Marko Aleksić

A o kojim se to dilemama radi?

Do sada je na forumu bilo reči daje Janković bio jedan od najtalentovanijih srpskih terenskih arheologa, ali da je problem u njegovom interpretacijama, pre svega u zadnjih par decenija. Njegova tumačenja nalaza i slabo poznavanje istoriografije i njene metodologije, smeštale su te teze u pseudonaučni domen.

Jedina dilema koja je iznošena na ovaj forum jeste da li je Predanje i istorija Crkve Srba u svetlu arheologije pseudoarheologija ili ne. Ali nejasno je kako to može biti dilema, kada je dovoljno uzeti i pročitati npr. knjigu Aleksića o istoriji Srba pre Nemanjića i dotičnu knjigu Jankovića. I sve je tu jasno; nema prostora za nikakve dileme. Koga zanima, sve lepo piše.
Ни једног тренутка нисам рекао да ћу теби поставити то питање нити да ме твој одговор занима не знам зашго си се залепио за нешто што са тобом нема везе нити ти са тим.
Дакле годподин Крстић ме у овој причи не занима јер је он рекао већ на теми о Ђорђу Јанковићу своје мишљење.
Ја сам говорио о Марку Алексићу и ту ми не треба посред ик, тутор или преводилац.
 
Koliko sam čitao Aleksića, ne postoje neposredni dokazi da su palatu u Brezi koristili Srbi nego se zaključak nameće iz pisanih izvora o lokaciji i doseljavanju Srba.
Да, али то је једино место или палата одакле би се могло владати том територијом у раном средњем веку. У зависности ко би владао тим територијама њему би припадала. А извори нас упућују да би то требали бити Срби што по франачким аналима што по Порфитогениту што по попу Дукљанину.:mrgreen: Kинаму и тд. Што се тиче руна оне су у сличном периду пронађене у Сипонту код Словена.
 
Patološko i sistematsko srpsko prisvajanje ne ostavlja prostora za labavo "možda" ili "vjerojatno" ili "očigledno". Naša je. Točka.

To za srpsko prisvajanje stoji. Ali to "prisvajanje" je moguće samo zato što nemamo čvrstve dokaze da je krstionica "hrvatska".

Imamo samo niz hipoteza i u ovom trenutku jednostavno ne možemo zatvarati vrata mogućnosti da je krstionica srpska ili da ima veze sa nekim drugim slavenskim vladarem. To je totalno neznanstven pristup
 

За Вишеславову крстионицу заслужан Ђорђе Јанковић али наука тада није имала довољно афгумената да то прихвати Марко Алексић, Предраг Коматина и Александар Лома су то доказали уз потврду историчара уметности.
Ђорђе Јанковић изгледа знао лстински боље.
8:01-8:05
 
Poslednja izmena:

Back
Top