FORMIRANJE NACIONALNOG SAVETA ALBANACA VELIKA STVAR
Napisao JUGpress
sreda, 25 novembar 2009 00:00
BUJANOVAC
Ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić rekao je u intervjuu JUGpressu da je "velika stvar i od izuzetnog značaja to što su Albanci odlučili da formiraju svoj Nacionalni savet".
" Formiranje nacionalni savet je izraz slobode. To svaka nacionalna manjina može ali i ne mora da uradi. Pri tome, ako ga ne formira, njeni pripadnici ne gube ni jedno od prava koje ostale nacionalne manjine imaju ali to znači i da ne koriste mehanizam samouprave".
Čiplić objašnjava da je mehanizam manjinske samouprave, formulisan na ovakav načina, potpuna novina u državama u regionu i predstavlja presedan koji svi žele i čekaju da vide kako će profunkcionisati.
"Nacionalni saveti znače preuzimanje odgovornosti. Sve nacionalne manjine koje imaju ovakve savete, sa nekih 28 nacionalnih manjina i 15 formiranih nacionalnih saveta do sada, preuzimaju na sebe one poslove koje je do sada radila država, pokrajina ili lokalna samouprava u domenu kulture, obrazovanja, poslovanja i službene upotrebe pisma. To znači da su ove nacionalne manjine spremne da razviju svoje zajednice u okvirima Ustava i zakona ali isto tako to podrazumeva da one, kao partner i savetnik državnih institucija, sada rade tako da od njihove sposobnosti i od organizacije zavisi kako će da se razvijaju. Drugim rečima, odgovornost je na njima i kritičke oči su uprte u njih. Samim tim mi ćemo videti koliko je politička elita svih nacionalnih manjina sposobna da u tim domenima pokrene svoju nacionalnu zajednicu".
Na pitanje koliko će formiranje Nacionallnog saveta Albanci rešiti pitanje nacionalnih simbola i obrazovanja na maternjem jeziku, što su neka od najčešće isticanih pitanja Čiplić kaže da je , po zakonu iz 2002. godine, nacionalne simbole mogao da predloži nacionalni savet Republičkom savetu za medjunacionalne odnose. Sada, kada su Albanci ušli u proceduru za formiranje nacionalnog saveta, nema dileme da će oni moći da koncipiraju i da će Republički savet moći da usvoji njihove nacionalne simbole".
Čiplić objašnjava da nacionalni saveti imaju nadležnost u domenu obrazovanja i sarađuje sa nadležnim državnim organima po tom pitanju .
"Poenta svega jeste saradnja. Tom saradnjom može da se pokrene masa stvari i da se rešavaju problemi koji stoje".
Na pitanje da li će Albanci moći da koriste zastavu Albanije kao svoj nacionlni simbol Čiplić kaže da "ne bi govorio o tome pre no što zvanični zahtev za nacionalnim simbolom bude upućen Republičkom savetu za međunacionalne odnose".
" Verujem da će tu doći do zajedničke odluke i rešenja, jer Zakon o nacionalnim odnosima i zaštiti nacionalnih manjina, zapravo, govori da grb i zastava moraju sadržati obeležje same nacionalne manjine i obeležje države u kojoj bi živeli. Dakle, i Republika Srbija bi morala imati obeležje u tom grbu i zastavi".
Upitan da li novi Zakon o registrovanju političkih stranaka umanjuje prava nacionalnih manjina jer neke, poput nekih pripadnika bugarske manjine, tvrde da neće moći da se registruju sve stranke koje postoje u toj zajednici Čiplić kaže da je zakon koje je podnelo njegovo ministrstvo " pokušao da reši sve razlike koje postoje. Zakon o strankama normira samo neke opšte stavi u tim razlikama".
"Ako vi videte sa akspeta parcijalnosti, pa kažete, ako vas ima 10 hiljada voleli bi da imamo 10 partija, to je već pitanje na koji način vi želite tu slobodu da realizujete. Ali ako zakon kaže da vi sa tih 10 hiljada uspete da formirate jednu političku stranku, onda tu ne vidim problem osim sa velikom konkurencijom u političkom liderstvu".
On objašnjava da neke velike nacionalne manjine nemaju svoje političke stranke, poput Slovaka .
" A veliki broj nacionalnih manjina glasa za građanske političke stranke", kaže Čiplić.
Upitan da li država dovoljno čini za Rome Čiplić kaže da "ono što Srbiji može biti na čast i na ponos je da je od same romske zajednice proglašena kao o zemlja u kojoj se Romi osećaju najbolje u Evropi. Romi svuda u Evropi prema državi u kojoj žive imaju patriotski odnos, samo je pitanje kakav odnos ima država prema njima. Naši Romi Srbiju smatraju državu u kojoj mogu dobro da žive".
On ocenjuje da, ipak, treba još raditi u toj oblasti.
"Romi su ipak i kod nas bili izloženi viševekovnoj diskriminaciji. Prema njima moramo da preduzimamo ozbiljnije mere i afirmativne akcije da bi sve to izbrisali. Dobro je to što imamo i romske intelektualce i umetnike i romsku srednju klasu, a loše je to što i dalje samo Romi žive u neuslovnim naseljima. Loše je i to što su izloženi većem zdravstvenom riziku, nije im dostupna socijalna pomoć zbog toga što nemaju lične karte. To su sve stvari koje sada Srbija menja, ali put nije brz. Taj put mora biti konstantan i mora stalno da se radi.
Dobro je to što imamo predpostavke šta treba da radimo po tom pitanju, čak i kada nam nedostaju finansijska sredstav. Važno je da ne mislimo o ovom narodu samo dok traje Dekada Roma, već i nakon 2015. godie, kada Dekada prođe".
Na pitanje da li to što je jedna broj Srba ipak izašao na kosovske lokalne izbore i da je stanje na Kosovu ipak malo bolje Čiplić kaže da "ne bi iz tog ugla komentarisao to učešće".
"Vlada Republike Srbije nije vršila presiju već je samo sugerisala da se ne izađe na izbore.
Ono što znamo je da kosovske institucije koje štite prava Srba i ostalih manjina tamo dole ne funkcionišu. UMNIK na dovoljan način ne štiti Srbe.Ključ čitave priče je da oni standardi koji su trebali da budu postignuti u domenu ljuskih prava nisu postignuti i prosto rizik življenja tamo postoji.
Ja verujem da su oni koji su izašli na izbore izašli sa činjenicom da će nešto učiniti kao što i oni koji nisu izašli na izbore veruju da ništa ne može da se učini".
Na pitanje kakav je položaj Srba kao manjine u zemljama u regionu Čiplić kaže da "što se Srba u Mađarskoj, Rumuniji i hrvatskoj tiče.postoje određeni oblici manjinske lokalne samouprave.U zavisnosti od broja Srba u regionu mi imamo ,otprilike, nešto slično institucionalno rešeno. Suštinski, svaka vlada u regionu pazi na poziciju Srba kao manjine u svojoj državi.
Mislim da se stvari kreću i idu unapred. Srbija jeste, i to nam svi opriznaju, lider u regionu kada je reč o manjinskim pravima i verujem da onog trenutka kada čitav region uđe u EU te stvari će se mnogo brže iznivelisati".
Na pitanje da li će reforma pravosudja pomoći boljoj zaštiti ljudskih prava Čiplić kaže da , "kada se govori o tim pravima, bez sumnje mora da se ima u vidu i kako to sudovi rade."
"Onda dodjete do podatka da se Srbija pred Marodnim sudom za ljudska prava u Strazburu nalazi medju deset država koje imaju prema svojim gradjanima problem zbog neefikasnog sudstva. Gradjani Srbiju pred sudom za ljudska prava u Strazburu najčešće tuže zbog propuštanja da se sudi u razumnom roku. To je jedna od boljki koja će ovom reformom biti ispravljena", rekao je Čiplić u intervjuu za JUGpress .