Inozemnim karticama ove godine obavljeno 18 posto više platnih transakcija.
Iako je do kraja godine preostalo još više od mjesec dana s turistički sve atraktivnijim adventskim i novogodišnjim programima, 2018. se već ocijenuje godinom nastavka rastućih pokazatelja hrvatskog turizma. Dok se ukupan prihod od tog sektora procjenjuje na oko 12 milijardi eura, zanimljiv aspekt u pogledu potrošnje stranaca u Hrvatskoj (ali i Hrvata u inozemstvu) pružaju i izvješća središnje banke o bezgotovinskim platnim transakcijama u Hrvatskoj.
Najnoviji podaci u okviru statistike međunarodnih platnih transakcija upućuju na znatan porast ‘peglanja’ kartica stranaca u Hrvatskoj. Vrijednost transakcija prihvata platnih kartica izdanih izvan RH, što uključuje kupnje robe i usluga preko prihvatnih uređaja (od bankomata do POS uređaja i kupnji e-novcem) u prvih je devet mjeseci ove godine dosegnula 17,4 milijarde kuna, što za više od milijardu kuna premašuje cjelogodišnju vrijednost u 2017.
U odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, pak, ovogodišnji iznos veći je za 18 posto ili oko 2,6 milijardi kuna. Pokaže li zadnji ovogodišnji kvartal istu dinamiku, a podaci resornog ministarstva o 14 posto više dolazaka u listopadu signaliziraju pozitivan trend, do kraja godine stranim karticama mogla bi se ‘provući’ oko tri milijarde kuna veća vrijednost potrošena na plaćanje roba i usluga, odnosno oko 19,3 milijarde kuna.
Spomenuti podaci HNB-a ne daju odgovor o strukturi povećanja peglanja kartica stranaca u smislu vrsta platnih transkacija. No, ostaje primijetiti da je trend njihova povećanja proteklih nekoliko godina dosta snažan. Primjerice, i lani i preklani povećanje iznosilo po približno 2,7 milijardi kuna, a u odnosu na 2014. s evidentiranih 9,6 milijardi kuna ove je godine izvjesna dvostruko veća vrijednost njihovih platnih transkacija. Usporedbe radi, ove godine samo onima u srpnju i kolovozu premašili su 9,3 milijarde.
O utjecaju turizma na ukupnu potrošnju govore i razne druge vrste statistika i istraživanja strukture potrošnje, uključujući i one na mikro razini, po županijama, posebice na Jadranu. HNB-ova statistika o bezgotovinskim platnim transakcijama, pak, u okviru međunarodnih platnih transakcija nudi i podatke koji ponešto govore i o “suprotnom smjeru” odnosno o turističkoj i ostaloj potrošnji koju peglanjem kartica ostvaruju hrvatski građani u inozemstvu. Upravo sa studenim počinje razdoblje od četiri, pet mjeseci unutar godine u kojemu su se dosad obično više provlačile hrvatske kartice vani nego inozemne u Hrvatskoj. To je u dobroj mjeri povezano sa sezonom skijanja i božićno-novogodišnjim programima. No, u cjelini gledano, razmjeri prihvata stranih kartica kod nas su približno dva i pol puta veći od kupovina (ili podizanja gotovine) karticama naših građana u inozemstvu. Do kraja rujna ove godine njima su obavljene platne transkacije vrijedne sedam milijardi kuna, što je u odnosu na usporedivo razdoblje prošle postotno i veći porast (za približno petinu ili 1,2 mlrd.). Ipak, u višegodišnjem nizu njihov je porast osjetno manji; od 7,7 mlrd. kuna zabilježenih u 2014. lani su prekogranične platne transkacije karticama izdanim u Hrvatskoj dosegnule vrijednost od 8,2 milijarde kuna. Ostaje pretpostaviti da ubrzanom rastu i u tom smjeru, uz poboljšanje potrošačkog sentimenta općenito, pridonosi i razvoj internetske trgovine odnosno online kupovine iz inozemstva koje su s ulaskom u EU dobile dodatni poticaj.
U tom segmentu očito i nadalje treba računati s rastućom dinamikom. Istodobno, ako je suditi prema upozorenjima koja se u pogledu potencijala daljnjeg rasta turizma sve češće čuju nakon godina visokih stopa rasta, ali i jačanja pritisaka konkurencije, dosadašnji tempo rasta peglanja kartica stranaca u narednom razdoblju očito će biti moguć samo uz rast kvalitete i veću dodatnu vrijednost. Kako bilo, ministar turizma Gari Cappelli nedavno je uz najavu da bi ova godina trebala donijeti milijardu eura više prihoda od turizma u odnosu na lanjskih 11 milijardi eura, podcrtao kako smo (u nepunih 10 mjeseci) ostvarili preko 18,8 milijuna dolazaka i 104 milijuna noćenja, a 100 milijuna noćenja ostvareno mjesec dana ranije nego lani. Najavio je i da će krajem godine biti izrađena precizna turistička satelitska bilanca, s točnim podacima utjecaja turizma na cjelokupno gospodarstvo.
O utjecaju turizma na ukupnu potrošnju govore i razne druge vrste statistika i istraživanja strukture potrošnje, uključujući i one na mikro razini, po županijama, posebice na Jadranu. HNB-ova statistika o bezgotovinskim platnim transakcijama, pak, u okviru međunarodnih platnih transakcija nudi i podatke koji ponešto govore i o “suprotnom smjeru” odnosno o turističkoj i ostaloj potrošnji koju peglanjem kartica ostvaruju hrvatski građani u inozemstvu. Upravo sa studenim počinje razdoblje od četiri, pet mjeseci unutar godine u kojemu su se dosad obično više provlačile hrvatske kartice vani nego inozemne u Hrvatskoj. To je u dobroj mjeri povezano sa sezonom skijanja i božićno-novogodišnjim programima. No, u cjelini gledano, razmjeri prihvata stranih kartica kod nas su približno dva i pol puta veći od kupovina (ili podizanja gotovine) karticama naših građana u inozemstvu. Do kraja rujna ove godine njima su obavljene platne transkacije vrijedne sedam milijardi kuna, što je u odnosu na usporedivo razdoblje prošle postotno i veći porast (za približno petinu ili 1,2 mlrd.). Ipak, u višegodišnjem nizu njihov je porast osjetno manji; od 7,7 mlrd. kuna zabilježenih u 2014. lani su prekogranične platne transkacije karticama izdanim u Hrvatskoj dosegnule vrijednost od 8,2 milijarde kuna. Ostaje pretpostaviti da ubrzanom rastu i u tom smjeru, uz poboljšanje potrošačkog sentimenta općenito, pridonosi i razvoj internetske trgovine odnosno online kupovine iz inozemstva koje su s ulaskom u EU dobile dodatni poticaj.
U tom segmentu očito i nadalje treba računati s rastućom dinamikom. Istodobno, ako je suditi prema upozorenjima koja se u pogledu potencijala daljnjeg rasta turizma sve češće čuju nakon godina visokih stopa rasta, ali i jačanja pritisaka konkurencije, dosadašnji tempo rasta peglanja kartica stranaca u narednom razdoblju očito će biti moguć samo uz rast kvalitete i veću dodatnu vrijednost. Kako bilo, ministar turizma Gari Cappelli nedavno je uz najavu da bi ova godina trebala donijeti milijardu eura više prihoda od turizma u odnosu na lanjskih 11 milijardi eura, podcrtao kako smo (u nepunih 10 mjeseci) ostvarili preko 18,8 milijuna dolazaka i 104 milijuna noćenja, a 100 milijuna noćenja ostvareno mjesec dana ranije nego lani. Najavio je i da će krajem godine biti izrađena precizna turistička satelitska bilanca, s točnim podacima utjecaja turizma na cjelokupno gospodarstvo.
