Moralna ispravnost oružane revolucije

Dobro i zlo su posledica suda i jedino se kroz sud mogu manifestovati.
Međutim, naše Biće ne postoji zato što je ono 'dobro', il' što mu je 'dobro',
već zato što ono nije u suprotnosti ni sa čim,
te stoga nema šta da ga poremeti, da ga uslovi, da ga destabilizuje i ugrozi.
Ono je Jednota svega-što-jest, svega što kao nestvorivo, nepromjenjivo postoji..
U Jednoti postoji apsolutna otvorenost, apsolutno povjerenje i bezuslovno davanje.
Sve prožima sve.
Sve je prožeto svime.
Sve je Jednota.
Sve je apsolutno, apsolut.

Boga ne možemo vidjeti, jer vidjeti znači koristiti oči.
O Bogu možemo znati da postoji, ali ga ne možemo znati.
Bog možemo BITI.
Bog bivamo kada sebe znamo apsolutnim.
BOG=apsolut+Svijest-o-sebi-apsolutu.
 
Poslednja izmena:
Dobro i zlo su posledica suda i jedino se kroz sud mogu manifestovati.
Međutim, naše Biće ne postoji zato što je ono 'dobro', il' što mu je 'dobro',
već zato što ono nije u suprotnosti ni sa čim,
te stoga nema šta da ga poremeti, da ga uslovi, da ga destabilizuje i ugrozi.
Ono je Jednota svega-što-jest, svega što kao nestvorivo, nepromjenjivo postoji..
U Jednoti postoji apsolutna otvorenost, apsolutno povjerenje i bezuslovno davanje.
Sve prožima sve.
Sve je prožeto svime.
Sve je Jednota.
Sve je apsolutno, apsolut.

Boga ne možemo vidjeti, jer vidjeti znači koristiti oči.
O Bogu možemo znati da postoji, ali ga ne možemo znati.
Bog možemo BITI.
Bog bivamo kada sebe znamo apsolutnim.
BOG=apsolut+Svijest-o-sebi-apsolutu.

To je Plotinova ( ne Platon, vec Plotin ) metafizika, tako da nisi originalan ni ti, naravno, o njoj ti sve vreme pricas.

Ako ti to nije poznato, eto zasto bi trebalo da se poznaje istorija filozofije - da ne budes u zabludi da predstavljas tudje misljenje kao svoje. Ako ti je poznato, onda je jasno...

Vidi - Plotin, Eneade I - VI .

No ja ne videh da si i ti o moralu i moralnoj (ne)opravdanosti oruzane revolucije nesto ovde rekao.
Za pitanje morala bi trebalo da si i na terenu nemacke klasicne filozofije, pa bi se onda doslo i do upitnosti da li je opravdano zajedno upotrebljavati pojmove morala i revolucije.

Niceova razorna kritika tadasnjeg morala upucuje i na drugaciji prilaz, recimo. Hegelova kritika Kanta, takodje.

Ono o cemu se ti ne pitas je kako druge privoleti da postanu odgovorni, moralni ?!

Zakoni tu nisu dovoljni, jer je odavno receno da sve sto je dopusteno nije i posteno.

Ako se zadrzimo na moralnosti, zasad, da li ima moralnosti bez razvijene samosvesti ?
Jos je Paskal primetio da je trud da mislimo o dobru princip morala. Kada drustvo ( tj. vladari ) sprecava ovaj nacin misljenja i prilaz, onda imamo poslusnost, ali ne i moralnost.

Danas se uvazavaju samo oni moralni principi koji su ustaljeni u datom drustvu. Kako to nije jedino resenje, pokazao je, rekoh, jos Nice, npr.

Danas postoji nesto sto se zove " dirigovano javno mnjenje ", a uz to se lagodnije vlada nego ikad do sada. Moze li se tome suprotstaviti frazom kako se protiv zla ne moze drugacije nego samo dobrom ?

Sadasnji vladari i pojam dobra stavljaju u funkciju zla. Pa nam uz pomoc tog " dirigovanog javnog mnjenja " govore ( i uce nas ! ) da njihova tiranija nije zlo, vec dobro !

Rec ovde nije samo o esenciji vec i egzistenciji. Kako se " izboriti " za egzistenciju dostojnu coveka ?

Mnoga pitanja se ovde namecu, tek smo na pocetku. Bar ja, jer mi se cini da si ti na kraju, jer si resio sve te probleme. Tako sto si, cini mi se, prosto ih izbegao.

Na kraju, da li je Njegos pogresio kada je predlozio jedan od nacina za resavanje takvih problema :

" ... al' tirjanstvu stati nogom za vrat,
dovesti ga k poznaniju prava,
to je ljudska duznost najsvetija ! "
 
To je Plotinova ( ne Platon, vec Plotin ) metafizika, tako da nisi originalan ni ti, naravno, o njoj ti sve vreme pricas.

Ako ti to nije poznato, eto zasto bi trebalo da se poznaje istorija filozofije - da ne budes u zabludi da predstavljas tudje misljenje kao svoje. Ako ti je poznato, onda je jasno...

Vidi - Plotin, Eneade I - VI .

No ja ne videh da si i ti o moralu i moralnoj (ne)opravdanosti oruzane revolucije nesto ovde rekao.
Za pitanje morala bi trebalo da si i na terenu nemacke klasicne filozofije, pa bi se onda doslo i do upitnosti da li je opravdano zajedno upotrebljavati pojmove morala i revolucije.

Niceova razorna kritika tadasnjeg morala upucuje i na drugaciji prilaz, recimo. Hegelova kritika Kanta, takodje.

Ono o cemu se ti ne pitas je kako druge privoleti da postanu odgovorni, moralni ?!

Zakoni tu nisu dovoljni, jer je odavno receno da sve sto je dopusteno nije i posteno.

Ako se zadrzimo na moralnosti, zasad, da li ima moralnosti bez razvijene samosvesti ?
Jos je Paskal primetio da je trud da mislimo o dobru princip morala. Kada drustvo ( tj. vladari ) sprecava ovaj nacin misljenja i prilaz, onda imamo poslusnost, ali ne i moralnost.

Danas se uvazavaju samo oni moralni principi koji su ustaljeni u datom drustvu. Kako to nije jedino resenje, pokazao je, rekoh, jos Nice, npr.

Danas postoji nesto sto se zove " dirigovano javno mnjenje ", a uz to se lagodnije vlada nego ikad do sada. Moze li se tome suprotstaviti frazom kako se protiv zla ne moze drugacije nego samo dobrom ?

Sadasnji vladari i pojam dobra stavljaju u funkciju zla. Pa nam uz pomoc tog " dirigovanog javnog mnjenja " govore ( i uce nas ! ) da njihova tiranija nije zlo, vec dobro !

Rec ovde nije samo o esenciji vec i egzistenciji. Kako se " izboriti " za egzistenciju dostojnu coveka ?

Mnoga pitanja se ovde namecu, tek smo na pocetku. Bar ja, jer mi se cini da si ti na kraju, jer si resio sve te probleme. Tako sto si, cini mi se, prosto ih izbegao.

Na kraju, da li je Njegos pogresio kada je predlozio jedan od nacina za resavanje takvih problema :

" ... al' tirjanstvu stati nogom za vrat,
dovesti ga k poznaniju prava,
to je ljudska duznost najsvetija ! "



Sve što ja govorim govorim iz neposrednog uvida i stoga iz čistog znanja.
Stoga govorim apsolutno autentično i sa znanjem onoga o čemu govorim.
Ne govorim iz naučenih znanja (toga se klonim) već govorim iz iskustva,
te me zaista ne interesuje istorijski razvoj misli već me interesuje trenutna Svjesnost i vječita Svijest.

To što ti trebaš pronaći odgovore na neka pitanja, to je tvoja istina, ja sam ih pronašao i o tome pričam.
Ti odgovori su i u tebi i u svima, svi odgovori postoje u Svijesti aposluta i svima su dostupni,
jer i ti i svi smo izrazi i iskustva potencijala jednog te istog Biće ali sa voljom centriranom u različitim pozicijama.
Odatle i upravo zato ono i može doživjeti beskonačnost izraza i istost apsolutnih znanja; istinu.
Vratiš li volju u apsolut sve će ti biti jasno. Ali ti se još ne želiš vratiti u aposlut, ne još, ne u ovom životnom iskustvu,
iako je sve moguće pa i 'tvoj povratak sebi-apsolutu' ali po momentumu kretanja tvog interesovanja to nije vjerovatno.
To naučeno znanje do koga ti je toliko stalo, ono te zarobljava i neda ti slobodu niti ti dozvoljava da pomisliš da iznad tebe nema drugog autoriteta.
Ali, tebi trebaju autoriteti. To je istinski nesvjesni motiv koji te gura i vodi kroz ovo iskustvo.

No, tako si izabrao, doduše nesvjesno misleći da je to vrh 'ljudske' svjesnosti.

Nemam ništa protiv tvog izbora ali predlažem ti da otpustiš mozak i da sebi dopustiš da izđeš iz okvira,
pa makar ti okviri bili i cjelovita istorija filozofske misli.
Sve što trebaš već je u tebi, kao i u meni, te je suludo upoređovati me i misliti da sam neorginalan.
Mene zaista ne brine da li ti misliš da jesam ili nisam, ja znam da jesam.
Ako se to što pričam podudara sa nekim mišljenjem koje si proučio i zapamtio mu nekakve crte,
to je sasvim u redu, znači još neko je uspio da dokuči isto znanje kao i ja...ali ti NISI.

Ja se ne borim za originalnost jer ja jesam originalan, pričam pravo iz izvora (Svijesti apsoluta) i prosto mi je smiješno o tome i razgovarati.
Osjećam da sam uzdrmao mnoge vaše mozgove, jer vašem egu smeta to što 'toliko i tako' pišem, ali nije samo to uzrok vašeg nemira.
Pravi uzrok je to što osjećate da Ja ustavri nešto znam i da narušavam zonu u kojoj ste mislili da ste vladari njenog domena.
To naduvanom, (priučenom) egu mnogo smeta.
Vi biste da budete vladari misli, ali umjesto toga vladari ste sujete i nemira.

No ne brinem ja za vas.
Cjelovita vasiona vas čeka da se probudiite i niko se ne brine i ne misi da nećete... samo je pitanje KADA.
Svako u dogledno vrijeme. Svi stvaramo svoje vrijeme.
Mi smo gospodari vremena.

...
Napominješ egzistenciju... a ne shvataš, jer ne znaš da poznajući esenciju jedino i možeš izvojevati slobodu i uzdići se iznad nužnosti.
Da to znaš ne bi se bavio trivijalnim egzistencijalnim pitanjima, već bi egzistenciju smatrao proizvodom svog znanja i svog izbora.
Znanja nemaš te i nije čudo da se onda boriš za egzistenciju. A biriti se za bilo šta, to je znak totalne slabosti i nesvjesnosti.

Borba je ono što treba da se anulira i izbriše iz Svjesnosti Bića.
Kada se uzdignemo na više nivoe Svjesnosti pojam 'borba' neće imati mjesta u govoru, u mišljenju a konsekventno će nestati iz naše stvarnosti.
 
Sve što ja govorim govorim iz neposrednog uvida i stoga iz čistog znanja.
Stoga govorim apsolutno autentično i sa znanjem onoga o čemu govorim.
Ne govorim iz naučenih znanja (toga se klonim) već govorim iz iskustva,
te me zaista ne interesuje istorijski razvoj misli već me interesuje trenutna Svjesnost i vječita Svijest.

To što ti trebaš pronaći odgovore na neka pitanja, to je tvoja istina, ja sam ih pronašao i o tome pričam.
Ti odgovori su i u tebi i u svima, svi odgovori postoje u Svijesti aposluta i svima su dostupni,
jer i ti i svi smo izrazi i iskustva potencijala jednog te istog Biće ali sa voljom centriranom u različitim pozicijama.
Odatle i upravo zato ono i može doživjeti beskonačnost izraza i istost apsolutnih znanja; istinu.
Vratiš li volju u apsolut sve će ti biti jasno. Ali ti se još ne želiš vratiti u aposlut, ne još, ne u ovom životnom iskustvu,
iako je sve moguće pa i 'tvoj povratak sebi-apsolutu' ali po momentumu kretanja tvog interesovanja to nije vjerovatno.
To naučeno znanje do koga ti je toliko stalo, ono te zarobljava i neda ti slobodu niti ti dozvoljava da pomisliš da iznad tebe nema drugog autoriteta.
Ali, tebi trebaju autoriteti. To je istinski nesvjesni motiv koji te gura i vodi kroz ovo iskustvo.

No, tako si izabrao, doduše nesvjesno misleći da je to vrh 'ljudske' svjesnosti.

Nemam ništa protiv tvog izbora ali predlažem ti da otpustiš mozak i da sebi dopustiš da izđeš iz okvira,
pa makar ti okviri bili i cjelovita istorija filozofske misli.
Sve što trebaš već je u tebi, kao i u meni, te je suludo upoređovati me i misliti da sam neorginalan.
Mene zaista ne brine da li ti misliš da jesam ili nisam, ja znam da jesam.
Ako se to što pričam podudara sa nekim mišljenjem koje si proučio i zapamtio mu nekakve crte,
to je sasvim u redu, znači još neko je uspio da dokuči isto znanje kao i ja...ali ti NISI.

Ja se ne borim za originalnost jer ja jesam originalan, pričam pravo iz izvora (Svijesti apsoluta) i prosto mi je smiješno o tome i razgovarati.
Osjećam da sam uzdrmao mnoge vaše mozgove, jer vašem egu smeta to što 'toliko i tako' pišem, ali nije samo to uzrok vašeg nemira.
Pravi uzrok je to što osjećate da Ja ustavri nešto znam i da narušavam zonu u kojoj ste mislili da ste vladari njenog domena.
To naduvanom, (priučenom) egu mnogo smeta.
Vi biste da budete vladari misli, ali umjesto toga vladari ste sujete i nemira.

No ne brinem ja za vas.
Cjelovita vasiona vas čeka da se probudiite i niko se ne brine i ne misi da nećete... samo je pitanje KADA.
Svako u dogledno vrijeme. Svi stvaramo svoje vrijeme.
Mi smo gospodari vremena.

...
Napominješ egzistenciju... a ne shvataš, jer ne znaš da poznajući esenciju jedino i možeš izvojevati slobodu i uzdići se iznad nužnosti.
Da to znaš ne bi se bavio trivijalnim egzistencijalnim pitanjima, već bi egzistenciju smatrao proizvodom svog znanja i svog izbora.
Znanja nemaš te i nije čudo da se onda boriš za egzistenciju. A biriti se za bilo šta, to je znak totalne slabosti i nesvjesnosti.

Borba je ono što treba da se anulira i izbriše iz Svjesnosti Bića.
Kada se uzdignemo na više nivoe Svjesnosti pojam 'borba' neće imati mjesta u govoru, u mišljenju a konsekventno će nestati iz naše stvarnosti.

Da procitas ti, ipak, Plotina, a ?
 
Jednskost svodi sistem na najmanji broj parametara, a to dovodi do urušavanja sistema samog u sebe. Sistem je stabilniji što ima više parametara. Komunizam je zbog toga brzo propao.

Ok, hoćemo li filozofiju:

- Koji sistem?
- Koliko ima parametara trenutno, koji je optimalan broj parametara, šta je kriterijum da nešto bude parametar, koji su trenutni parametri i za šta parametri?
- Zašto broj parametara utiče na "sistem", a ne nešto drugo, tipa vrsta parametara, ili vrednost parametara?
- Pokaži mi istorijski putem izvora na primeru komunizma (iako je bilo mnogo komunizama, ti odaberi jedan specifičan istorijski primer komunizma) na koji se način pokazalo da "jednakost" utiče na parametre, i kako je smanjen broj parametara doveo do propasti komunizma?

Očigledno je praksa na ovom pdfu da se tvrdnje o nečemu prosto tako iznose u prazno bez makar i pokušaja da se nešto dokaže ili pokaže na primeru, i tako se razrešavaju sve teme. To, sa druge strane, onda nije filozofija, već "ćaskanje" i više priliči nekom pdfu kao što je Svaštara.
 
To je Plotinova ( ne Platon, vec Plotin ) metafizika, tako da nisi originalan ni ti, naravno, o njoj ti sve vreme pricas.

Ako ti to nije poznato, eto zasto bi trebalo da se poznaje istorija filozofije - da ne budes u zabludi da predstavljas tudje misljenje kao svoje. Ako ti je poznato, onda je jasno...

Vidi - Plotin, Eneade I - VI .

No ja ne videh da si i ti o moralu i moralnoj (ne)opravdanosti oruzane revolucije nesto ovde rekao.
Za pitanje morala bi trebalo da si i na terenu nemacke klasicne filozofije, pa bi se onda doslo i do upitnosti da li je opravdano zajedno upotrebljavati pojmove morala i revolucije.

Niceova razorna kritika tadasnjeg morala upucuje i na drugaciji prilaz, recimo. Hegelova kritika Kanta, takodje.

Ono o cemu se ti ne pitas je kako druge privoleti da postanu odgovorni, moralni ?!

Zakoni tu nisu dovoljni, jer je odavno receno da sve sto je dopusteno nije i posteno.

Ako se zadrzimo na moralnosti, zasad, da li ima moralnosti bez razvijene samosvesti ?
Jos je Paskal primetio da je trud da mislimo o dobru princip morala. Kada drustvo ( tj. vladari ) sprecava ovaj nacin misljenja i prilaz, onda imamo poslusnost, ali ne i moralnost.

Danas se uvazavaju samo oni moralni principi koji su ustaljeni u datom drustvu. Kako to nije jedino resenje, pokazao je, rekoh, jos Nice, npr.

Danas postoji nesto sto se zove " dirigovano javno mnjenje ", a uz to se lagodnije vlada nego ikad do sada. Moze li se tome suprotstaviti frazom kako se protiv zla ne moze drugacije nego samo dobrom ?

Sadasnji vladari i pojam dobra stavljaju u funkciju zla. Pa nam uz pomoc tog " dirigovanog javnog mnjenja " govore ( i uce nas ! ) da njihova tiranija nije zlo, vec dobro !

Rec ovde nije samo o esenciji vec i egzistenciji. Kako se " izboriti " za egzistenciju dostojnu coveka ?

Mnoga pitanja se ovde namecu, tek smo na pocetku. Bar ja, jer mi se cini da si ti na kraju, jer si resio sve te probleme. Tako sto si, cini mi se, prosto ih izbegao.

Na kraju, da li je Njegos pogresio kada je predlozio jedan od nacina za resavanje takvih problema :

" ... al' tirjanstvu stati nogom za vrat,
dovesti ga k poznaniju prava,
to je ljudska duznost najsvetija ! "

Đabe prebireš po istoriji...Jeste bilo napredovanja u shvatanju morala,a i potrebe za moralom...
Mudrost je ta koja objašnjava moral,a ne ovaj ili onaj filozof!
I to svemudrost!
Kako zašto?
Samo bogovi mogu da sude najšire i multiznačno!
Jeste kategorički moralni imperativ solidan ,ali već Niče pokaza gde škripi:nije afirmativan za ljudsku civilizaciju ili manju zajednicu.
Junačke osobine nadčoveka su afirmativne i bla,bla (tamo Tuki ako te interesuje Niče kako danas funkcioniše...)
Krilatica "Dok jednom ne omrkne-drugom ne svane" ne važi samo za bogove!
Kad ljudi dostignu božansku svemudrost i sveznanje,tad im moral i neće trebati jer te osobine krasi i svemoć pa i večnost!
E vidiš Nereju-ovo nisi mogao naći u tvojoj istoriji filozofije,a još manje su ti mogli profesori o tom govoriti!
Istina,priznajem,na mene je najviše delovao Niče,ali je to ipak bio samo podsticaj...Takođe mi je valjala i ideja Kangrge o
reevoluciji,kao i mnoge druge doktrine i mudrosti,tako da ti je u redu što upučuješ filozofe u pojušaju da čitaju antićku filozofiju,nemačku
klasićnu itd...Nešto "shvate" i odmah misle da su mudri i otkrili zamajac sveta!:hahaha:
(Ovih nedelja smo se,ekipa i ja baš bacili na plivajući zamajac automobila da smislimo mudrije rešenje,pa mi zgodna ta reč)
A ti bi mogao češće da svojim rečima i umom ovako komebtarišeš po koju temu...
Evo,recimo,na mojoj temi "Intuicija " se nisi pojavio! Nemoj da posumnjam da imaš mišljenje samo ako ga je već neko iskazao!:mrgreen:
(Tema je nova i čak ni fenomenolozi nisu mnogo o njoj se izjašnjavali...)
 
Mozda si u pravu, ali...

Da li mislis da se za vreme Karadjordja nisu desile neke ( i temeljne ! ) promene ?

Bila je to narodna vlast, ne turska, i organizovana pod drugacijim nacelima.

Istoricari bi to, verujem, bolje objasnili.

Ali, ono sto hocu da kazem, sasvim sigurno su se odnosi promenili. Ne samo kvantitativno, vec kvalitativno. Da nije bilo tako, ta pobuna bi odmah bila ugusena.

Rec je, ja mislim, ipak, o promeni koju je narod prihvatio, ako vec ne i organizovao.

Naravno da svaka promena nije revolucija, ali revolucije ne moze biti bez promena.

Iskreno nisam dovoljno upoznat sa srpskom istorijom da bi na ovo mogao da odgovorim sa sigurnošću. Ako su se desile neke temeljne proizvodne ili društvene promene, moglo bi se nazvati revolucijom.
 
Đabe prebireš po istoriji...Jeste bilo napredovanja u shvatanju morala,a i potrebe za moralom...
Mudrost je ta koja objašnjava moral,a ne ovaj ili onaj filozof!
I to svemudrost!
Kako zašto?
Samo bogovi mogu da sude najšire i multiznačno!
Jeste kategorički moralni imperativ solidan ,ali već Niče pokaza gde škripi:nije afirmativan za ljudsku civilizaciju ili manju zajednicu.
Junačke osobine nadčoveka su afirmativne i bla,bla (tamo Tuki ako te interesuje Niče kako danas funkcioniše...)
Krilatica "Dok jednom ne omrkne-drugom ne svane" ne važi samo za bogove!
Kad ljudi dostignu božansku svemudrost i sveznanje,tad im moral i neće trebati jer te osobine krasi i svemoć pa i večnost!
E vidiš Nereju-ovo nisi mogao naći u tvojoj istoriji filozofije,a još manje su ti mogli profesori o tom govoriti!
Istina,priznajem,na mene je najviše delovao Niče,ali je to ipak bio samo podsticaj...Takođe mi je valjala i ideja Kangrge o
reevoluciji,kao i mnoge druge doktrine i mudrosti,tako da ti je u redu što upučuješ filozofe u pojušaju da čitaju antićku filozofiju,nemačku
klasićnu itd...Nešto "shvate" i odmah misle da su mudri i otkrili zamajac sveta!:hahaha:
(Ovih nedelja smo se,ekipa i ja baš bacili na plivajući zamajac automobila da smislimo mudrije rešenje,pa mi zgodna ta reč)
A ti bi mogao češće da svojim rečima i umom ovako komebtarišeš po koju temu...
Evo,recimo,na mojoj temi "Intuicija " se nisi pojavio! Nemoj da posumnjam da imaš mišljenje samo ako ga je već neko iskazao!:mrgreen:
(Tema je nova i čak ni fenomenolozi nisu mnogo o njoj se izjašnjavali...)

Vidis Drakce, kazes bogovi.

Mnogi se sa tobom nece sloziti. :)

Mnogi ce reci da bogovi ne postoje. Drugi ce reci da ne postoje bogovi, vec samo jedan Bog. Malo njih, kao treci, ce se sloziti sa tobom da postoje bogovi ( vise njih, kako su i nasi stari Sloveni verovali ).

Drugo pitanje je, opet, pojam mudrosti. Ja licno mislim da filozofija nije mudrost. U istoriji filozofije se moze videti da nisam usamljen u tome. Uostalom, sta znaci ta fraza - ljubav prema mudrosti ?!

Bozanska svemudrost nije ono cemu ja tezim. Ja sam, ipak, samo covek. :) I u tom jatu hocu zasluzeno i da ostanem. :)

Zapravo, ja ne tezim ni mudrosti.

Da si pazljivije citao Milana Kangrgu, znao bi i zasto.
A Milan svakako jeste ( bio ) dobar poznavalac etike i problematike morala, narocito u nemackoj klasicnoj filozofiji.

Na temi intuicije se nisam pojavio zato sto se jos, po mom misljenju, nije zaslo u filozofiju. Tu je, ipak, nezaobilazan Bergson, recimo. Ili Seling. I slicni.

Kad ljudi, Drakce, dostignu bozansku mudrost... Kad, kad ... a kada ce to biti ? Nas tada nece biti.

E, vidis, ja necu da cekam to kada ! Hocu da menjam ovo SADA i OVDE !

Na kraju, nisam ovo napisao onome JA KOJI JESAM zato sto sam sujetan ili zato sto namecem svoje misljenje. Jednostavno, ja mislim da to filozofija nije !

To je moje misljenje, i ne moze se olako odbaciti, sa kvazi argumentima kako ja ne razumem o cemu se tu govori, i kako sam sklon dogmatskom etiketiranju.

Filozofija, kako je ja razumem, jeste najveca brana dogmatizmu.
Ali i raznim sarlatanstvima koji sve podvode pod filozofiju i koja hoce da se predstave kao filozofija.

Razni sarlatani su najvise osetljivi na kritiku. I tu se bune, kako ih navodno ne razumemo, ne znamo...

Ono sto je filozofija pokazala i dokazala, kroz svoju istoriju, je to da je ona kriticka i samokriticka ! Razni sistemi i filozofije ( sukobi i prevazilazenja ) valjda i svedoce o tome.:)

- - - - - - - - - -

Iskreno nisam dovoljno upoznat sa srpskom istorijom da bi na ovo mogao da odgovorim sa sigurnošću. Ako su se desile neke temeljne proizvodne ili društvene promene, moglo bi se nazvati revolucijom.

Ma nisam ni ja vise u tome. Vise se bavim srednjim vekom.
No, rec je o elementima samouprave i izbora knezova, pa teznja ka ustavu i slicno. Dakle, ono sto pod Turcima nije moglo ni da se sanja.

Zato i rekoh, istoricari to bolje znaju.:)
 
Na kraju, nisam ovo napisao onome JA KOJI JESAM zato sto sam sujetan ili zato sto namecem svoje misljenje. Jednostavno, ja mislim da to filozofija nije !

To je moje misljenje, i ne moze se olako odbaciti, sa kvazi argumentima kako ja ne razumem o cemu se tu govori, i kako sam sklon dogmatskom etiketiranju.

Filozofija, kako je ja razumem, jeste najveca brana dogmatizmu.
Ali i raznim sarlatanstvima koji sve podvode pod filozofiju i koja hoce da se predstave kao filozofija.

Razni sarlatani su najvise osetljivi na kritiku. I tu se bune, kako ih navodno ne razumemo, ne znamo...

Ono sto je filozofija pokazala i dokazala, kroz svoju istoriju, je to da je ona kriticka i samokriticka ! Razni sistemi i filozofije ( sukobi i prevazilazenja ) valjda i svedoce o tome.:)

Dobro rečeno.
 
Kritika i samokritika su aktivnosti koje mogu imati i solidnu argumentaciju,ali ja se time ne bavim već skeptičnim preispitivanjem,
ako već treba da raspravljam o nekoj umnoj tvorevini ili otkriću...
Skeptično preispitivanje je jedan od naučnih metoda kojim se umotvorina ili otkriće stavlja na probu raznih sumnji pomoću mogućih argumenata.
Ovo se daleko češće radi nego li i mislimo jer se primenjuje i u toku samog naučnog rada pa i filozofiranja.
Sami preispitujemo naše komkluzije kako bi kad ugledaju "svetko dana" izdržale i sve udare kritike!

Što se tiče teme-revolucije i jesu sukobi različitih morala,osim što imaju ekonomsku težinu,tako da je naslov teme nelogičan!
Da je naslovljena kao moralnost revolucionara ili da li je borba za prihvatljiviji,bolji moral i s l.to bi već bilo logičnije.
 
Vidis Drakce, kazes bogovi.

Mnogi se sa tobom nece sloziti. :)

Mnogi ce reci da bogovi ne postoje. Drugi ce reci da ne postoje bogovi, vec samo jedan Bog. Malo njih, kao treci, ce se sloziti sa tobom da postoje bogovi ( vise njih, kako su i nasi stari Sloveni verovali ).

Drugo pitanje je, opet, pojam mudrosti. Ja licno mislim da filozofija nije mudrost. U istoriji filozofije se moze videti da nisam usamljen u tome. Uostalom, sta znaci ta fraza - ljubav prema mudrosti ?!

Bozanska svemudrost nije ono cemu ja tezim. Ja sam, ipak, samo covek. :) I u tom jatu hocu zasluzeno i da ostanem. :)

Zapravo, ja ne tezim ni mudrosti.

Da si pazljivije citao Milana Kangrgu, znao bi i zasto.
A Milan svakako jeste ( bio ) dobar poznavalac etike i problematike morala, narocito u nemackoj klasicnoj filozofiji.

Na temi intuicije se nisam pojavio zato sto se jos, po mom misljenju, nije zaslo u filozofiju. Tu je, ipak, nezaobilazan Bergson, recimo. Ili Seling. I slicni.

Kad ljudi, Drakce, dostignu bozansku mudrost... Kad, kad ... a kada ce to biti ? Nas tada nece biti.

E, vidis, ja necu da cekam to kada ! Hocu da menjam ovo SADA i OVDE !

Na kraju, nisam ovo napisao onome JA KOJI JESAM zato sto sam sujetan ili zato sto namecem svoje misljenje. Jednostavno, ja mislim da to filozofija nije !

To je moje misljenje, i ne moze se olako odbaciti, sa kvazi argumentima kako ja ne razumem o cemu se tu govori, i kako sam sklon dogmatskom etiketiranju.

Filozofija, kako je ja razumem, jeste najveca brana dogmatizmu.
Ali i raznim sarlatanstvima koji sve podvode pod filozofiju i koja hoce da se predstave kao filozofija.

Razni sarlatani su najvise osetljivi na kritiku. I tu se bune, kako ih navodno ne razumemo, ne znamo...

Ono sto je filozofija pokazala i dokazala, kroz svoju istoriju, je to da je ona kriticka i samokriticka ! Razni sistemi i filozofije ( sukobi i prevazilazenja ) valjda i svedoce o tome.:)

- - - - - - - - - -



Ma nisam ni ja vise u tome. Vise se bavim srednjim vekom.
No, rec je o elementima samouprave i izbora knezova, pa teznja ka ustavu i slicno. Dakle, ono sto pod Turcima nije moglo ni da se sanja.

Zato i rekoh, istoricari to bolje znaju.:)



Iz čitave ove šarade ispraznosti izvući ću samo jedno; Ti bi da mijenjaš OVDJE I SADA.

Prvo, niti ti je jasno šta to znači niti si prisutan i ovom OVDJE I SADA da bi mogao išta da mijenjaš.

Kažeš hoćeš da mijenjaš ni manje ni više do OVDJE I SADA, a da imaš imalo razumijevanja shvatio bi da se OVDJE I SADA NE MOGU MIJENJATI.

OVDJE I SADA je odredica tvog prisustva, tačnije odredica prisustva tvoje volje i pažnje u prostoru i vremenu pri čemu se naglašava da si svjestan trenutka i njegove ŽIVE-trenutne postavke. I kako ti bogati namjeravaš da to promijeniš??? Da ga načiniš TAMO I TADA?

Dakle, pričaš nebuloze za početak.
Stoga, ako hoćeš promjenu onda ne mijenjaš OVDJE I SADA već promjene činiš U OVDJE I SADA.

Primjećuješ li razliku?
E pa takve razlike u shastanju bilo čega su fatalne.

Drugo, i da je to bilo samo lapsus lingue, drugo nešto se nameće što sobom potvrđuje da ti nemaš predstavu šta to znači biti prisutan u OVDJE I SADA. To je činjenica da se oslanjaš na istoriju, a istorija (pa i filozofske misli) je sve drugo samo NE OVDJE I SADA.

Istorija pripada prošlosti i jedino je možeš osvijestiti iz memorije svog razuma. Da bi je osvijestio, volju moraš transcendirati U MEMORIJU.
A šta to uistinu znači?

To znači da ti je volja OVDJE I SADA pisutna u memoriji a ne u onom ŽIVOM što bi da mijenjaš.

Ne shvataš?

Dakle, u istom OVDJE I SADA voljom ne možeš biti prisutan i u memoriji i u živoj manifestujućoj situaciji. Svoju živu misao žrtvuješ zarad sjećanja koje pokušavaš da uzdigneš iz mrtvih. Nije li ti jasno da je to suluda aktivnost?

Da bi načinio istinsku promjenu moraš biti apsolutno budan u OVDJE I SADA. Moraš biti svjestan svoje božanske prirode o ŽIVE situacije, inače od promjene nema ništa. Da bi znao kako da ostvariš promjenu u skladu sa univerzalnom etikom, moraš je postaviti u sebi kao nevidljivu matricu, inače ako je se moraš prisjećati... opet se gubiš i opet nisi prisutan u OVDJE I SADA, već kao i ranije u memoriji koja je MRTVA.
Memorija te uvijek navodi da kasniš za živom mišlju i stoga da konstantno živiš u prošlom vremenu.
U drugim riječima: Ne možeš se nazvati ŽIVIM, već živućim MRTVACOM.

A mrtvac bi da mijenja ono što je ŽIVO... NE MOŽE.
 
na izvestan način i jesu i nisu sukobi različitih morala. Svakako ne mislim da je to u fokusu.

Na prvom mestu radi se o sukobu interesa. Razlog zašto mi uopšte danas možemo da raspravljamo o revoluciji, socijalističkoj revoluciji, socijalizmu, alternativnom društvu koje nije zasnovano na eksploataciji i profitu itd. jeste upravo jer postoji sukob interesa. I ovaj sukob interesa se očitava i u načinu na koji se ove ideologije odnose jedna prema drugoj. Diskurzivna formacija civilizacije očitava materijalnu stvarnost njenog društvenog stanja.

Sukob interesa nije zasnovan na ličnom, već na bezličnom, na klasnom. Zato se ne radi o tome ko je kakav, ne radi se o tome što neki pera izrabljuje nekog miku. Radnik može biti loš čovek, kapitalista dobar čovek. Radnik može imati visoku platu i živeti lepo, kapitalista može izlaziti na 0 ili u minusu svaki mesec. Kapitalista može raditi u svojoj firmi, radnik može da ladi ceo dan i da opet prima platu. Radnici mogu biti ušuškani u privilegije socdemokratije, kapitalisti se mogu znojiti kako da im ne konfiskuju kompjutere i štampače jer nemaju da plate porez. Ove stvari nisu nemoguće, primeri svega ovoga se nalaze oko nas svakodnevno. Nalaze se, naravno daleko češće, i oni suprotni, gde neko radi 10 sati dnevno za minimalac. Naša je dužnost kao onih koji se bave filozofijom da se bavimo opštim u pojedinačnom, i pojedinačnim u opštem. Ali svakako da pokušamo da vidimo širu sliku.

Ta šira slika govori o jednom bezličnom, strukturnom sukobu interesa dve temeljne društvene klase danas (pored ostalih). One su temeljne jer je njihovo polje proizvodnja. Radnička klasa "proizvodi" društvo, ona proizvodi materijalne uslove koji omogućavaju društvenu svakodnevnicu. Ona na kraju proizvodi i život društva, hranu, medicinu, sklonište, zaštitu. Ona je pokretačka snaga društva jer je karakteriše rad, a rad je ono što omogućava čoveku da postoji. Dve stvari su izvor vrednosti, jedna je ljudski rad koji stvarnost oblikuje i čini korisnom, a druga je priroda sama koja nam pruža sve ono što obilato i bez razmišljanja koristimo svaki dan. Nema čoveka bez rada, i nema zajednice bez rada.

Sa druge strane imamo klasu kapitalista, klase koju ne definiše rad nego privatna svojina. Privatna svojina je svojina nad sredstvima za proizvodnju, svojina nad onim što je proizvod ljudskog rada, i što radnik koristi za dalji rad. Da ne ulazimo sad u istorijske razloge ovog tipa svojine, ali ona dozvoljava da se desi jedna čudna stvar u društvu, a to je da radnik prestaje da bude vlasnik plodova svog rada. On biva otuđen od proizvoda svog rada, vrednost koju on proizvodi se njemu oduzima na osnovu svojinskog prava. On biva egzistencijalno ucenjen - ne može da nezavisno proizvodi jer nema privatnu svojinu, ali mora da radi da bi dobio delić toga što proizvede nazad da bi mogao da jede. Njegovo odbijanje vodi ga u nemaštinu i smrt. On je bačen u društvo gde mu govore da je slobodan, ali svaki dan svestan je svog lanca, toga da kad zakorači na radno mesto, on nema pravo glasa, nema pravo odlučivanja, nema pravo da svoj rad usmeri prema svojoj potrebi i nema pravo da vrednost proizvedenu svojim radom zadrži. Njegova radna snaga je roba koju je on prinuđen da proda po uslovima koji mu se nude, a vrednost proizvedenu svojom radnom snagom on je prinuđen da preda u ruke kapitaliste. Tako se dešava da vrednost rada odlazi u ruke onih koji ne rade, a sam radnik je sličan upregnutom volu.

Dominantna klasa s obzirom na svoje ovako stečeno bogatstvo ima i moć. Moć da utiče, na narod, državu, politiku, sud, vojsku, moral, umetnost, vrednosti. Ona proizvodi vrednosti. Proizvodi ideologiju. U šta (sme da) se veruje, u šta ne. Proizvodi istinu.

Oružana revolucija je nužna jer ova klasa kontroliše i organe represije. Mirna revolucija je apsurd jer traži da se vladar koji profitira od vlasti preda bez borbe. Ovo se u istoriji ne dešava. Bilo bi dobro da se desi, ali se ne dešava.

Moralnost ove revolucije se može ogledati tek u njenom rezultatu, a ne samo u ciljevima. Da li je dovela do boljeg, pravičnijeg društva? Da li je čovek slobodan?

Moralan je onaj čovek koji se prema čoveku ogleda kao prema cilju, a ne sredstvu. Boriti se za socijalizam jeste boriti se za čoveka kao cilj.
 
Iz čitave ove šarade ispraznosti izvući ću samo jedno; Ti bi da mijenjaš OVDJE I SADA.

Prvo, niti ti je jasno šta to znači niti si prisutan i ovom OVDJE I SADA da bi mogao išta da mijenjaš.

Kažeš hoćeš da mijenjaš ni manje ni više do OVDJE I SADA, a da imaš imalo razumijevanja shvatio bi da se OVDJE I SADA NE MOGU MIJENJATI.

OVDJE I SADA je odredica tvog prisustva, tačnije odredica prisustva tvoje volje i pažnje u prostoru i vremenu pri čemu se naglašava da si svjestan trenutka i njegove ŽIVE-trenutne postavke. I kako ti bogati namjeravaš da to promijeniš??? Da ga načiniš TAMO I TADA?

Dakle, pričaš nebuloze za početak.
Stoga, ako hoćeš promjenu onda ne mijenjaš OVDJE I SADA već promjene činiš U OVDJE I SADA.

Primjećuješ li razliku?
E pa takve razlike u shastanju bilo čega su fatalne.

Drugo, i da je to bilo samo lapsus lingue, drugo nešto se nameće što sobom potvrđuje da ti nemaš predstavu šta to znači biti prisutan u OVDJE I SADA. To je činjenica da se oslanjaš na istoriju, a istorija (pa i filozofske misli) je sve drugo samo NE OVDJE I SADA.

Istorija pripada prošlosti i jedino je možeš osvijestiti iz memorije svog razuma. Da bi je osvijestio, volju moraš transcendirati U MEMORIJU.
A šta to uistinu znači?

To znači da ti je volja OVDJE I SADA pisutna u memoriji a ne u onom ŽIVOM što bi da mijenjaš.

Ne shvataš?

Dakle, u istom OVDJE I SADA voljom ne možeš biti prisutan i u memoriji i u živoj manifestujućoj situaciji. Svoju živu misao žrtvuješ zarad sjećanja koje pokušavaš da uzdigneš iz mrtvih. Nije li ti jasno da je to suluda aktivnost?

Da bi načinio istinsku promjenu moraš biti apsolutno budan u OVDJE I SADA. Moraš biti svjestan svoje božanske prirode o ŽIVE situacije, inače od promjene nema ništa. Da bi znao kako da ostvariš promjenu u skladu sa univerzalnom etikom, moraš je postaviti u sebi kao nevidljivu matricu, inače ako je se moraš prisjećati... opet se gubiš i opet nisi prisutan u OVDJE I SADA, već kao i ranije u memoriji koja je MRTVA.
Memorija te uvijek navodi da kasniš za živom mišlju i stoga da konstantno živiš u prošlom vremenu.
U drugim riječima: Ne možeš se nazvati ŽIVIM, već živućim MRTVACOM.

A mrtvac bi da mijenja ono što je ŽIVO... NE MOŽE.

Jok,ne budi kromanjonac...Naime to ti je primitivizovano spekulisanje.
Nerej (a i mi ostali!) se služi iskustvom zapisanim u knjigama i mudrolijama iz njih SADA!
Eto,ni kogika ti baš ne ide...:mrgreen:
 
Ok, hoćemo li filozofiju:

- Koji sistem?
- Koliko ima parametara trenutno, koji je optimalan broj parametara, šta je kriterijum da nešto bude parametar, koji su trenutni parametri i za šta parametri?
- Zašto broj parametara utiče na "sistem", a ne nešto drugo, tipa vrsta parametara, ili vrednost parametara?
- Pokaži mi istorijski putem izvora na primeru komunizma (iako je bilo mnogo komunizama, ti odaberi jedan specifičan istorijski primer komunizma) na koji se način pokazalo da "jednakost" utiče na parametre, i kako je smanjen broj parametara doveo do propasti komunizma?

Očigledno je praksa na ovom pdfu da se tvrdnje o nečemu prosto tako iznose u prazno bez makar i pokušaja da se nešto dokaže ili pokaže na primeru, i tako se razrešavaju sve teme. To, sa druge strane, onda nije filozofija, već "ćaskanje" i više priliči nekom pdfu kao što je Svaštara.
Konkretno za komunizam paramrtar jednakosti direktno je isključio veći broj drugih parametara.

Prouči Stabilnost dinamičkih sistema.

Evo ti jedan primer.

Pre pola veka u Americi su bili istrebili vukove kao štetočine. I, šta se dogodilo? Došlo je do kolapsa sistema faune na područjima gde više nije bilo vukova. To je samo jedan parametar! Vratili su vukove i - sistem se ponovo stabilizovao.
 
šta bi gandi pomogao protiv hitlera? valjda, da se švabe manje muče po komorama.
gandi je izabrao strategiju za koju je verovao da će proći kod engleza
Lako je zaključiti!

Gandi je založio svoju naciju, živote ljudi i njihovu slobodu odustajući od oružanog otpora!!! Zar to nije jedinstven primer u istoriji čovečanstva? Zar od toga čovečanstvo ništa nije naučilo??? Pa, trebalo bi!
 
99% ljudi nije moglo da razume Teslu, pa su ga, stoga, smatrali zanesenjakom. A on dao zamajac razvoju čovečanstva te se za vek postiglo što ranije nije za 2 milenija!
primeti. to ne znači da je svaki smor tesla. osim toga sasvim je normalno da onaj koji manje poznaje neku materiju slabije razume od onog koji je više poznaje. )
razumeti nešto znači povezati ono nepoznato s već poznatim. i da hoćeš nebuloze se ne mogu razumeti upitan je više puta da dokaže svoje iskaze a sve se po pravilu završavalo na trancedetiranju što nije dokazivanje.
očito se nisi udubljivao u njegove rečenice.
 
Poslednja izmena:
Lako je zaključiti!

Gandi je založio svoju naciju, živote ljudi i njihovu slobodu odustajući od oružanog otpora!!! Zar to nije jedinstven primer u istoriji čovečanstva? Zar od toga čovečanstvo ništa nije naučilo??? Pa, trebalo bi!

to je važno. izbeći vlastioti greh (zlodelo). ne postati isti kao tlačitelj.

a ne nepobuniti se protiv tudjeg nasilja.

- - - - - - - - - -

nešto slično smo imali kod otpora miloševiću. al ajd to primeni protiv amerikanaca u avganistanu ili vijetnamu. ili hitlera u ww2.
 

Back
Top