Nega sobnog cveća

Pocetnici neka uce a majstori neka se hvale :cool:

3297580982.gif
(naklon) tj. džentlmenski pozdrav soledad,.. bio sam brzoplet (
3829698500.gif
i sve ono što sam naveo u prethodnom postu )
Nisam pazio (na času) ; Tema se ranije drugačije zvala, pa nije čudno što su slike cveća solo,.. bez teksta - saveta,..
Ja se neću (još) hvaliti :cool: svojim biljkama, ali ću prokomentarisati vaš potpis.
Volim biljke ( volim i da se hvalim :) ) pa sam pisao na puno foruma,.. čak i u vreme kada se moglo editovati postovi bez ograničenja vremena,.. kasnije je to ukinuto ( zbog zloupotrebe),..
E, u to vreme, kada me naljute, ja sam brisao svoje postove, (ali skripta je tražila da se ipak nešto mora napisati) i ja sam pisao (na latinskom) sve svoje sobom nosim,.. ali msm da to nije bilo fer,.. jer nisam ni pisao zbog tih koji su me naljutili.
Daklem, bilo bi jako lepo da se uz sliku biljke ( naročito onih reprezentativnik kao što je vaša kalanhoja), napiše i malo recepta za negu lepote.
Zar ne ?
 
Od sobnih biljaka imam Anturium, dracenu i Isusov venac.
Ali posadio sam jednom đumbir, koji je proklijao u frižidru, porastao, i sad je prelepa zelena stabljika, nešto novo u stanu.
Zanimljivo...
Uz dobar - kvalitetan supstrat za podlogu, Isusov venac i dracena nisu problem za gajenje
( ako voda nije tvrda,.. superr),
ali Anturijum nije lak za negovanje,.. njega i tvrda voda i manjak svetla lagano ubijaa,..
 
Mali trikovi za lepše cveće

108523_biljke-thinkstock_ls.jpg


Verovali ili ne, hrana iz vaše kuhinje prija i vašem cveću. Mnoge namirnice i ostaci od kuvanja i jela pogoduju lepoti rezanog, sobnog i balkonskog cveća.

Rezano cveće voli limunadu pa će u vazi ostati sveže i desetak dana duže ako u vodu istisnute sok od pola limuna ili umutite vitamin C u prahu. Isto ćete postići i ako vodi dodate aspirin, odnosno 2 kašike jabukovog sirćeta i 2 kašike šećera. Ono će duže ostati svežije ako ga pre stavljanja u vazu malo podrežete ispod tekuće vode.

Ruže (i ostalo cveće) kojima su se obesili cvetovi jer ih niste odmah stavili u vazu, ponovo će se uspraviti i oživeti ako njihove stabljike na kratko držite u vrućoj vodi. No, kako rezano cveće baš ne voli voće, pored vaze nikad nemojte držati činiju s voćem jer će ono pre uvenuti. Voda u kojoj držite cveće neće se usmrdeti ako u nju stavite komadić drvenog uglja za roštilj.

Cveće, posebno ono koje se ponosi svojim listovima, voli pivo. Zato će njihovi listovi postati sjajno zeleni ako ih, nakon što ih suvom krpom očistite od prašine, obrišete rastvorom piva i mlake vode u odnosu 1:1. Ustajalo pivo, mineralna voda, crni čaj i iskorištene filtar vrećice od čaja idealno su gnojivo za sve vrste cveća pa ih nemojte baciti, već ih dodajte vodi za zalivanje. Sobne i balkonske biljke možete zalivati i talogom od kafe, kao i vodom u kojoj se kuvao krompir, ali i jaja. Isto tako vodi za zalivanje možete dodati i ljuske od jaja i pustiti ih da odstoje preko noći, ali i sveži ili suvi kvasac.

Balkonsko cveće, ali i vrtno cveće, bolje će uspevati obložite li zemlju oko njih korama od banana koje su takođe učinkovito gnojivo. Ako želite da vaš paprat bude posebno lep i bujan, vodi za zalivanje jednom nedeljno dodajte malo mleka. Za razliku od rezanog cveća, sađeno cveće voli jabuke pa su komadići jabuke utisnuti u zemlju idealno gnojivo koje posebno podstiče cvetanje. Hranom se možete boriti i protiv biljnih parazita, pa za preventivu u zemlju utisnite čen belog luka.

U slučaju da ste zakasnili, biljnih uši i paukova se rešite tako da cveće 3 puta nedeljno prskate "preparatom od luka" - u hladnu vodu stavite sitno naseckani luk i pustite da odstoji jedan dan, procedite i prelijte u bočicu s raspršivačem ili pak to učinite vodom u kojoj su se kuvale ljuske od luka.
 
Čudo od rastvora za sobne biljke: Sa ovim cvećari vraćaju život uvenulom cveću!

Želite li da vaše sobne biljke cvetaju često i bogato? Poslušajte savete iskusnih cvećara. Ove korisne preporuke pomoći će vam da uzgojite pravu cvetnu baštu na svom prozoru.
Tajna bogatog sobnog vrta je jednostavna: da biljke cvetaju još lepše i bujnije, treba ih dobro prihranjivati.

rAcubvI.png


1. Kako pravilno pripremiti rastvor za prihranu biljaka
Praktično, sve biljke vole šećer (a kaktusima je to omiljen slatkiš). Može se, pre zalivanja, zemlja u saksiji posuti 1 kafenom kašikom šećera, ili napojiti biljku slatkom vodicom (1 kafena kašika šećera na 1 čašu vode).
Fikuse možete jednom mesečno zalivati zaslađenom vodom. Na 1 litar vode uzima se 1 kafena kašika šećera. Listovi fikusa mogu se brisati mlekom. To će doprineti sjaju i lepoti biljke.
Mleko je, inače, veoma korisno za biljke. Neke domaćice ubrizgavaju špricem mleko, direktno u stablo biljke.

2. Odličan efekat na biljke daje prihranjivanje ricinusovim uljem.

U litru vode, koja je odstajala nekoliko dana, treba dodati 1 kafenu kašiku ricinusovog ulja. Flašu dobro zatvorite i dobro promućkajte. Ricinusovo ulje treba da se rastvori i dobro sjedini sa vodom, da ne bi opeklo korene biljaka. Odmah, nakon mućkanja, dok se ulje nije podiglo, zalivamo cveće.
Ako biljka cveta jednom godišnje, dovoljna je jedna takva prihrana. Ako biljka cveta stalno, potrebno ju je prihranjivati jednom mesečno.

3. Postoji jedan Čudo-rastvor za najbeznadežnije cveće
Sve, što je potrebno za ovaj rastvor, jeste voda i ljuske od jaja. Ljuske od jaja prelivaju se vodom, i ostavljaju 5-7 dana na sobnoj temperaturi. S vremena na vreme, treba promešati. Nakon toga, ovim rastvorom zalivajte cveće.

4. Imunitet sobnih biljaka odlično pojačava prskanje rastvorom aspirina (andola)
Jednu tabletu od 300 mg treba rastvoriti u 1 l vode. Nakon toga, biljke prskati raspršivačem.

cvece-1480329110-102551.jpg


5. Biljke možete zalivati sledećim rastvorom:
uzmimo korice nara, ili bilo kojih citrusa, i prelivamo vodom. Ostavljamo da prenoći. To je sve! Hranljivi rastvor za zalivanje biljaka je spreman.

Ako ste primetili da vaše biljke počinju da venu iz neobjašnjivih razloga – uzrok mogu biti sitne štetočine, mušice, koje je teško uočiti golim okom.

U ovom slučaju, biće od koristi sledeći trik: Za njegovu realizaciju biće potrebno samo nekoliko običnih šibica. Jednostavno, zabodite ih glavicama u zemlju, na udaljenosti 5 cm od ruba saksije, i zalijte cveće. Nakon 2 dana, zamenite šibice novim, a nakon još 2 dana mušice će nestati.

Od sada ne morate zalivati sobne biljke insekticidima. Fosfor i sumpor, koji se sadrže u sastavu smese glave šibica, prodiru u zemljište i pouzdano oslobađaju biljku od nezvanih gostiju.
Da biste sprečili pojavu gljivica, koristite bakarne novčiće. Stavite nekoliko novčića u zemljište oko biljke, i bakar će uništiti sve spore gljiva.
 
4 praktične sobne biljke

Juka, dracena, filodendron i fikus bendžamin krase skoro svaki dom jer su lepi, otporni i laki za održavanje

Qv0Ptkf.jpg


Juka – drvo života

MESTO: Potrebno joj je svetlo i sunčano mesto u stanu, ali će ostati zdrava i ako ne prima dovoljno svetla. Leti je najbolje da je iznesete na sunčanu terasu, a zimi voli prohladno mesto.
NEGA: Od proleća do jeseni treba je redovno zalivati i prihranjivati svake dve nedelje. Leti je treba zalivati dva-tri puta nedeljno i prihranjivati, dok je zimi treba zalivati jedanput nedeljno bez prihrane. Ukoliko biljka zimi stoji na tamnom ili pretoplom mestu, može doći do naglog otpadanja listova. Opadanje nekoliko listova zimi je normalno, ali ukoliko previše listova odjednom otpadne, biljku treba prebaciti na svetlo mesto.

5d866b7ff1693c78734e452937ac3858--monstera-deliciosa-philodendron-monstera.jpg


Filodendron

MESTO: Pogoduje mu visoka relativna vlažnost va­zduha, voli toplotu, zato ga ne gajite na temperaturama ispod 15 ˚C.
NEGA: I tokom zime ga redovno zalivajte i prihranjujte, samo pazite da ne preterate. Listove redovno čistite od prašine mekom krpicom. Ukoliko imate malu decu, bilo bi dobro da znate da filodendron sadrži otrovne supstance.

3731d5a0-IMG_0910.JPG


Fikus bendžamin

MESTO: Voli dosta dnevne svetlosti, ali ne i direktnu sunčevu svetlost na kojoj mu se oštete listovi. Veoma je osetljiv na bilo kakve promene uslova u kojima boravi.
NEGA: Zalivajte ga samo kad je površina zemlje na dodir suva. Poželjno je da pri svakom zalivanju okrenete saksiju za 45 stepeni kako bi biljka jednako rasla jer tako fikus neće pružati grane samo na jednu stranu. Posuda na dnu mora imati dobru drenažu kako bi se višak vode mogao ocediti, što će sprečiti moguće truljenje korena.

Z2Pkqem.jpg


Dracena

NEGA: Jednostavna. Održavajte ravnomernu vlažnost zemlje i za vreme vegetacije redovno prihranjujte svake dve nedelje. Ako je držite na tamnim mestima, sporije će rasti, a listovi šarenolisne sorte pozelene.
MESTO: Svetlo do polusenovito. Godi joj viša relativna vlažnost vazduha i konstantna temperatura iznad 18 ˚C. Leti može da se drži u bašti, na balkonu ili na terasi na zaklonjenom mestu.
RAZMNOŽAVANJE: Može se razmnožavati semenom ili reznicama stabla. Ukoliko nabavite seme, najbolje je da ga posejete u martu u obični supstrat i stavite na toplo mesto. U zavisnosti od vrste, dracena može da izraste 1−3 metra, a raste tako da na vrhu biljke niču novu listovi, dok stari listovi na dnu biljke postepeno odumiru. Dracena raste relativno sporo, ali je zato izuzetno dugovečna.
 
Zamija – biljka novca i sreće

Zamija, latinski naziv (Zamioculcas zamiifolia) je sukulentna zimzelena biljka koja vodi poreklo iz istočne Afrike.
Odrasla biljka može da dostigne visinu do jednog metra. Odlikuje se mesnatim malim i glatkim zelenim listovima.
Zamija je poznata i kao biljka novca i vrlo je popularno sobno cveće. Laka je za gajenje i dovoljna joj je tek osnovna nega. Prema feng šui filozofiji, zamija je biljka koja aktivira polja sreće i novca i upija negativnu energiju.

Uzgoj i nega zamije

Održavanje zamije nije zahtevan posao. Najbolje uspeva na svetlom mestu, ali ne direktno izloženo suncčevim zracima. Može uspevati i na slabije osvetljenim pozicijama, u poluhladovini ili potpunoj senci sa malo dnevne svetlosti.

Zamija-biljka.jpg


Birajte za zamiju prozor na istočnoj ili zapadnoj strani. Ako je smestite na svetlije mesto, listovi će početi da gube tamnozelenu boju, ali to ne ugrožava razvoj biljke.

Temperatura
: Optimalna temperatura za gajenje zamije je u rasponu od 20 do 25 stepeni. U slučaju da je na nešto toplijem mestu mogu se intenzivnije stvarati novi lisnati izdanci, pa je zato redovno orošavajte. Temperatura u svakom slučaju ne sme biti niža od 15 stepeni.

Preko cele godine zamija može biti u zatvorenom prostoru. Tokom letnjeg perioda može se izneti na otvoreni prostor ali na poziciju koja je dobro zaklonjena od sunca.
Leti biljka iz rizoma izbacuje nove granei listove. Kad nastupe hladniji periodi, biljku unesite u zagrejanu prostoriju. Znajte da će zimi, zamija koja je u zatvorenom prostoru, znatno usporiti sa rastom.

Zalivanje: Zamija se ne zaliva previše, zato što od viška vode njen rizom može da istruli a listovi da požute.
Na sobnoj temperaturi, biće dovoljno jedno obilno zalivanje u mesec dana, a u letnjem periodu nešto češće.
Višak vode iz podmetača odmah prospite da rizom ne bi istruo. Zemlja između zalivanja treba dobro da se prosuši. Ako se pretera sa zalivanjem i listovi počnu da postaju žuti, probajte daoporavite zamiju tako što je nećete zalivati oko mesec dana.

Zemlja za presadjivanje: Zemlja koja prija zamiji je porozna, i slična onoj za kaktuse i sukulente. Zamija uspeva fino i u supstratu sa dosta humusa. Presadjivanje u veću saksiju nije potrebno sve dok biljka ne napuni staru saksiju rizomima, odnosno stabljikama.

Prihrana:
Posebno prihranjivanje nije potrebno za zamiju. Može se prihranjivati jednom nedeljno tokom vegetacije, i to vrlo blagim đubrivom.

Razmnožavanje

Zamiju ćete najjednostavnije razmnožiti listićima. Otkinite ih sa grane i pobodite u vlažnu zemlju. Listić će se brzo osušiti, ali se u zemlji formira mali rizom iz kog će izbijati novi listovi. Ovaj proces traje, čak i po nekoliko meseci, a Vi ga možete podstaknuti prekrivanjem saksije providnim najlonom kako bi se zadržala vlaga koja ubrzava stvaranje rizoma.

Zamija se još razmnožava i deljenjem rizoma, ili odvajanjem stabljika. Odvojeni deo treba malo zasušiti kako pri zalivanju ne bi počeo da truli. Nakon zasušivanja, posadite ga odmah u saksiju.
Razmnožavanje koje je najmanje uspešno je ožiljavanje grana, zato što se često desi da grana u vodi istruli.

Ovo je moja zamija:

G6UJZNs.jpg
 
divna je.moja je upola manja od tvoje i mnogo je volim, jer je jednostavna ukrasna biljka a lepa .planiram da kupim jos jednu

I ja je veoma volim jer ima divne zelene sjajne listove. :)

- - - - - - - - - -

Draga Aruena, pažljivo čitaj! :D

Nega fikusa bendžamina

Fikus bendžamin je omiljena sobna biljka. Uz malo umeća, nege i brige, može da bude prelepo tropsko drvo ili veliki grm u domu. Od njega možete sami, posebno dok je mlad da stvorite svoj bonsai u kome ćete uživati. Fikus bendžamin svakako spada u jednostavnije vrste bonsai drveta.

Fikusu bendžaminu odgovara svetlo mesto, podnosi polusenku i senku, ali ne i jako svetlo. Direktna sunčeva svetlost, bilo da je preko leta na balkonu ili blizu prozora sobe može izazvati opekotine na listovima. Najbolje je da bude okrenut prema jugu, zaštićen od popodnevnog sunca, na metar udaljenosti od prozora.
Odgovara mu temperatura od 14 do 18 stepeni.

Osetljiv je na promene mesta i osvetljenja. To može prouzrokovati opadanje listova, ali će se ubrzo pojaviti novi koji su prilagođeni na drugačiji intenzitet svetla.

Osetljiv je na hladnoću, kao i na preteranu toplotu. Zato ga treba držati na dva metra udaljenosti od radijatora ili drugog grejnog tela. Podno grejanje mu takođe, ne prija.

Ne podnosi promaju i to će pokazati opadanjem listova. Zato ga treba držati dalje od ulaznih vrata i klima-uređaja.

Zalivajte ga samo kada je površina zemlje u saksiji na dodir suva. Ne trpi previše vode, jer mu korenje samo zadržava vlagu. Ako preterate sa zalivanjem pojaviće se svetlosmeđe mrlje na listovima. Tokom leta ga treba zalivati dva do tri puta nedeljno, a zimi jednom nedeljno ili na desetak dana. Nakon petnaestak minuta posle zalivanja odlijte višak vode. Poželjno je da pri svakom zalivanju okrenete saksiju za 45° kako ne bi svoje grane pružao samo na jednu stranu, tj. prema izvoru svetlosti.

Fikus bendžamin zahteva visoku vlažnost, zato ga treba orošavati ustajalom vodom. Slaba vlažnost može biti uzrok opadanja listova. Tokom zime je potrebno podići vlažnost vazduha. To se najlakše postiže stavljanjem saksije na sloj kamenčića u većem podmetaču u koji se prethodno ulije dovoljno vode, koja će svojim isparavanjem osigurati dovoljno vlage u vazduhu oko biljke. Pritom saksija sa biljkom svojim dnom ne sme dodirivati vodu u podmetaču kako korenje ne bi trunulo.
Fikus bendžamin se presađuje jednom godišnje u veću saksiju, dok je biljka mlađa i tada se menja i površinski sloj zemlje. Kasnije se može presađivati tek kada korenje proviri na površinu zemlje, pritom se korenje što manje dira. Ako su biljka i saksija u kojem ona raste jako veliki i nespretni za presađivanje, može se ukloniti samo gornji sloj zemlje iz saksije i zameniti svežom. Presađivanje je najbolje obaviti u proleće. Prilikom presađivanja u veću saksiju može doći do žućenja i opadanja listova.

Fikusu bendžaminu odgovara humusna zemlja iz bašte sa dodatkom peska. Treba obezbediti dobru drenažu na dnu saksije da bi se višak vode mogao ocediti, što će sprečiti truljenje korena.

Odrezani vrhovi stabljike se mogu koristiti za razmnožavanje. Reznicu dugu oko 10 santimetara, koja ima dva para listova zabodite u zemlju skroz do listova. Držite je na toplom i svetlom mestu i redovno je zalivajte i ubrzo će se pojaviti novi listići.

Tokom proleća i leta fikus bendžamin se prihranjuje jednom mesečno vodom u koju se dodaje tečno đubrivo za sobne lisnate biljke. Povremeno je poželjno u vodu za zalivanje dodati preparat sa gvožđem da bi listovi zadržali lepu, živu zelenu boju.

Listovi fikusa bendžamina se mogu očistiti prskanjem mlakom, mekom vodom ili mekanom krpicom ili sunđerom za uklanjanje prašine. Nije preporučljivo da se koristi sprej za sjaj listova, jer može da zatvori pore na listovima pomoću kojih biljka diše. Čisti listovi već su sami po sebi lepi i sjajni.

Fikus bendžamin je veoma otporan. I ako zimi odbaci mnogo lišća zbog pretoplog vazduha ili promaje oporaviće se sigurno u proleće. U proleće će se pojaviti mnogo novih mladica i listova, ali neće svi opstati.

Sve grančice koje su se osušile treba odrezati, a požutele listove ukloniti da bi biljka mogla bolje da koristi svoju energiju za razvoj zdravih grančica i listova.

Fikusu bendžaminu prija manje orezivanje da bi se lepše oblikovao i bolje napredovao. Ako je postao previsok, odrežite mu vrh, što će podstaći niže grane da se jače razvijaju i tako ćete dobiti biljku grmastog oblika. Pritom pazite da ne dodirujete belu tečnost koja će se pojaviti na rezovima, jer kod nekih ljudi može izazvati svrab. Posle orezivanja dobro operite ruke.

Fikus bendžamin je otporan na bolesti i štetočine, ali ne i na štitaste vaši. Ako nije jako napadnut dovoljno je da se listovi očiste vlažnom vatom, a ako jeste treba nabaviti u biljnoj apoteci odgovarajući insekticid. Međutim, kada se pojavi crveni pauk, onda pomažu samo insekticidi.

Vek trajanja fikusa bendžamina je od 2 do 15 godina. Zato ako pravilno negujete ovu sobnu biljku imaćete veoma dugo zanimljiv detalj u domu.

47b9371a5ec847a6416d19e09506ac86_XL.jpg
 
Nega ciklame

TAgeH7D.jpg




Ciklama je omiljena sobna biljka koja svojim cvetovima ulepšava dom od novembra do aprila, a nekad i juna. Uspešna nega ciklame počinje već prilikom kupovine, i zato izaberite biljku koja ima zdrave listove i mnogo pupoljaka.

Ciklami je potrebna svetlost, ali ne i jako sunce. Za nju je najbolje mesto pored prozora ili, između dva prozorska krila u samom prozoru na istočnoj ili severnoj strani. Ako ciklamu stavite na zasenčeno mesto, listovi će brzo požuteti, a cvetne drške će se izdužiti i postati savitljive.

Ciklama voli prozračne prostorije u kojima temperatura nije viša od 20 stepeni. Najbolje napreduje na sobnoj temperaturi od 18 stepeni.

Zemlja u saksiji za ciklamu mora da bude vlažna. Dovoljno je saksiju sa biljkom staviti u podmetač sa vodom na kamenčiće.

Dok ciklama raste i cveta, zaliva se dva puta nedeljno, a u toploj sobi češće. Dok ciklama miruje na hladnom mestu, dovoljno je zalivanje jednom nedeljno.

Ciklama se zaliva odozdo uz spoljni rub mlakom, ustajalom vodom ili kišnicom i pri tome se vodi računa da se ne nakvasi gomolj i nadzemni deo. Ako se suviše zaliva i ako se višak vode zadržava u podmetaču, biljka vene, listovi žute, cvetovi klonu i počinje truljenje. A, ako se ne zaliva dovoljno listovi će se "obesiti" , a cvetovi uvenuti.

Ciklama voli vlažan vazduh. Teže se gaji u stanovima sa centralnim grejanjem, zbog niske relativne vlažnosti.

U doba rasta i cvetanja vodi kojom se ciklama zaliva treba dodavati tekuće mineralno đubrivo namenjeno cvetnim vrstama, jednom do dva puta nedeljno.

Ciklama se razmnožava iz semena ili deljenjem gomolja starijih biljaka.

Presađuju se mlade ciklame koje su odgajene iz semena ili prepolovljeni gomolji starijih biljaka u male saksije, jer ciklama više cveta u malim saksijama. Starije biljke se presađuju kada njihovo korenje počne da izlazi iz saksije, listovi i cvetovi uvenu, a novi listovi se pojavljuju. Za mlade biljke treba uzeti jedan broj veću saksiju, a za stare saksiju iste veličine.

yyzJI1t.jpg


Ciklami prija što rastresitije i lako zemljište, sastavljeno od šumskog zemljišta i treseta. Možete da je posadite u mahovinastu zemlju, radi održavanja vlažnosti zemlje.
Prašinu sa listova ciklame treba redovno uklanjati mekom, suvom četkicom. Ne preporučuje se korišćenje sjaja za lišće. Uvenule cvetove i lisne peteljke ne treba rezati, već ih samo lagano zaokrenuti i otkinuti.
Kada ciklama prestane sa cvetanjem sledi period mirovanja. Saksija sa biljkom, sa gomoljem i preostalim lišćem treba da se stavi u hladniju prostoriju, manje zaliva i ne prihranjuje.
Kada je nega ciklame pravilna, ova sobna biljka može da traje nekoliko godina i da bude zanimljiv detalj u enterijeru doma.
 
I ja sam pažljivo pročitala. Moj bendžamin je, čini mi se, isti kao i pre dve godine kad sam ga dobila. Već drugi put mu opadaju listovi. Prvi put se smrzao, nisam ga na vreme unela, a letos se skoro osušio jer nas nije bilo 5 dana i nismo ga zalivali. Nadam se će da preživi i da napreduje. ja u moje cveće (osim orhideje) na dodajem nikakve supstrate, a možda bi trebalo.
 
Bendžamina sam dobila pre par nedelja. Čini mi se da sa jedne strane lišće postaje svetlije, možda je i mlado ne znam. Zalivam ga na 5-6 dana i okrećem za 45 stepeni, kako je Palma pisala.
Nisam ga još presadila, nikako da odem po keramičku saksiju koja mi je ostala u predhodnoj kući. Treba još da kupim u cvećari ukrasni štap pa kad ga presadim da ga ispravim.
Juče sam ga orošavala.

Na prvoj slici se vidi da je lišće svetlije, a na drugoj tamnije.

PxlaYkb.jpg


5ogkZ4R.jpg
 
Poslednja izmena:
Očigledno ga nisu okretali za 45 stepeni, pa se sav nagnuo na jednu stranu. A može da bude i nešto drugo. Moja jetrva je imala velikog bendžamina i ona strana koja je stajala bliže televizori je bila mnogo kržljavija od druge koja je bila s druge. Verovatno ni ona njega nije okretala, jer bi onda verovatno sve strane bile kržljave. :zper:
 
Pozdrav.
Nadam se da će tema oživjeti. :)
Juče sam si nabavila par sobnih biljki : tri vrste pauk biljke (zeleni ljiljan, hlofofitum), aloje veru (moram tek otkriti koja je tačno vrsta u pitanju) i par mini sukulenata, od čega su dva neobična i znam kako divno izgledaju kada baš porastu. te sukulente planiram prebaciti u jednu veću saksiju :)

Nego, da nema neko pauk biljke? Da ne znate zašto im se listovi zatvore ? Da li su ih previše zalijevali ili im je falilo Sunca ili ne znaći ništa? :D
 
Bilo bi dobro da postavis slike tih biljaka da bi videli o kojim se biljkama tacno radi.
Hlorofitum nije zahtevna biljka. Odgovara joj svetlo mesto ali ne direktno sunce.
Zemljiste bi trebalo da bude vlazno ali da ne pliva stalno u vodi. Ako je suv vazduh u stanu
biljku treba orosavati ali i povremeno tusirati radi uklanjanja prasine, najbolje vodom sobne temerature.
Prihranjuje se u prolece i leto tecnim djubrivojm za lisnate biljke jednom nedeljno. Kad saksija postane mala za
velicinu biljke presaditi u prolece u malo vecu saksiju. Ako je biljka koju si kupila u jako maloj saksiji
mozes je i sad prebaciti u za dva broja vecu saksiju.
 

Back
Top