Mlađi ljudi dobijaju Parkinsonovu bolest - ali zašto?

Sensei

Master
Moderator
Poruka
91.558
To je misteriozna bolest, naučnici nisu sigurni šta je uzrokuje, a mogu potrajati godine da se razvije. Čak i kada lekari sumnjaju na to, moraju se osloniti na priče pacijenata i fizičke preglede da bi dijagnostikovali.

Uopšteno govoreći, prosečna starost pacijenata pri postavljanju dijagnoze bila je oko 60 godina dugi niz godina. Ali sada taj broj opada, sa mnogim pacijentima mlađim od 50 godina. Zašto je to tako? Može se nagađati, kažu lekari. To može biti ekološka, kao što je izloženost pesticidima, ili može biti samo veća svest o bolesti.

Ili, kao što zdravstveni neurolog dr Anh-Thu Ngo Vu sugeriše: „Nije verovatno da će to biti jedna stvar, ali će verovatno biti više od jedne stvari sve zajedno“.

1697701608016.png
 
Parkinsonova bolest je druga najčešća neurodegenerativna bolest – odmah posle Alchajmerove bolesti. Prema procenama, u Nemačkoj ima najmanje 200.000 pogođenih ljudi, a trend očigledno raste. Parkinsonova bolest se obično javlja kod starijih osoba: velika većina obolelih ima najmanje 60 godina. Međutim: deset procenata svih pacijenata sa Parkinsonovom bolešću razvije bolest pre 50. godine. Čak i mladi ljudi od dvadeset godina mogu biti pogođeni, iako retko. Doktori tada govore o maloletnoj Parkinsonovoj bolesti. Sve u svemu, ima oko 50 posto više pacijenata muškaraca nego žena od Parkinsonove bolesti. Zašto još uvek nije jasno.

Ćelijska smrt u "crnoj supstanci"

Istraživači su identifikovali uzrok
Parkinsonovih simptoma kao smrt nervnih ćelija u moždanom stablu, tačnije u tamno obojenom području, substantia nigra („crna supstanca“). Ćelije crne supstance oslobađaju neurotransmiter dopamin. Ova supstanca je ključna za fino podešavanje pokreta mišića, ali i za početak pokreta. Tipični poremećaji kretanja kod Parkinsonove bolesti javljaju se samo kada je umrlo više od 50 procenata ćelija koje proizvode dopamin u supstanciji nigra.

Još nije u potpunosti shvaćeno kako nervne ćelije umiru u supstanciji nigra. Karakteristika bolesti je da se u zahvaćenim ćelijama pojavljuju takozvana Levijeva tela. To su depoziti koji sadrže protein koji se zove alfa-sinuklein. Većina obolelih se razboli oko šezdesete godine – tada se bolest javlja bez prepoznatljivog okidača, što je poznato kao idiopatsko ili sporadično. Pored idiopatskog oblika Parkinsonove bolesti, za koju još nisu identifikovani specifični uzroci, postoje i genetski oblici: Deset odsto Parkinsonovih bolesti je genetski, odnosno uzrokovano nasleđivanjem. Ovde su mutacije, odnosno promene u genetskim informacijama, uzrok bolesti. Pacijenti sa genetskom - takođe poznatom kao porodičnom - Parkinsonovom bolešću su u proseku nešto mlađi kada se pojave simptomi: nasledni oblici se često javljaju pre 50. godine. Kod takozvanog sekundarnog Parkinsonovog sindroma, simptomi su slični onima kod "prave" Parkinsonove bolesti, a da se ne radi o Parkinsonovoj bolesti: Ovde simptomi nisu uzrokovani Parkinsonovom bolešću, a samim tim i smrću ćelija u supstanciji nigra. Umesto toga, iza simptoma sličnih Parkinsonovoj bolesti stoje lekovi, lekovi, zapaljenje mozga ili druge bolesti.
 
Hoces da ti navedem moje komsije i ljude iz moj okoline,za koje nikada nisi cula.Opet me vucete za jezik,da ne jedete,ono sto se ne jede.Proguglaj i nadji da su nemci i francuzi sa medicinskim osobljem podneli tuzbu ZSO zbog raznih losih nus pojava posle vakcinacija.
Da, ja sam puno toga čitala o kovin vakcinama i živa nisam zbog moje mladje cerke i zeta koji su primili mislim Fajzer.
Sreća pa žive u zdravom okruženju pa se nadam da ce proći bez nekih posledica.
 

Back
Top