 m SS W from Buda pop 18,500.

Мркаље, зар није то исти Печуј где је у време цара Душана урађена карта Душановог царства?

Никако не верујем да пет=печ осим ако не тумаче да је српски=санскрит јер се у санскриту број 5 каже сличније, нешто као "пенџа"..
Вероватније ми је да реч ПЕЧУЈ (ако није од најезде Печенега) ,посебно кад је исписано као Hungarian Pecs јесте српска и истоветна је са именом града Пећ на југу Србије, као и са именом за пећ и остале пећнице.

Интересантна је давнашња емисија на Кошави ("Ћирилица") у којој су гости-Слободан Јарчевић, Божидар Митровић и Мирослава Павловић казали ..нпр..да је у време Цара Душана Србија имала северну границу код Печуја (у данашњој Мађарској)..;)

Помиње се књига „Брисање трагова српства”, која говори о овоме.. о северној граници Душановог царства (Срем,Банат,Бачка, Барања, и већи део Славоније) код Печуја у Маџарској.
 
Мркаље, зар није то исти Печуј где је у време цара Душана урађена карта Душановог царства?

Никако не верујем да пет=печ осим ако не тумаче да је српски=санскрит јер се у санскриту број 5 каже сличније, нешто као "пенџа"..
Вероватније ми је да реч ПЕЧУЈ (ако није од најезде Печенега) ,посебно кад је исписано као Hungarian Pecs јесте српска и истоветна је са именом града Пећ на југу Србије, као и са именом за пећ и остале пећнице.

Интересантна је давнашња емисија на Кошави ("Ћирилица") у којој су гости-Слободан Јарчевић, Божидар Митровић и Мирослава Павловић казали ..нпр..да је у време Цара Душана Србија имала северну границу код Печуја (у данашњој Мађарској)..;)

Помиње се књига „Брисање трагова српства”, која говори о овоме.. о северној граници Душановог царства (Срем,Банат,Бачка, Барања, и већи део Славоније) код Печуја у Маџарској.

Jasno je da ne možemo potpuno nekritički preuzimati svaki podatak koji na prvi pogled ide u prilog srpskoj nacionalnoj ideji jer na drugi pogled on je dokazano jako štetan. Pravnici znaju da ako ubedljivo osporiš jednu ili dve teze kao tendenciozne, kredibilitet osobe ili istoriografije padaju u vodu. Danas svaka dileja piše knjigu, kao npr. i Vikipediju, i pozivanje na knjigu nije nikakva argumentacija.

Jarčević kao fenomen ima nekog pozitivnog učinka jer njegova gledišta u formi beletristike pomalo proširuju vidike onima koji posao rade kako treba, ali on kao čovek koji je neretko sklon pisanju potpunih bajki, kao i njegove teze, diskvalifikuju se kao referentni sistem jer automatski diskvalifikuju onog ko se na njih poziva. Jarac je pop Dukljanin današnjice...

A što se tiče severne granice Dušanove Srbije kod Pečuja "prema ubeđenju pomenutih gostiju emisije" - ko nam garantuje da se nisu kao jedinom vodiljom u postavljenju granice kod Pečuja vodili upravo ovom analogijom - etimološko poistovećivanje sa južnim srpskim gradom Peć - na koju se pozivaš u potvrdi srpskosti imena Pečuj (logička greška izvođenja jedne nepoznate pomoću te iste nepoznate veličine)?

Reč Pečuj dolazi od Mađarskog Pecs (možda i + uj koje znači novo) koja dolazi od slovenske reči pet koja je po izgovoru najsličnija današnjem slovačkom päť. To se lako objašnjava dialect-continuumom slovenskog jezika pre najezde (H)u(n)gara.

Dakle, ako mislimo da govorimo o tome da je Pečuj dobio ime po Peći, valja nam to i dokazati. Podatak kod Riplija i Dane iz 1860. da je Pečuj bio rimska kolonija Srbinovo je intrigantna, ali nedokazana. Ja prvi jedva čekam. :)
 
Poslednja izmena:
Jasno je da ne možemo potpuno nekritički prěuzimati svaki podatak koji na prvi pogled ide u prilog srpskoj nacionalnoj ideji jer na drugi pogled on je dokazano jako štetan.
Jasno je, posebno ako su podaci od srpske strane.
No, niko nam ne može zabraniti da razmišljamo, nije li tako?

Nemam komentar ni za ni protiv Jarčevića, Mitrovića i g-dje..svakako da tv emisija nije validna refernca, nego sam je se setila u toku procesa osluškivanja same sebe da li Peć i Peč čujem kao broj pet ili kao peć
(pa makar i šamotnu peć -s obzirom da neko napisa ovde da se na madjarskom broj
broj kaze "szám" a broj 5 se kaze "öt".....šalim se malo, ne zameri).


Proveravajući ипак наводе ekipе iz studija, koliko se moglo na netu, nadjoh da (opet) u Jarčevićevom radu "Gradišćanski Hrvati" ima nekih referenci o srpskom življu u Pečuju u Dušanovo vreme i malo pre toga

.Iako nije уопште bitno za etimologiju речи Печуј i ovu temu, da kažem- kad sam već pronašla, možda će biti od koristi nekad nekome:

*краљ Карло је 1324 помиловао побуњенике из Барање и на југу Угарске, међу њима и племиће из Печуја-Јована,Петра,Павлу и Пушу...

*Посланица папе Бенедикта од 1339. године, казује да су се у Угарској опет побунила племена и пристала уз Душана“..Претходних година, од 1335, кад је Карлова војска провалила у Србију, Душан је начинио савез са Византинцима, па им контрирао упавши дубље у дотад угарску земљу.
 

Back
Top