Několiko srpskih rěči koje něki neopravdano smatraju hrvatskima

Počnimo sa srpskim arhaizmima:

tko - Venclović, prve decenije 18. veka: "Tko te hrani? Ne orač li i kopač? Da ih nije, kako bi ti, gospodičiću, živio? Ko koga hrani ono mu je i gospodar". Oblika sa suglasnikom t ispred ko srećemo i u jeziku Vuka Karadžića i njegovih savremenika: prota Mateje Nenadovića, J. St. Popovića i dr. srpskih pisaca njihova vremena. Njega ima i u pokojeg Vukova sledbenika. A čuvao se u narodnim govorima i na srpskoj strani. To izričito kaže St. Novaković u svojoj Gramatici (str. 131) i potvrđuje primerom: Tko ima ne kazuje, tko dobije ne pozna, tko pozna neće da ima. On se sreće kod Srba i u XX veku u pojedinim zvaničnim aktima, u zakonodavstvu, npr., i drugde.



tisuća -
- Povelja Kulina Bana Dubrovčanima 1189: "Ja, Radoje, dijak banj, pisah siju knjigu poveljov banov, od rož’stva Hristova tisuća i s’to i osa’deset i devet ljjet’, mjeseca augusta, u dvadeseti i deveti dn’, usječenie glave Jovana Krstitelja."
- Dušanov Zakonik, 1349/54: (adaptiran tekst) "16. O monaškom životu: I na tisuću kuća da se hrani u manastirima pedeset kaluđera."
- Nikola Mirošević, 1412: "Ja Nikola Mirošević, kanžalijer, pisah sarpskijem jezikom u Kastio od Budve u carkvu svete bogorodice ljeta od porođenija Hristova tisućja i četiri stotine i dva na deset mjeseca žuna na šest, u subotu."
- Jelena Lazarević-Balšić, Oporuka 1442: "A što se tisuća dukat u komunu, molju i zaklinjem gospodina mi i sina vojevodu, da mi ih da gospođe Jelene, da ona s mojem duhovnikom podeli za moju dušu."
- Jerotej Račanin, Putešastvije ka gradu Jerusalimu, 1721: "obretosmo monastire i crkve mnogo, i grozdije i ovoštije različno, a crkvi čislom 100, i kuća 5 tisuć, sve Hristijani."
- P. P. Njegoš - Lažni car Šćepan Mali, 1851: "Klanjaju se mnadu suncu dv'je tisuće vitezovah, celivaju mater zemlju da im pokoj tihi dade."
obitelj - Hilandarski tipik

juha, lažac, lepost, nitko - srpski rečnik iz 15. veka http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.a ... 226e962b83

dragovoljno - Ilija Garašanin, Načertanije: "I zato se može sigurno računati da će posao ovaj u narodu dragovoljno primljen biti i nisu potrebna desetoljetna dejstvovanja u narodu da bi on samo korist i polzu ovog samostalnog vladanja razumeti mogao."

topništvo - naziv artiljerije kod kneza Miloša Obrenovića

tajnik - naziv za sekretara Matice srpske početkom 20. veka

zdela - Jelena Lazarević-Balšić, Oporuka 1442: "A srebrni sudi koji su u komunu, zdele i pehari, i što je crkve Svetago Georgija i novej crkve Presvetej Bogorodici, da se odluči, a ino da uzme gospodin vojevoda, da im ih plati što bude pravo, da mi se pokrije crkva koju sam činila za moj grob."

gospodična - Jelena Lazarević-Balšić, Oporuka 1442: "I gospodične Katalene obotci mali i lutca zlata."

zrcalo (ogledalo), uzreti se (ugledati se), glubina (dubina)- "Zakonopravilo", sv. Save prema prepisu iz 1262. godine: "Vsak bo učitelj, reku že jepiskop ili prezviter ili . in kto učiteljski san prijadraže, ašte sih knig ne svjast dobrja, to ni sam sebe ne znajet kto jest; priniknuv že v glubinu bogodahnuvenih sih knig, jakože v zrcalja i sam se uzrić kakov jesć, i kako probajet jemu biti, i drugije poznajeć i naučić".

uvet - Stefan Prvovenčani


recnik_134786405.jpg
 
drafoto2.jpg

Dragoš Kalajić
Зашто бих ја користио, примерице француску реч ниво кад имам исконску српску реч разина? Мени треба замерити због недостатка доследности. Требало би одбацити и латинска имена месеца и усвојити српска, која данас користе Хрвати, бројати српске тисуће уместо грчких хиљада... јер први израз, српски, боље и дубље означава тај појам.​

Lesandar:

Паче, Franz Miklosich: Lexicon palaeoslovenico-graeco-latinum: emendatum auctum, G. Braumueller, 1866

books


Пачати, Gerasim Zelić (archimandrite): Žitie sireč' roždenie, vospitanie, stranstvovaniia i različna po svetu i u otečestvu prikliučeniia i stradaniia [Nim samym sebi i svoima za spomen spisano: i drugima za liubopytstvo, gdešto zar' i za poučenǐe, na svet izdano.], Pismeny Kral. Unīversīteta ungarskago, 1823

books



Мјед (бакар; месинг), Vuk Vrčević (vitez): Srpske narodne pripovijetke: ponajviše kratke i šaljive, Књига 1, Srpsko učeno društvo, 1868


books



Пуница, Атанасије Стојковић - Сербскиј секретар или руководство, 1802

books
 
Poslednja izmena:
"Tisuća" iz 1412. godine. Reč tisuća nalazi se u istoj rečenici koja napisani jezik deklariše srpskim.

Izvor - potvrda Bokeljanina Nikole Miroševića iz 1412. godine o selu Šušanj kod Budve. Na kraju svojeg pisma Nikola Mirošević je napisao:

Ja Nikola Mirošević, kanžalijer, pisah sarpskijem jezikom u Kastio od Budve u carkvu svete bogorodice ljeta od porođenija Hristova tisućja i četiri stotine i dva na deset mjeseca žuna na šest, u subotu.

nikolamirosevic.jpg
 
Emanuil Janković: Blagodarni sin
(prevod nemačkog dela Johana Jakoba Engela)
Lajpcig, Nemačka, 1789
Cobiss Id: 68109575
Jezik: srpski

ЕНГЕЛ, Јохан Јакоб
Благодарни синЬ : Сеоска весела игра у едномЪ деиствїю / на просто
Сербски Еман. ІанковичемЬ. - У Лаипсигу : Щампано кодЪ господ. Таибела,
1789. - [2], 1-37, 40-44 стр. ; 18 cm.

Новаковић 97; Кириловић 108; Михаиловић 221; Панковић 166. Брковић 93. -
Аутор дат према Михаиловићу. - "Налази се на продаю у Пещи у белои ружи кодъ
господара Павла Дїеманди."--> насл. стр.Брковић 378

000005y.jpg

000017uq.jpg

Blagorodni sin. Seoska vesela igra u jednom djeistviju stavljena na prosto srpski Emanuilom Jankovićem. U Lajpsigu 1789.

(...)

RANISAV: Na ručak? Peru mog na ručak? Međ onoliku gospodu?

POP: "i sa mnom se pozadugo razgovarati, mene i djela moja pohvaliti. Naposletku me je pitao, tko je roditelj moj, i otkud sam?"

RANISAV: (smeje se tajno) Dakle sam se i ja udostojio česti, predmjetom carskago razgovora biti. Dalje, dalje, čitaj, šta mu je odgovorio.

POP: "Ja sam mu imenovao naše selo. Vaše veličestvo rekao sam, Vaši podanici su svi Vaši podanici; a ako je onaj izmeđ nji' najdostojniji, koji najčistije, najiskrenije i najblagorodnije srce ima, koji svoga monarha neiskazano ljubi; tako se smem usuditi reći, da je jedan dostojinjejši Vaš podanik, moj otac. On je moja dika i moja jedina radost. Ni oni, koji su učastnikom rajske radosti bili, nisu ovaku radost i dobronravnost moji' roditelja pomislim. On je (otac moj) sama čestitost. U njemu se sojedinivaju sva dobra svojstva."

RANISAV (s vozdvignutim rukama) Milostivi bože! milo detence! dragi Pero! tako mi je, kao kanda ga vidim i čujem besediti.

(...)

 
Poslednja izmena:
Jedna od reči koja se danas neopravdano oseća kao "hrvatska" jeste i turcizam kat, druga zahod:

Jeromonah Jerotej Račanin: "Putešestvije k gradu Jerusalimu", Dunafeldvar, 1727:

"Četiri stuba jedan preko drugog. I četiri svoda i mnoge crkve gore po svodovima, četiri kata stubova mermernih, i u svakom katu po sedamnaest stubova oblih-kao da su na strugu strugani. I jedan stub blizu dveri. "

"I pod tim drvetom ima jedan šedrvan, i dve česme, i dva bunara, i dva čardaka, i šest kreveta, i četiri kafane, i jedan dućan trgovački, i jedna xamija, i dve kasapnice, i jedna hlebarnica i četiri zahoda."
 
Poslednja izmena:
Повеља краља Милутина барској породици Жаретића — лето 1316. године

тисȣкю перперьь

bVHb9na.png


CRXTJGl.jpg
Снежана Божанић; Повеља краља Милутина барској породици Жаретића, Стари српски архив, књига 6 (2007), 11-17
 
Poslednja izmena:
Odvjetnik

Bug. отвѐтник, мн. ответници, м. Спец. Лице, срещу което е предявен съдебен иск. - advokat; izvesno izvedeno od ruskog ответ, što znači odgovor.

Rečnik bačkih Bunjevaca beleži odvid u značenju odgovor u izrazu:

Bunj. odvid samo u izrazu dat odvida 'naći izlaz (iz teškoća)'. — Nije to dobro gazdovanje, nauzajmljivo je, pa sad ne zna dat odvida. — Gosti su očli, al ja sam cio dan prala sude i spremala, jedva sam dala odvida svemu.
 
Danas doista nitko nema zraka na sveučilištu...



Исечак из трећег броја (числа) часописа „ПЕШТАНСКО- БУДИМСКIЙ СКОРТЕЧА“ Димитрија Јовановића , 9. јул 1842. године

10348600_751432434932268_4197788478065848193_n.jpg


Наслов и друга страница другог издања књиге „Живот и Прикљученија“ Доситеја Обрадовића (1833.). На другој страници књиге је почетак предговора које је, за ово издање књиге, написао славни језикословац, књижар и руковођа „Княжеско-Србске кньигопечатнице“ (Кнежевско-Српске штампарије), Григорије Возаровић
x10377009_751140624961449_3454414666874100426_n.jpg,qoh=28c28c01c1aa396a50ecebdb07517279,aoe=54D88B51,a__gda__=1423459643_3a2b1418b87b287296b8126dfbdb0fe4.pagespeed.ic.sHedZF3Wvm.jpg


..Доситеј Обрадовић, Лукијан Мушицки и други многобројни српски списатељи
10407819_749146981827480_8316449646880421841_n.jpg
 
Globa

Почетак буне против дахија



line.gif


Боже мили! Чуда великога!
Кад се ћаше по земљи Србији,
По Србији земљи да преврне
И да друга постане судија,
Ту кнезови нису ради кавзи,;
Нит' су ради Турци изјелице,
Ал' је рада сиротиња раја,
Која глоба давати не може,
Ни трпити Турскога зулума;
И ради су Божиј угодници,;
Јер је крвца из земље проврела,
Земан дош'о ваља војевати,
За крст часни крвцу прољевати,
Сваки своје да покаје старе.
 
Cesta
Dečanska hrisovulja, kralj Stefan Uroš III Dečanski, 1330.


Originalni zapis bez razrešenja ligatura:
OX9Dw3g.jpg


Prepis sa razrešenim ligaturama:
iUXTXXR.jpg


Savremeni srpski jezik:
s64enlX.jpg





Село Чабиће са засеоцима и с међама. Међе Чабићу са Штитарицом и Уњемиром: од Губавча потока Великом цестом и уз брдо над виноград и (од винограда уз Рудине) на локву, од локве низ пут, на дуб, од дуба на Долњи пут код њиве, који иде од Јелшанице преко Власенога поља у Призренску цесту која иде из Трепче и путем до Млећана, од Млећана преко до Трна.

...


Добродоли, заселак Чабића, што сам дао економу Радану и његовој браћи у баштину, да се населе. А међе су му: од Недељине цркве, путем по брегу у студенац, у Сватову пољану и низ Војихнин дол у Јазвину, низ Јазвине на брдо и под Грданову њиву испод Ковачева лаза, у Трн, уз брдо изнад Урви, такође уз брдо, такође право у Велику цесту, у Недељину цркву.
 
Poslednja izmena:
Tusti
Dečanska hrisovulja, kralj Stefan Uroš III Dečanski, 1330.
Алтин са засеоцима и са међама. А ово су међе целом Алтину: Маторски Преслоп, на Тлсто брдо, на Виноградиште, како упада у Жрково у Слатину,такође путем под Радогошту и под Длгу, у Бор, од Бора у Слепи поток, од Слепога потока на Равнје, с Равнја на Хлмац, с Хлмца у Мечину, на Велју главу и преко у Дрочин ками и у Пруде, у Бор, од Бора по брду Вратницу и по брду на Чрн ками и по брду у Треска- вац, по брду над Добри дол и на Брњац, на Ујездну, у Хоморје и путем у поток, у Пла- ник, с Планика право у Врело.
 
Cesta
Dečanska hrisovulja, kralj Stefan Uroš III Dečanski, 1330.


Originalni zapis bez razrešenja ligatura:
OX9Dw3g.jpg


Prepis sa razrešenim ligaturama:
iUXTXXR.jpg


Savremeni srpski jezik:
s64enlX.jpg





Село Чабиће са засеоцима и с међама. Међе Чабићу са Штитарицом и Уњемиром: од Губавча потока Великом цестом и уз брдо над виноград и (од винограда уз Рудине) на локву, од локве низ пут, на дуб, од дуба на Долњи пут код њиве, који иде од Јелшанице преко Власенога поља у Призренску цесту која иде из Трепче и путем до Млећана, од Млећана преко до Трна.

...


Добродоли, заселак Чабића, што сам дао економу Радану и његовој браћи у баштину, да се населе. А међе су му: од Недељине цркве, путем по брегу у студенац, у Сватову пољану и низ Војихнин дол у Јазвину, низ Јазвине на брдо и под Грданову њиву испод Ковачева лаза, у Трн, уз брдо изнад Урви, такође уз брдо, такође право у Велику цесту, у Недељину цркву.
 

Back
Top