Mrtvi iz bitke kod Vaterloa pretvoreni u đubrivo?

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
334.135
18520328_401.jpg

Bila je to jedna od najkrvavijih odsudnih bitaka u Evropi: 18. juna 1815. francuska vojska pod komandom Napoleona Bonaparte izgubila je odlučujuću bitku protiv savezničkih trupa pod vođstvom britanskog vojvode od Velingtona i pruskog feldmaršala kneza Blihera.

Na kraju, u malom gradu Vaterlou, južno od Brisela, na bojnom polju ležalo je preko 53.000 mrtvih.
Začudo, samo nekoliko posmrtnih ostataka pronađeno je tokom dosadašnjih iskopavanja. Za sada nema ni traga masovnim grobnicama.

Britanski arheolog Toni Polard misli da su kosti prodavane i samlevene u đubrivo koje se tada koristilo.
Samo nekoliko dana nakon bitke, prema Polardovim rečima, "čim se dim razišao", prvi posmatrači i pljačkaši su došli u Vaterlo.

Prema Polardovim rečima, među posetiocima su bili brojni trgovci kostima. „Evropska ratišta su bila dobar izvor kostiju“, rekao je Polard, inače direktor Centra za arheologiju bojnih polja na Univerzitetu u Glazgovu za Journal of Conflict Archaeology.

U najmanje tri novinska članka iz 1820-ih pominje se uvoz ljudskih kostiju sa evropskih ratišta za pravljenje đubriva", kaže ovaj arheolog.

"U dve decenije nakon bitke kod Vaterloa, evropska ratišta su obezbedila bogatu zalihu koštanog materijala koji se mogao samleti u koštano brašno“, rekao je Polard. „Ovo koštano brašno je korišćeno kao đubrivo prije otkrića superfosfata 1840-ih."
Očigledno, sličan postupak je primenjen i sa mrtvima iz Bitke naroda kod Lajpciga, u kojoj je savez trupa iz Pruske, Austrije, Švedske i Rusije izvojevao pobedu nad Napoleonom 1813. godine. Oko 92.000 od oko 600.000 vojnika koji su učestvovali palo je u ovoj Bici naroda.

Engleske novine su u novembru 1829. izvestile da je jedan škotski zemljoposednik kupio ceo teretni brod natovaren kostima sa lajpciškog ratišta da bi ih preradio u đubrivo od koštanog brašna.

Navodne masovne grobnice se zapravo mogu dobro locirati na osnovu izveštaja očevidaca i slika. Ali, sva opisana mesta su arheolozi već temeljno ispitali uz probna iskopavanja i radarima – uzalud. Nisu pronađene masovne grobnice ili mesta kremacije.

Pomenuti arheolog želi da nastavi istraživanja na Vatrlou i pronađe eventualne grobnice na osnovu zapisa savremenika, i sopstvenim iskopavanjima i merenjima tla. Možda će ovo razjasniti šta se zapravo dogodilo palima u čuvenom boju
https://www.b92.net/zivot/nauka.php?yyyy=2022&mm=07&dd=10&nav_id=2182721
 
Bila sam u Vaterlou gde zaista nema ni jednog groba ili opbelezja za masovne grobnice..To je ogromno polje na kome se odigrala bitka,koje je pretvoreno u kompleks sa muzejom Velington i spomenikom Lavlje brdo na mestu gde je tokom bitke matkom u rame ranjen holandsk,i prestolonaslednik Vilijem II.Visok je 43 metara a na vrhu se nalazi čelični lav kao simbol grba holandskih vladara i ratne hrabrosti. Spomenik je gradjen u periodu od 1822-1825 g. a za podizanje veštackog brda utrošćeno je hiljade kubika zemlje koja je prikupljana sa celog bojnog polja. Kao inspiracija za statuu lava poslužile su statue Medičijevih lavova u Firenci iz XVI veka. Desna šapa lava je podignuta na kuglu , što je sibmbol konacne pobede.
Nakon poraza Napoleo je neko vbreme bio u begu, a potom se predao Britancima.Prognan je na ostrvo Sveta Jelena , gde je umro 1821 godine.

aerial-view-lions-mound-with-farm-land-around-waterloo-belgium_571748-716.jpg
 
Meni je morbidna i sama pomisao da su se kosti poginulih mlele i prodavale kao đubrivo ali nije nemoguce.
Na arheolozima i nauci je sada da to i dokažu
Prah prahu...
Šta ćeš.
Morbidno je da je tokom svih poznatih i nepoznatih pohoda i napada ljudi na ljude, kako kroz bitke i ratove, tako i kroz pojedinačne okršaje, retko koji pedalj planete zemlje ostao nenatopljen nečijom krvlju, ali je i te kako verovatno.
 

Back
Top