Miroslav ĆOSOVIĆ: Trobojka simbolizuje pokornost turskom sultanu, s tom zastavom su dočekani fašisti

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

комшија

Stara legenda
Poruka
90.981
https://portalanalitika.me/clanak/3...om-sultanu-s-tom-zastavom-su-docekani-fasisti

Trobojka simbolizuje pokornost turskom sultanu, s tom zastavom su dočekani fašisti

Osnovni razlog zašto trobojka nikada ne može biti istinska crnogorska zastava je zato što nema veze sa identitetom i istorijom Crnogoraca. Crnogorski identitet je izgrađen tokom vjekova kroz oružanu borbu naših predaka za oslobođenje, od - Grka/Vizantinaca, Srba despota Đurđa Brankovića, Osmanlija, Francuza, Austrijanaca i od fašista u II svjetskom ratu. U svim tim borbama u kojima su Crnogorci znoj i krv prosipali i glave gubili, trobojke niđe nije bilo.

5e30a5ad-e314-43c8-b90e-43300a0a0a64-zastava-previewOrg[1].jpg


Objavljeno: 29. 01. 2020 - 00:00

U C. Gori formiran bataljon srpskog sveštenstva koji ima zadatak da posrbljava Crnogorce: U Crnoj Gori imamo situaciju da je crkva Crnogoraca u rukama drugog naroda i druge države. U skladu sa kanonima, Ruskom crkvom se upravlja u Moskvi, Grčkom crkvom u Atini, Rumunskom crkvom u Bukureštu, Kiparskom crkvom (i pored toga što se Kiprani deklarišu kao Grci) u Nikoziji, Bugarskom crkvom se upravlja u Sofiji, Gruzijskom crkvom se upravlja u Tbilisiju... a crkvom u Crnoj Gori se ne upravlja na Cetinju, već u Beogradu?!


Srpskoj crkvi u Crnoj Gori je hrišćanstvo naravno samo maska i njoj je glavni i apsolutno najvažni cilj da Crnogorcima ugradi lažni - srpski identitet, zasnovan na kolekciji etnobajki koje su osmišljene u 19. vijeku i kasnije.


Krajem prošle godine pisao sam da je Srpska crkva u Crnoj Gori formirala bataljon popova koji imaju zadatak da pretvaraju Crnogorce u Srbe, da im usađuju u svijest lažnu istoriju i lažni identitet i gle, bataljon od nekoliko stotina pripadnika srpskog sveštenstva se 24. XII 2019. u nepotpunom sastavu pojavio na ulicama Podgorice protestujući protiv "nepravednog" Zakona o slobodi vjeroispovijesti.


Koristeći vjerske i običajne potrebe Crnogoraca srpski popovi ulaze u crnogorske domove, formalno zbog slava, krštenja i drugih vjerskih obreda, ali uistinu ulaze u crnogorske domove da bi im pričali etnobajke, o tome kako su Crnogorci porijeklom od srpskih plemića sa Kosova koji su poslije 1389. godine pobjegli u bezvodni kamenjar - da budu čobani koji čuvaju srpstvo; tu su i druge mnogobrojne besmislice koje izlaze iz usta srpskih popova.


Između ostalih etnobajki raširena je i ona o trobojci kao tradicionalnoj crnogorskoj zastavi. Autor srpske trobojke je turski sultan Mahmud II koji je 1835. fermanom odredio kako će da izgleda srpska zastava i činjenice u vezi sa tim Analitika je 1. marta 2018. prikazala u tekstu "Na kotorskoj pravoslavnoj crkvi vije se sultanova trobojka".
 
наставак


Trobojka je u Crnu Goru ušla iz Srbije u drugoj polovini 19. vijeka, nju je knjaz/kralj Nikola prihvatio zbog svoje pohlepe da vlada velikom državom, prihvatio ju je kao srpski simbol u nadi da će on ili njegov sin zaśesti na tron ujedinjenih Srbije i Crne Gore.


3-14-sept-1694-godine

Trobojka simbolizuje pokornost turskom sultanu i oslobođenje od kmetstva, a Crnogorci kmetovi nijesu bili: Osnovni razlog zašto trobojka nikada ne može biti istinska crnogorska zastava je zato što nema veze sa identitetom i istorijom Crnogoraca. Crnogorski identitet je izgrađen tokom vjekova kroz oružanu borbu naših predaka za oslobođenje, od - Grka/Vizantinaca, Srba despota Đurđa Brankovića, Osmanlija, Francuza, Austrijanaca i od fašista u II svjetskom ratu. U svim tim borbama u kojima su Crnogorci znoj i krv prosipali i glave gubili, trobojke niđe nije bilo.


Mi znamo kako su izgledale zastave Crnogoraca u bitkama na Grahovcu, Vučjem dolu, Balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Na sajtu montenegrina.net možete pogledati galeriju slika sa crnogorskom zastavom iz Balkanskih i Prvog svjetskog rata.


Ja nijesam vidio fotografiju trobojke na bojištu crnogorske vojske u Balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu, možda postoji, ali takve fotografije na internetu nema, a teško je povjerovati da je Srpska crkva i njeni istoričari ne objavili, da postoji. Postoje umjetničke slike koje prikazuju trobojku u bitkama Crnogoraca, no, tu je trobojka na poprištu - kao plod mašte slikara.


Razlog zašto trobojke nije bilo na bojištima Crnogoraca je, po mom mišljenju, zato što sa trobojkom kao zastavom u borbi crnogorske vojskovođe nijesu htjele da smanjuju borbeni moral Crnogoraca, Crnogorci su navikli da se bore pod svojim krstaš zastavama ili zastavama sa dvoglavim orlovima, a ne pod importovanom zastavom, bez identiteta.


Od strane srpskih istoričara i intelektualaca čuju se duhovita objašnjenja kako je trobojka simbol slobode, nije jasno kako to može biti istina ako je ne vidimo niđe na bojištima Crnogoraca?! Drugo, misli se na to kako su sve trobojke simbol slobode, jer je prva trobojka bila francuska trobojka nastala poslije Francuske revolucije 1789. godine, revolucije u kojoj je ukinut feudalni poredak.


To je tačno, Francuzi su se oslobodili kmetstva u Francuskoj revoluciji, Srbi su se kmetstva Turcima oslobodili u vrijeme kneza Miloša Obrenovića, kmetski odnosi u Hrvatskoj su bili do 1848. godine, a u Rusiji do 1861. godine, itd. Sve te države danas imaju trobojke kao nacionalne zastave, ali ne možemo smetnuti sa uma - Crnogorci nikada nijesu bili kmetovi, Crnogorci su uvijek bili ljudi pod oružjem, a kmet ne može biti osoba koja stalno nos oružje, kao što su ga Crnogorci nosili.


U srednjem vijeku i kasnije oznaka da je neko slobodan čoek bilo je to što je imao pravo da nosi oružje.


Dakle, nije samo u pitanju jedna ponižavajuća činjenica - autor trobojke je turski sultan, tu je i druga ponižavajuća činjenica, trobojke su uglavnom uzele kao svoje nacionalne zastave one evropske nacije koje su se oslobodile od kmetstva, a Crnogorci su oružjem od Turaka oslobodili H. Novi još u 17. vijeku, 1711. godine su se na poziv ruskog cara digli protiv sultana, kroz cio 18. vijek i kasnije se neprestano oružano borili protiv neprijatelja...


Zašto trobojka Crnogorcima? Što simbolizuje, ukidanje kmetstva u revolucionarnoj 1848. godini? Nije bilo nikakve potrebe za revolucijom u Crnoj Gori 1848. godine, jer su Crnogorci tada bili slobodni ljudi, sami su o sebi odlučivali, nijesu bili podijeljeni u staleže i ništa se posebno u Crnoj Gori 1848. nije dešavalo.


ljusic-strana-293-knjiga-knezevina-srbija

Crveno-zlatna boja na zastavi Crnogoraca ima korijene u srednjem vijeku: Sadašnja državna zastava Crne Gore je restilizovani/redizajnirani barjak iz bitke na Grahovcu 1858. godine u što se može svako svojim očima uvjeriti ako poredi te dvije zastave. Lav u prolazu je na grahovačkom barjaku bio ispod grba, a na grbu su bili inicijali Д.I, na mjestu đe su stojali inicijali knjaza Danila, sada je postavljen lav.


Boja zastave naših predaka bila je još u srednjem vijeku crveno-zlatna, o tome svjedoče pouzdani istorijski izvori. Sredinom 15. vijeka naši preci Zećani pod vođstvom Stefanice Crnojevića (oca Ivana Crnojevića), stavili su se pod okrilje Mletačke republike.


Uz neke, ne previše zahtjevne obaveze, Crnojevići su imali potpunu slobodu odlučivanja o svemu u Zeti. Kako je to već bilo u feudalizmu, zemlje su prelazile iz ruke u ruku gospodarâ kao što danas prelaze dućani, pa je poslednji vladar iz dinastije Balšića ostavio Zetu svom ujaku despotu Stefanu Lazareviću, a poslije smrti Stefana Lazarevića Zeta je prešla u ruke njegovog nasljednika – srpskog despota Đurđa Brankovića.


Zećani, pod vođstvom Stefanice Crnojevića sredinom 15. vijeka oružjem su izbačili srpsku vojsku iz Zete. Despot Đurađ Branković je na naše pretke slao velike vojske u kojima je bilo i puno turskih plaćenika, ali naši preci Zećani su ih potukli u tri velike bitke 1452./53. godine. Stefanica Crnojević je 5. maja 1460. iz Žabljaka Crnojevića pisao vlastima Mletačke republike, to je izuzetan istorijski izvor. U tom pismu piše i o trećoj bitki protiv vojske despota Đurđa:


Ovo je još jednom razbijesnilo rečenoga gospodina despota, kad je vidio šuru kako se vratio razbijen i poražen, pa je naredio vojvodi Milošu, zapovjedniku Meduna, i poslao mu mnoštvo ljudi, sa različitim naređenjima, da se osveti za učinjene ‘nepravde’ i da pokuša povratiti izgubljenu zemlju, već predatu vašoj preuzvišenosti. Ovaj je velikim lukavstvom i snagom pošao na mene, no s pomoću Boga i Vaše Preuzvišenosti, ja mu pođoh u susret i izvojevah pobjedu, tako da se on stuštio u bijeg kroz onu gužvu i stradanje svoje vojske da sačuva goli život, kroz kamenjar prema tvrđavi Medun, da se unutra dobro zaključa. Cijeli kraj to jest ostatak Zete i Morače, ja zauzeh u ime Vaše Uzvišenosti stavljajući zastavu Sv. Marka u sred Podgorice, tako da (Milošu) nije ostalo ništa osim stijena Meduna. To je tvrđava s potpornim zidom u kojoj jedva da može da živi zapovjednik sa stražom.” (Sazdanje Cetinja, priredio Radosav Rotković, Titograd, 1984)


Usred Podgorice je stavio crveno-zlatnu zastavu Venecije. Kao što vidimo, nema popovskih bajki i čarolija, ovđe je riječ o pisanom izvoru iz 1460. godine, crveno-zlatna boja na našoj zastavi postoji još od 15. vijeka.


Nekih 230 godina kasnije, boja zastave Crnogoraca bila je i dalje crveno-zlatna. Vanredni providur piše Senatu Venecije iz Kotora 14. septembra 1694. godine: "Plemena koja su podanici Prevedre Republike smatraju trajnim običaj prema kome su im vlasti od početka dodjeljivale svilen barjak sa pozlaćenim likom slavnog sv. Marka. Po mome skromnom mišljenju, smatram nepotrebnim takav trošak, jer sklonostima tih ljudi bolje pristaje barjak od crvenog i žutog platna, bez koplja, koji oni zatim prema svojim običajima podešavaju. Zato molim Uzvišenu Dobrotu Vaših Ekselencija da narede izradu i da pošalju dvadeset i četiri takva barjaka. Isto tako treba i jednu zastavu od istog materijala, ali veći od ovih, koji će služiti za tvrđavu Klobuk.” (Ferdinando Ongania, Crna Gora, Izvještaji mletačkih providura, 1687-1735, CID, Podgorica, 1998, str 112)


I pored toga što se povremeno, kao i obično, daju neka nepovezana i nelogična objašnjenja, jedino razumno je da je lav na crnogorskom grbu preuzet sa zastave Mletačke republike, pod tom zastavom su Crnogorci vjekovima, s vremena na vrijeme ratovali, a zastava Sv. Marka je stoljećima bila i pokrovitelj našim ljudima na primorju.


Dakle, sve tradicije Crnogoraca sežu daleko u prošlost, boje na našoj zastavi imaju dugu tradiciju kao i lav na crnogorskom grbu.


4-petrovdanski-sabor-zastave

Ako trobojke nije bilo na bojištima Crnogoraca, dočekivala je fašiste: Talijanski fašisti su poslije poraza Kraljevine Jugoslavije, 17. aprila 1941. okupirali na Cetinje i o tome snimili propagandni film. Državna talijanska kinematografska kuća je u junu 2012. postavila taj film na sajt YouTube. U ovom filmskom zapisu vidi se kako svetac Srpske crkve mitropolit Joanikije Lipovac, zajedno sa Sekulom Drljevićem, sa osmjehom na usnama dočekuje okupatore. Vidi se razvijanje fašističke zastave na zgradu Opštine Cetinje, a pored nje vijori se trobojka. Zatim je fašistički 'trikolor' postavljen i na dvor kralja Nikole, pored leprša trobojka.


Pogledajte perfektan istorijski izvor (traje 1 min i 56 sec):


Kralj Italije Vitorio Emanuele pośetio je Cetinje 16. maja 1941. godine. Na ulazu u Cetinjski manastir radosno ga je dočekao mitropolit Joanije Lipovac, vjerni saradnik fašista tokom cijelog rata i svetitelj Srpske crkve. I o ovom događaju Talijani su snimili propagandni film koji je takođe postavljen na YouTube, na istom pomenutom kanalu. Svuđe se uz fašističke zastave Italije vide i srpske trobojke. Još jedan perfektan istorijski izvor, filmski zapis koji traje 1 min i 24 sec:




Skup, koji je u istoriografiji dobio naziv Petrovdanski sabor, održan je 12. jula 1941. godine u Zetskom domu na Cetinju, pod pokroviteljstvom fašističkih vlasti. Srpska istoriografija u Crnoj Gori, je do nedavno tvrdila da Joanikije Lipovac nije učestvovao na skupu sa kako oni kažu - crnolatinašima, no to je besmislica, Lipovac je bio vjerni saradnik fašista i nerealno je razmišljati da on nije došao na svaki značajniji skup na koji su ga fašisti pozvali.


Petrovdanskom saboru su prisustvovali i talijanski fotografi, a sadašnja talijanska kinematografska kuća je fotografije objavila prije nekoliko godina na svom sajtu - archivioluce.com/archivio/, te snimke sa Petrovdanskog sabora 12. jula 1941. možete pogledati ako u pretraživaču na sajtu ukucate riječ Cettigne. Na više fotografija snimljenih na tom skupu vidi se da je prisutan "crnolatinaš" (tako SPC zove učesnike tog skupa) - mitropolit Joanikije Lipovac.


Vidi se da je sala iskićena fašističkim zastavama i trobojkama.


Niđe na snimcima koji su nastali na Cetinju se ne vide crnogorske zastave - krstaš ili zastava sa dvoglavim orlom i lavom na sredini grba i možemo biti vrlo ponosni na tu činjenicu.
 
Премда "извор није у АПР"-у, текст постављам као посебну тему у знак протеста јер је исти текст претходно на кварно обрисан са одговарајуће теме "Деловање опозиције у Црној Гори је четничког карактера" :kafa:
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top