Neobični uređaj proizvodi vodu iz vazduha

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
385.103
Više od jedne četvrtine svetske populacije, odnosno 2,2 milijarde ljudi, svakodnevno se suočava sa problemom nedostatka bezbedne pijaće vode. A ovaj izazov usled iscrpljivanja tradicionalnih resursa poput reka i jezera, kao i klimatskih promena, postaje sve ozbiljniji.
Istraživači sa prestižnog Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) uz pomoć saradnika sa drugih institucija imaju svojevrstan odgovor na nestašice vode: uređaj veličine prozora koji vodu proizvodi iz – vazduha, prenosi portal Klima 101.

Zemljina atmosfera sadrži na milijarde i milijarde litara vode, pre svega u obliku vodene pare. Ukoliko bi se ta para mogla efikasno "uhvatiti" i pretočiti u tečno agregatno stanje, to bi obezbedilo vodu za stanovništvo kojima uobičajeni izvori nisu dostupni.

tom idejom na umu, i uz dodatnu inspiraciju iz Japana, američki naučnici razvili su novi uređaj za prikupljanje atmosferske vode koji izgleda kao crni, uspravno postavljen panel. Unutar staklene komore nalazi se poseban hidrogel koji upija vlagu iz vazduha.
 
337834_screenshot-2025-06-18-150213_iff.jpg
 
Kako se navodi u saopštenju, sam hidrogel podseća na pucketavi najlon sa malim kupolastim strukturama koje nabubre kada upiju vodu. Kada para ispari, ove kupole ponovo se smanjuju, a njihova transformacija podseća na origami – japansku veštinu savijanja papira. Zatim dolazi do kondenzacije pare na staklu uređaja, a dobijena čista voda se spušta kroz cev i sakuplja.
Za razliku od drugih sličnih rešenja, ovaj inovativni uređaj radi potpuno autonomno, bez potrebe za baterijama, elektromrežom ili solarnim panelima, a njegova efikasnost u proizvodnji vode nadmašuje dosadašnje alternative.
Ali i dalje od toga... U trajanju od nedelju dana, tim je uređaj testirao u najsušnijem podneblju Severne Amerike – surovoj i užarenoj Dolini smrti u Kaliforniji. Čak i u uslovima veoma niske vlažnosti vazduha, uspevao je da proizvede oko 160 mililitara vode dnevno, što je otprilike dve trećine šolje.link
 

Back
Top