KUTAK, svrati na trenutak! / Da li neko zna?

  • Začetnik teme nakindjuren
  • Datum pokretanja
Međunarodna nagrada za kreativnu sintezu arhitekti Miroslavu Krstonošiću

Po ideji i inicijativi književnika Stojana Simića Krpice uz podršku mr Jovana Mihajila ,a u organizaciji Scene svih kreativnih 1.7.2008.u 2o sati u Oblomov kafau,Vojvođanskih brigada 16 biće dodeljena međunarodna nagrada za kreativnu sintezu arhitekti Miroslavu Krstonošiću.Nagrada se sastoji od plakete i diplome.Nagrada je prestižna i njen dobitnik bira sledeceg dobitnika.Nema žiriranja ni lobiranja.

Na plaketi je izgravirana maketa za spomen obelezje Ivanu Stamboliću koju je uradio Miroslav Krstonošić i koje je trbebalo biti

postavljeno na Fruškoj gori na mestu gde je pronadjen Stambolićev leš,na mestu gde je Srbija pocrvenela.

Miroslav Krstonošić dobija nagradu za stalni i inovatni istraživacki rad iz svih oblasti arhitekture sa mogućnostima pretvaranja u industrijski dizajn sa jednim,jedinim ciljem da bi se dalo likovni i estetski visoki sadrzaj sa što većom protkanošću socijalno-istraživačkih aspekata.Dokazalo se poštujući aspekte da je moguće uspešno graditi na svim meridijanima kao građanin sveta,a ne biti uljez autohtonoj nacionalnoj kulturi gde se podiže objekat ili zgrada.Da je to tačno dokazuje i radni projekat iz ovog meseca juna gde je uspešno primenjen ovaj princip koji se sastoji

iz adaptacije genijalne Ajfelove tvorevine u Novom Sadu(okretaljka ložionioce koja se pretvara u rotacionu scenu Exitove promocione pozorice sa segmentima korišćenja od 2.000,4.000,6.000.i 12.ooo gledalaca,sve tribine su izgrađene na osnovama starih teretnih vagona i sa neverovatnim pokrivačem u slučaju lošeg vremena,koji se sastoji od tkanine skrin proizvod fabrike automobila Ferari,a koja služi

za odbijanje Uvez zrakova,a takodje za nepropuštanje toplote i hladnoce na otvorenom prostoru,a što daje poseban ekološki doživljaj,jer je ova tkanina-pokrivač napravljena od vlakana koprive i lana.Želeli bismo da prva muzika i elektonska scenografija budu bolje od autorove zamisli kompletnog kubusa.

Miroslav Krstonošić je rođen 1932.godine u Novom Sadu.Maturirao je

u poslednjoj generaciji Muške gimnazije u rodnom gradu,a studije arhitekture je završio na ljubljanskom Arhitektonskom fakultetu u klasi profesora Ede Mihevca,na odsjeku za unutrasnju i industrijsku arhitekturu,1955.godine.Po okončanju studija radi kao stipendista u ateljeu profesora dr Hansa Rrajhova u Hamburgu.Potom kao stipendista OECD-a (Privredna komora)specijalizuje enterijer za turizam,ugostiteljstvo i trgovinu u više evropskih zemalja i SAD.Do osnivanja samostalnog projektnog ateljea,Krstonošić 1960.godine radi kao projektant u Gospodarskom rastavištu u Ljubljani.G.O."Neimar" u Novom Sadu i u Projektnom zavodu Vojvodine.od 1972.godine do 1988.radi kao projektant i direktor u projektnom preduzecu "Plan u Pragu.Vanredno je ptrdavao U Srednjoj tehničkoj školi,Višoj Tehničkoj i Skoli za primenjenu umetnost"Bogdan Šuput"u Novom Sadu.Bavio se projektovanjem javnih zgrada,hotela,pozorišta,hala,tipskih projekata,samoposluga i benzinskih pumpi,kolektivnih i individualnih stambenih objekata,enterijera,adaptacijama,rekonstrukcijama,spomenika i spomeničkih kompleksa,a bavio se i pozorišnom scenografijom i industrijskim dizajnom.

Pored projektantske delatnosti Krstonošić se bavio i estetikom i publicistikom putem prikaza i kritičkih osvrta u dnevnoj i stručnoj stampi(Dnevnik,Večernje novosti,Borba,Arhitektura urbanizam,gde je bio urednik za Vojvodinu.Član je UPIDIV-a od 1960.godine.Nosilac je više društvenih priznanja i nagrada za arhitekturu.Bio je sekretar DANS-a u dva mandata,predsednik saveta UPIDIV-a i član Komisije za razvoj nauke APV.Živi i radi u Novom Sadu.



Rraznovrsne umetnicke kreacije-

Radio je projekte za Veliku sportsku halu na Novosadskom sajmu(1960),Sportsku halu u Zrenjaninu(1960),Sportsku halu VPS u istom gradu(1965).Projektovao je novosadsku Palatu pravde (1961/62),Zavod za sećernu repu na Čeneju(1960),zgradu novosadskog Univerzala(1966/67)i Interservisa (1968),zatim dogradnju hotela Park(19800 i deo Termala u Vrdniku(1981),aerodrom Pulkovo Petrovgrad(1992).

Uređenje enterijera:

Uradio je u Novom Sadu enterijere pozorišta Ben Akiba (1959),Kluba privrednika(1961),restorana Gambrinusa(19640,Antikvarnice Matice Srpske (91966),Kafe Bulevara (1967),NIP-a Dnevnika(1968),Sterijinog Pozorja(1968),Turistbiroa GSP(1969),Sarajevske,potonje Novosadske banke(1971/72),hotela Vojvodina(1979).

Izgradio je projekte i za hotel novosadskog univerziteta u Petrovcu na moru(1965),za Narodni teatar u Skopju(1969),samački hotel u Nikšiću(1970),hotel Grand u Kuparima (1977),hotel u Tolminu(1981/82),za pozorište Dobrica Milutinović u Sremskoj Mitrovici(1982),za apartmane na Durmitoru(1983) i mnpge druge objekte.

Projektovao je i jugoslavenske izložbene paviljone u Veroni,Bratslavi,Berlinu i Solunu.

Tipski objekti na mnogim mestima:

Njegove montažne robne kuće čelične konstrukcije,postavljene su na jezeru Balatonu,u Kečkemetu i Budimpešti(1965-67),magacini i skladista u Zrenjaninu,Varni i Burgusu u Bugarskoj(1967),takođe i tipske samoposluge na više mesta u Novom Sadu,Sremskoj Mitrovici,Bačkom Petrovcu,Vranju ako i u Mađarskoj i Bugarskoj.

Spomenici:

U Beočinu(1960),Sirigu,na Zmajevcu(1972), Sremski front(1984-87)27h,Kamensko,Batina.

Adaptacije:

Dvorac"Karačonji"Sremska Kamenica(1968)-DTD,muzej "drB.Ilića",hotel Bristol,Beograd,hotel Tolmin Slovenija.

Tribina mladih u Novom sadu(1966)




Priznanja za stvaralaštvo:

Dobitnik je Sterijine nagrade za scenograqfiju,za predstavu SNP Intimne priče (1962);

Zlatne forme UPIDIV-a osvajao je 1964,1966. i 1968,za postavku izložbe,za oblikovanje poslovnog i hotelskog nameštaja,zatim prvu nagradu I salona primenjenih umetnosti u Beogradu,za enterijer Matičine Antikvarnice,91966);

jugoslavensku nagradu za najbolju primenu stakla u arhitekturi,za novosadski hotel Park II (1980);

republičku Borbinu nagradu za arhitekturu ,za hotel Omoriku na Tari(1978);

Srebrenu košutu Beogradskog sajma,za dizajn poslovnog nameštaja(1982);

nagrada Društva arhitekata Vojvodine Đordje Tabaković za arhitekturu,za celokupno stvaralastvo(1996).

Izlagao je na svojim samostalnim izložbama u Novom Sadu,u Forumu(1967),Salonu UPIDIV-a(1972) I Galeriji Matice Srpske(1996),kao i na zajedničkim izložbama u zemlji i inostranstvu(Berlin,Prag,Bratslava ).


Svestrani sportista

Kao učenik Jaše Bakova,bio je svestrani sportista.sa uspehom se takmičio kao junior u skoku s motkom i brzom klizanju,a kasnije je bio hokejaški reprezenativac Jugoslavije(1950-58).Kao automobilista učestvovao tri puta na reliju Monte Karlo 1965,1966,1968(sa suvozačem

Tiborom Parocijem);

bio šampion Balkana 1972.u klasi 1600(sa Mladenom Gluhakom iz Zagreba),vicešampion Jugoslavije 1969.i pobednik Zimskog relija 1968(sa Bogdanom Draginim),a na spačeku pobedio na državnom prvenstvu u klasi 600 kubika 1967.

Učesnik trke London-Sidnej 1968,6 mesto na svetu.

Pobornik i pristalica modernog,savremenog izražajnog jezika struke,Krstonošić je promišljeni kreator jedne kondezovane,racinalne funkcije koju u svom razvojnom hodu zaodeva širokospektralnom morfologijom prostornih oblika.

Svestrana ličnost i nemiran duh-projektant,enterijerist,scenograf,kreator industrijskog dizajna,inovator,pedagog,publicista,hokejaš,reli vozač,vozač rolera,teniser,jedriličar,skijaš,aktivni znalac šest stranih jezika,pasionirani putnik koji je bio na svim kontinentima,čovek po sopstvenoj meri koji nikad nije zadovoljan nijednim svojim projektom.

Nagrada ce biti dodeljena 2.7.2008.u 20 sati u kafeu Oblomov,Vojvodjanskih brigada 16uz odgovarajuci program i nastup prisutnih pesnikinja i pesnika(Rajice Dragićevića,Saše Nišavica,Jelene Stojsavljević,mr Jovana Mihajila,Ljubice Vukov Davčik,Sanje Petrović,Dobrile Obrovski,Jele Komazec,Verice Turoman...) i ostalih gostiju.
 
"Ja ne znam ko je Godo.Ja čak i ne znam da li postoji.I ne znam da li i oni u njega veruju - njih dvojica koji ga čekaju.Druga dvojica koji se pojavljuju pred kraj svakog od dva čina drame - oni su tu da razbiju monotoniju. Sve što sam znao sve sam pokazao.Nije to mnogo,ali je meni dovoljno... "


"En attendant Godot"

...antiteatar
 
Poslednja izmena:
Medju.nagrada za kreativnost u maternjoj melodiji-Rajici Dragicevicu

--------------------------------------------------------------------------------

U Oblomov kafeu,Vojvodjanskih brigada 16 17.7.2008.u 2o sati dodeljuje se medjunarodna nagrada za kreativnu sintezu u maternjoj melodiji Rajici Dragicevicu,uz odgovarajuci program i nastup prisutnih pesniknja i pesnika (Jelena Stojsavljevic,Ljubice Vukov Davcik,Verice Turoman,Dobrile Obrovski,Sase Nisavica,Jovana Mihajila...),prijatelja i gostiju...

Prema ideji i inicijativi Stojana Simica Krpice,, uz podrsku mr.Jovana Mihajila i u organizaciji Scene svih kreativnih, nagrada za kreativnu sintezu ustanovljena je da bi se stimulisala kreativnost u maternjoj melodiji, njen dobitnik bira sledeceg, odnosno nema ziriranja ni lobiranja.Nagrada je prestizna i sastoji se od plakete i diplome.


KRATKA BIOGRAFIJA




Rajica Dragićević rođen je 5. maja 1956, u Mlanči kod Studenice. Školovao se u Mlanči, Roćevićima, Kraljevu i Novom Sadu, gde je diplomirao na Elektrotehničkom odseku Fakulteta tehničkih nauka.

Objavio je knjige pesama. ''Evo moje glave'', ''Stražilovo'' 1984, ''U nesvesti'', ''Krovovi'' 1992. ''Istrajavam'', ''Naučna knjiga'' 1996. ''А заводи ме бескрај'', ''Каирос'', 2007. Poeziju, prozu i kritiku objavljivao je u mnogim listovima i časopisima: ''Polja'', ''Književna reč'', ''Letopis Matice srpske'', ''Sveske'', ''Povelja'', ''Krovovi'', ''Borba'', ''Dnevnik'', ''Politika ekspres'', ''Tojest'', ''Glas omladine'', ''Student'', ''Mladost'' ''Sunčanik'', ''Zlatna greda'' itd.

Dobitnik je nagrade ''Pečat varoši sremskokarlovačke'' za 1985, godinu. Bio je urednik za poeziju u ''Stražilovu'' od 1986 do 1990 god. Pesme su mu zastupljene u antologijama. Član je Društva književnika Vojvodine.

Šest godina radio je kao profesor u Srednjoj školi elektrostruke ''M. Pupin'' u Novom Sadu a od 1988. neprekidno radi u Elektroprivredi (Elektromreži) Srbije na poslovima upravljanja elektroenergetskim sistemom
 
E ovako....
Trenutno komponujem jednu horsku kompoziviju koja bi (teoretski gledano) trebalo da bude izvedena u novembru.
S tim u vezi, imam kraci tekst koji bi trebalo da bude preveden na latinski.
Da li postoji neka dobra dusa koja bi mi to prevela?
Kupujem pivo :)
A i ukoliko doticna osoba zeli bila bi navedena kao prevodilac u programu :)
 
sk(scena svih kreativnih)od od 21.4.2008. do 2.6.2008.
ssk(scena svih kreativnih)
scena koju svakodnevno (besplatno) organizuje i vodi Stojan Simic Krpica iz ljubavi prema drugom ljudskom bicu,bolje reci prvom ljudskom bicu,u cilju
da kreativnost dopre do svakog ljudskog bica u svim prostorima a i za
marginalne grupe kako ih definisu(izbeglice,prognanike,romsku populaciju,
zatvorenike,vojnike,bolesnike,stare,iznemogle, invalide svih kategorija,,decu omladinu bez roditelja i bez roditeljskog staranja,decu i omladinu mentalno nedovoljno razvijenu...)

ponedeljak 21.4..2008.u 12 sati Oblomov kafe,Vojvodjanskih brigada 16 Dodela medjunarodne nagrade planete Zemlje Bozidaru Mandicu uz ucesce pesnikinja i pesnika Marine Zinic,Verice Turoman,Dobrile Obrovske,Jele Komazec,Jovana Mihajila,Jasmine Prodanov,Branise Djukica... i Stojana Simica Krpice organizatora i voditelja
utorak 22.4..2008.u 13.sati
u Drustvu za cerebralnu paralizu,Dimitrija Tucovica 3 odrzati
knjizevno popodne na kom nastupaju Milica Kalic i Stojan Simic Krpica

sreda 23.4..2008.u 11sati u Dunavskom parku,u saletli
knjizevno dopodne na kom nastupaju Zorica Music i Stojan Simic Krpica
cetvrtak 24.4.2008.u 16 sati
Njegoseva 24 ,na knijizevnom popodnevu Kud Isidora Bajica nastupaju njihove pesnikinje,pesnici ,Jovan Mihajilo,Ljubica Vukov i Stojan Simic Krpica
cetvrtak 24.4.2008.u 18 sati
u prostorijama 987 na knjizevnoj veceri Raleta Nisavica nastup Jovana Mihajila,Ljubice Vukov i Stojana Simica Krpice
Milica iz Beograda uz predstavljanje casopisa Horizont
uz ucesce pojca Srdjana Asanovica i Stojana Simica Krpice
i svih prisutnih pesnikinja i pesnika.
cetvrtak 24.4.2008. u 20 sati
Futog Galerija Doma kulture
na knjizevnoj veceri legendi iz Futoga Branise Djukica i Dusana Zivancevica nastup Jovana Mihajiloa,Ljubice Vukov i Stojana Simica Kkrpice
petak 25.4.2008.u 11 sati Zmajjovina ulica kod katedrale
nastup Lidije Jekic i Stojana Simica Krpice
subotu 26.4.2008.u 1o sati u Romskoj decijoj skolici knjizevni nastup na kom nastupaju Mica Jojic i Stojan Simic Krpica
a u nedelju 27.4..2008.u 10 sati
u Dunavskom parku kod jezerceta
knjizevno prepodne na kom nastupaju Ilinka Garic i Stojan Simic Krpica

ponedelajk 28.4..2008. u 10 sati
na mostu Slobode nastupaju , Dijana Pajic i Stojan Simic Krpica
utorak 29.4..2008.u 13.sati
u Drustvu za cerebralnu paralizu,Dimitrija Tucovica 3 odrzati
knjizevno popodne na kom nastupaju Kaca Rajic i Stojan Simic Krpica
sreda 3o.4..2008. u 11 sati
Na mostu Varadinska duga nastup
Ceca Bajic i stojan Simic Krpica

u cetvrtak 1.5..2008. u 12 sati
Kamicki park knjizevno podne Marije Kesic i Stojana Simica Krpice
petak 2.5..2008.u 1.oo sati
Zmajjovina i Lazeleckog nastup Tanje Draskovic,Jasne Djukic i Stojana Simica Krpice
petak 2.5.2008.u 1o sati
na Zezeljovom mostu nastup Edne Martic i Stojana Simica Krpice
subota 3.5..2008. u 10 sati,
na mostu Slobode nastup Milice Trbojevic i Stojan Simic Krpice
nedelja 4.5..2008.u 1o sati
Dunavski park kod jezerceta
Milica Dejanovic i stojan Simic Krpica

u ponedeljak 5.5....2008. 11 sati
Most Varadinska duga
Asja Lilic i Stojan Simic Krpica
utorak 6.6..2008.u 13 sati

u Drustvu za cerebralnu paralizu,Dimitrija Tucovica 3 odrzati
knjizevno popodne na kom nastupaju Milica Kozic i Stojan Simic Krpica
sreda 7.5.2008. u 11 sati
odrzati knjizevno prepodne kod klupa spomenika Jase Tomica,Dunavska ulica
nastupaju Ljubica Vesic i Stojan Simic Krpica,
cetvrtak 8.5.2008.godine u 19 sati na mostu Zezeljovom ucesce Stojana Simica Krpice prisutnih pesnikinja i pesnika i

u petak 9.4. 2007.u 8 sati
u Decijoj romskoj skolici,Boze Kuzmanovica 44 u Novom Sadu
biti odrzano knjizevno jutro na kom nastupaju Desa Nolic i Stojan Simic krpica
subota 10.4..2008. u 8 sati,
u Drustvu za mentalno nedovoljno razvijenu decu grada Novog Sada
nastupaju Nevena Kesic i Stojan Simic Krpica
nedelja 11.5..2008.u 1o sati
Dunavski park kod jezerceta
Jelena Mazic i Stojan Simic Krpica
u ponedeljak 12.5.2008. 11 sati
Saletla ,Dunavski park
Katica Bajic i Stojan Simic Krpica
utorak 13.5.2008.u 13 sati
u Drustvu za cerebralnu paralizu,Dimitrija Tucovica 3
odrzati
popodnevni susret
na kom nastupaju Ilija Petric i Stojan Simic Krpica,knjizevnik.
sreda 14.5.2008.u 11
Dunavska ulica klupe kod spomenika Jase Tomica
Sinisa Petric i Stojan simic Krpica
cetvrtak 15.5.2008.godine u 11 sati
pothodnik grada Novog Sada
o kojoj govore lANA iLIC i Stojan Simic Krpica
petak 16.5..2008.u 11 sati
Romska decija skolica nastup Olga Sajic i Stojan Simic Krpica
u subota 17.5.2008. u 8 sati,
u Drustvu za mentalno nedovoljno razvijenu decu grada Novog Sada
nastupaju Kornelija Bratic i Stojan Simic Krpica
nedelja 18.5.2008.u 1o sati
Dunavski park kod jezerceta
Jana Belic i Stojan Simic Krpica
ponedeljak 19.5.2008.u 13 sati
saletla Dunavski park ,Urula Cenic i Stojan Simic Krpica
utorak 20.5..2008.u 13 sati
Drustvo za cerebralnu paralizu,D.Tucovica 3
Milka Rajic i Stojan simic Krpica
sreda 21.5...2008.u 12 sati
Pivarij na limanu
dodela nagrade "Radomir Belacevic"Nenadu Stakicu
cetvrtak .22.5..4.2008.u 11
pothodnik Gordana Pejic i Stojan simic krpica
u petak 23.5. 2008.u 8 sati
u Decijoj romskoj skolici,Boze Kuzmanovica 44 u Novom Sadu
biti odrzano knjizevno jutro na kom nastupaju Ivana Jojic i Stojan Simic Krpica
subota 24.5.2008. u 8 sati,
saletla u Dunavskom parku
nastupaju Sanja Maric i Stojan Simic Krpica
u nedelju 25.5.2008.u 9 sati
kod jezerceta sa labudovima u Dunavskom parku Dijana Geric i Stojan Simic Krpica
ponedeljak 26.5.2008.u 10
most Slobode nastup Jagode Dacic i Stojana Simica Krpice
utorak 27.5.2008.u 1 sati
Drustvo ya cerebralnu paralizu
Marija Kesic i Stojan Simic krpica
sreda 28.5.2008.u 10 sati
Zezeljev most
Natalija Peric i Stojan |Simic Krpica
cetvrtak 29.5.2008.u 1o sati
Most Petrovaradinska duga
Ljiljana Bratic i Stojan Simic Krpica
petak 30.5.2008.u 1o sati
potkodnik
Nela Milardovic i Stojan Simic Krpica
subota 31.5.2008.u 10 sati
Prva medjunarodna knjizevna kolonija na Salaksijama
u cuvenom podrumi vina
Milorada Jovicica Minjejordjo Sladoje,Emsura Hamzic,Sasa Nisavic,Jelena Stojsavljevic,Blagoje Bakovic,Marija Skornicki,Rajica Dragicevic,Stojan Simic Krpica...
nedelja 1.6.2008.u 10 sati
kod labudova sa jezercetom u Dinavskom parku
Lidija Senic i Stojan Simic Krpica

a novoj Tv Melos u okviru jutarnjeg programa stojan simic krpica svakog radnog dana od 10 do 10.45 besplatno organizuje i vodi ssk(scenu svih kreativnih) dovodeci goste i gosce iz oblasti kreativnosti

Svako dobro svima koliko god vas ima!
Budite dobro sa sobom i sa drugima!
s_s_krpica@yahoo.com
063 550 681
vidi;
www.danas.co.yu
http://www.SrpskaTelevizija.com
www.naslovi.net
www.nscentar.com
www.seecult.org
www.srbijauzivo.co.yu
www.studentski-forum.org
www.krstarica.com
www.burek.co.yu
http://www.suffns.org.yu/forum/index.php
www.srpskadijaspora.info
www.artmagazin.co.yu/
www.trecitrg.org.yu
www.donstalens.com
www.personalmag.co.yu
www.suboticadanas.info
www.blogariat.com
www.creemaginet.com
www.planetoid.srpski.org
www.pionirglasnik.com
www.linuxo.org
www.scenasviihkreativnih.blogspot.com
www.scenasvihkreativnih.blog.hr
www.trebinjedanas.com
www.blogger.com
www.artija.net
www.netvodic.com
www.novine.ca/ni/
www.novisadtourism.com
wwwradio5.co.yu
www.plastelin.com

www.dnevnik.co.yu(nshronika)
www.novosti.co.yu
www.blic.co.yu
www.politika.co.yu
www.glasjavnosti.co.yu
www.virtualni.grad.co.yu
www.vesti24.info/
www.www.noovosti.co.yu
www.politika.co.yu
www.kurir,co.yu
www.press.co.yu
gradjanski list/kultura/novi sad/
vidi:
novi tv melos/jutarnji program/scena svih kreativnih/
tv kanal9/biber/
tv panonija
tv most
tv apolo
tv novi sad
tv panonija
tv beograd
tv jesenjin/nedeljno popodne/
www.radio021.info/
www.mediacenter.org.yu
www@rtvbih.ba
www.pionirovglasnik.com
www.radiograd.co.yu
www.eunet.yu
www.balkanmedia.tv
www.radiobuca.co.yu
www.knjigainfo.com
www.knjizara.com
www.nsparty.net
www.pretraga.co.yu
www.radio103.co.yu
www.radio5.co.yu
www.online24sata.hr
www.tvdelta.eunet.yu www.info.balkanmedia.tv
www.radiobuca.co.yu www.info.knjigainfo.com
www.knjizara.com www.nsparty.net
www.pretraga.co.yu www.radio103.co.yu
www.radio5.co.yu www.online.24sata.hr
www.radiosrna.panline.net www.redakcija.24sata.co.yu
slusati sve radio stanice u novom sadu,okolini i radio beograd
svi kreativci koji zele nastup mogu se javiti
direktno stojanu simicu krpici
Svako dobro svima koliko god vas ima!
Budite dobro sa sobom i sa drugima!
 
Medjunarodna nagrada za kreativnost mladih pesniku Siniši Tuciću

Na medjunarodni dan mladih 12.8.2008.u 2o sati u Oblomov kafeu,Vojvodjanskih brigada 16 u Novom sadu bice ,prema ideji i inicijativi književnika Stojana Simića Krpice,uz podršku mr Jovana Mihajila,u organizaciji Scene svih kreativnih,dodeljena medjunarodna nagrada za kreativnost mladih pesniku Sinisi Tucicu.Nagrada je prestizna,dobitnik bira sledeceg dobitnika,nema lobiranja ni žiriranja.Nagrada se sastoji iz plakete i diplome.

Siniša Tucić, rođen 1978. godine u Novom Sadu (Srbija). Pesnik, esejista, multimedijalni umetnik. Objavio tri zbirke poezije: «Betonska koma» 1996. «Krvava sisa» 2001. «Nove domovine» 2007. Sarađivao u mnogim časopisima: Ovdje, Transkatalog. Simposion, Nezavisni, Danas, Stanje stvari, Polja...
Učestvovao na kampovima u okviru književne škole «Tradicija avangarde», Palić – Ečka 1994.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu – odsek Srpska književnost i jezik. Završio Specijalističe akademske studije.
Bavi se scenskim izvođenjem u Kamernom pozorištu muzike –OGLEDALO, u okviru kojeg je učestvovao u projektima « Prostor solitera», «Pred ogledalom», «Lice na metar».
Jedan je od osnivača Centra za novu književnost – NEOLIT, nevladine organizacije koja okuplja mlade pisce, književne kritičare, novinare, kulturne radnike, zainteresovane za aktuelna dešavanja u književnosti i drugačiji odnos prema savremenim literarnim fenomenima.
Živi i radi u Novom Sadu

Prikaz Darije Zilic iz Zagreba (izasao u Sisackim Rjecima)
Siniša Tucić- Nove domovine, Narodna knjiga/Alfa, 2007.
Siniša Tucić mladi je pjesnik koji živi u Novom Sadu. Dosad je objavio dvije zbirke pjesama- Betonska koma (1996.) i Krvava sisa (2001.).Bavi se i izvođačkom umjetnošću.Njegova najnovija zbirka pjesama neobično je zanimljiva, jer riječ je o tome da pjesnik želi poetizirati status poezije u virtualnom svijetu, mijenjanje vremenitosti u doba novih tehnologija, te promjenu u mapiranjima kronotopa. Naime, smatra Tucić, više ne postoji neka fiksna domovina, već niz paralelnih domovina kojima prolaze "zaneseni nomadi". U takvim novim prostorima, ne postoji sukcesivnost, već različiti fluksevi, protoci.I on sam više ne može biti tradicionalan humanistički intelektualac, jer mijenja svoje pozicije, prepušten je simulakrumima, a njegov patriotizam je sajber patriotizam. Stoga u njegovoj poetici nema statičnosti- u pjesmi "Ja sam umro u taksiju" riječ je upravo o mobilnosti, nevezanosti uz jedno mjesto, uz kretanje, pa se i umire u vozilu, pa tako na kraju pjesme lirski subjekt ustvrđuje- "grobu nemam traga!". On time podriva i koncepciju države-nacije, koja je u srpskom društvu itekeko dominantna. U pjesmi "Nove domovine" naglašava kontrast-dok on surfa tehno- predjelima, njegov prijatelj "ide u manasitir". Tucić prije svega želi pisati o tom čudesnom simultanitetu novih tehnoloških stvarnosti i nekih oblika tradicionalizama koji svemu tome odolijevaju. Naime, paralelno uz virtualnost, postoji svijest da živi u maloj, izoliranoj zemlji, "u malom siromašnom gradu". Paradoks je u tome da su "sinovi" u isto vrijeme i svjetski nomadi koji surfaju internetom, ali i oni koji neće otputovati (zbog siromaštva), pa "surfaju globalno plaćaju lokalno/ a crkva radi li radi". Dakle, postoji shizofrena situacija- s jedne strane državne institucije ne odumiru, a istovremeno postoji varljiva sloboda kibersvjetova. Pjesnik niti u jednom trenutku ne želi negirati tu podijeljenost, ne želi se uljuljkati niti u jednu stvarnost, već obuhvatiti obe. I pritom je svjestan kako je on još uvijek samo čovjek koji pripada dvadesetom stoljeću, te da će ostati sam u zamračenoj sobi, nakon surfanja (pjesma "Pjesma iz svakodnevnog života").U tom kontekstu i Bog biva sagledavan u okviru sajber- svijeta (treba napomenuti kako je u našem pjesništvu o sličnoj koncepciji Boga pisala Jozefina Dautbegović). Pjesnik spominje božje sajtove, ironizira boga tražeći mu email adresu i pritom naglašava kako danas ne može postojati tek jedan centar moći.
U pjesmama Siniše Tucića nalazimo antinostalgiju- umjesto da se, kao većina pjesnika svoje generacije, prisjeća sa sjetom yu mitologema, on se ne želi prepustiti sentimentalnosti i uspomenama iz djetinjstva, pa ističe- "nemam nostalgiju za karbofiks lepkom/koji se više ne proizvodi/a koji sam nekada duvao". No ipak ističe kako želi naći novu domovinu. Virtualni svijet jest prostor u kojem uživa, u kojem kreira, ali se ipak eshatološki pita kakav je smisao interneta, i donosi li dobro ljudima. Naime, internet veže čovjeka uz sebe, izdvaja ga iz zajednice, atomizira (pjesma "Soba"). Tucić se izruguje malograđanskim idealima sreće, piše angažirano- npr. progovara o sudbini nesretnih Roma (pjesma "Četvrto nebo"), zanima ga i repozicioniranje umjetnosti koja postaje konceptualna, i koju ne razumije "mladi okoreli tradicionalista".Na kraju, riječ je o iznimnoj zbirci mladog, kvalitetnog autora u kojoj angažirano progovara o suvremenom svijetu, o domovini/domovinama u stvarnim i virtualnim prostorima.



Prikaz Dragoljuba Stankovića objavljen u Danasu
http://www.danas.co.yu/20070901/knjiga1.html


Siniša Tucić, Nove domovine; Narodna knjiga, 2007.
Kiosk civilizacija
Dragoljub Stanković
Nova knjiga poezije Siniše Tucića, Nove domovine, mogla bi se sažeti u bodlerovski uzvik: Bilo gde, samo van ovog sveta!, i to ne samo zbog ideje, već i zbog autorovog postupka kojim nam se predočavaju sasvim bodlerovski, no apdejtovani demonski prizori naše kiosk civilizacije. Autorova biblijska, mitska imaginacija razliva se Od Heraklitovog kruga do Interneta, nudeći nam svoje virtuelne Rajeve (Simulakrum je moj anđeo zaštitnik), jer zaglavljeni smo u mrtvoj civilizaciji koja se entropijom još i besmisleno širi.
Tucić nam nudi surf svojom pijanom Net lađom, svoj Svet na plastično rasklapanje. Lešina sveta se odavno raspala i postala polubog, ostala je samo ideja Lepote i elektronska pustinja po kojoj jezdi autor. On ne oseća nostalgiju čak ni za karbofiks lepkom, on je umro u taksiju kao u kapsuli savršenog otuđenja i pasivnosti, njegovom grobu nema traga. To je nedostižni Ideal, takva Smrt, jer smo ti i ja/ Osuđeni na malecki prostor/ Od klisure do klisure/ Od lesne zaravni do lesne zaravni/ Od magarca do magarca/ Od robota do robota (Zarobljenost) . Ipak, nove domovine je možda moguće naći tamo gde su Beskrajne tehno-planine/ Električne vile Ravijojle gde su Iznenadni fluksusi/ Zanesenih nomada i pesnik, zauvek otuđen od svake prirodnosti, bezuspešno pokušava da osmisli te predele u duhu zapadne metafizike i svoje postapokaliptične pozicije, kao i biblijski Jov-surfer iz njegove pesme. On se otiskuje na svoja putovanja, i mračnom imaginacijom detektuje sve bolesne tačke naše civilizacije, hladno i oštro kao hirurg pri autopsiji. Inače, ne postoje tužne ili radosne pesme, već samo dobre i loše, uspele ili ne. Jezički suvereno i veselo napisana, Tucićeva knjiga čita se sa osmehom i ponekad grohotom, što govori da je optimizam samo u stilu i čitaocu, u pesničkoj moći autora da se uopšte uhvati u koštac sa izabranom tematikom. Iako Tucićev lutalački kompleks uzrokuje nekad i

prikaz Dragoslave Barzut na njenom blogu
http://sr.wordpress.com/tag/hommages/
Ako bih morala izabrati jednu reč koja bi svojim leksičkim korenom najbolje ocrtavala semantičko dejstvo poezije Siniše Tucića, dvosmisleno bi to bilo: d e z a v u i s a nj e. No, u kom smislu? Ukoliko se dohvatimo leksikona stranih reči i izraza, Vujaklijinog ili Klajnovog, kod reči dezavuisati zateći ćemo sledeće odrednice: poricati, poreći, odricati, odreći, ne priznati, osporavati nešto, ne priznati vezu sa nečim/nekim/nekom pojavom, radnjom. Dakle, ne priznati vezu, sa onim iz čega se niče, odreći se kanonskih tričarija i mlaćenja, već opoeziti sve što dolazi iz suprotnog vremena, onog naspram iskustva i prošlosti, a koje neumitno juri i postaje onaj trenutak što ga čitamo.

Poezija Nove domovine obitava u svojevrsnom oproštaju od jedne kulture, od jedne istorije i u preuzimanju celokupnog znanja vraćanjem radikalnom neznanju - u o d b i j a nj u da se nasleđuje. Ali upravo to odbijanje nudi gotovu formu straha od prelaženja u nešto što bi u najblažoj varijaciji imalo biti “dogmatizam” koji bi ipak, svoj koren imao u nekom nasleđu. Otuda ta mala doza oksimorona već u samom naslovu pesničke zbirke Nove domovine, naslovu ustvari pesme koja otvara zbirku i eksplicitno daje na znanje o čemu će tu biti reči. Sinišin oksimoron nije samo puka forma, na planu sintagme, mada jeste i to (tehno-planine, električne vile Raviojle, tehno-kanjoni) već se oksimoron o kome je reč i ne bi smeo prikazati kao a priori stilska figura, već je to jedan “konceptualni” oksimoron, na višoj/nižoj istanci od sintaksičke, koji se kao takav da osetiti tek po poslednjim stihovima pesme. (Npr. u pesmi Nove domovine to su stihovi: A ja sam tu/Jadni mali intelektualac/Drug mi ide u manastir/U brdo) Tako funkcionišu sve pesme Nove domovine, verne i dosledne jedna drugoj. Zato sam mišljenja da poezija Siniše Tucića na taj način gradi jednu paradigmu subverzivnu u odnosu na vladajući univerzitetsku paradigmu. Pod vladajućom univerzitetskom paradigmom smatram strajnićevski klan novosadske poetičke škole (iz)nikle na Filozofskom fakultetu. Postoji snažna tradicionalistička, konzervativna struja poezije koju proklamuju univerzitetski profesori, ubijajući na taj način svaku kreativnu i novu snagu, i što je gore, grade iluziju o hermeneutičkom čitanju i tumačenju poezije. Za većinu takvih predavača poezija sada i ovde ne postoji, već je to uvek rekonstruisanje nekih prethodnih vrednosnih sistema, koji sasvim pogrešno postaju sasvim pogrešna vrednost u sistemu koji je davno postao da biva sopstvena opozicija. To ne shvata većina potencijalnih pesnika u Novom Sadu, upravo studenata koji posećuju takva predavanja...
 
čitanje romana na raspustu (naročito u mlađim uzrastima - četvrti osnovne) je sa pedagoškog stanovišta pogrešno i može loše uticati na kasnije čitalačke navike (mislim svakako na nametnuto čitanje preko raspusta). raspust je vreme za odmor i profesori ne bi smeli da zadaju domaće - to je izvan njihovih nadležnosti, dakle na to možete da se žalite - čisto da znate.
što se tiče biografije pisca koju nastavnica traži (za ovo tek nemam komentar) ukucajte na guglu Joan K Rowling ili Džoan K Rouling i verujem da ćete pronaći osnovne podatke o njoj.
da, da ne bude zabune profesori mogu da predlože deci šta da čitaju preko raspusta ali ne i da zahtevaju kao obavezno
 
Poslednja izmena:
Draga, hvala Vam.
Nisam upucena u skolstvo, pogotovo danas. Znam od prijateljice da je mala imala 5 knjiga da procita i napise o autorima ponesto.

nema na čemu :)
izuzetno se protivim takvom pristupu i takvoj vrsti "domaćih"
naše školstvo se lagano raspada, to je proces koji već traje i traje;
ipak, ne smeju se deca silom terati na čitanje preko raspusta jer je to kontraproduktivno u većini slučajeva
ljudi se posle čude što deca imaju averziju prema knjigama npr. u srednjoj školi
 
nema na čemu :)
izuzetno se protivim takvom pristupu i takvoj vrsti "domaćih"
naše školstvo se lagano raspada, to je proces koji već traje i traje;
ipak, ne smeju se deca silom terati na čitanje preko raspusta jer je to kontraproduktivno u većini slučajeva
ljudi se posle čude što deca imaju averziju prema knjigama npr. u srednjoj školi

Verovatno ste u pravu. Ja sam najmanje pedagog da bih mogla da komentarisem, ali ovo mi je bilo bitno jer je dete kao moje, a u stresu hoce li napisati tu biografiju. Znate...
Hvala Vam jos jednom!:cmok:
 

Back
Top