ZabranjeniLegenda
Buduća legenda
- Poruka
- 35.797
Srbi i Hrvati, dva naroda koji danas dijele jezik, imena i obicaje, imali su razlicit razvoj nacionalnog budjenja i identiteta.
Ovdje se bavimo identitetski ključnim komponentima modernog Srpstva i Hrvatstva, dakle jedinstveni elementima koji daju sadržaj modernim identitetima Srba i Hrvata.
Kulturni komponenti modernog Srpstva:
1. Kosovski ep
Primarni identitetski komponent modernih Srba je epska prica kosovske bitke, iz 1389. godine. U ovaj ep sadrzi elemente Novog Zavjeta i Ilijade.
"Kosovski zavjet" sacinjava:
1. Kletva kneza Lazara, koji kune Srbe koje ne dodju da odbrane Srpstvo
2. Prorcanstvo Sv. Ilije, koji u formi sokola, daje Lazaru izbor zemaljskog i nebeskog carstva.
3. Knezeva Vecera, dje je junak Milos Obilic kroz spletke daje vjernost Lazaru i Srbima, i izdajstvo Vuka Brankovica
4. I sama bitka, dje Milos i Lazar ginu ali ubiju cara Murata i dobiju nebesko carstvo.
5. Osveta Turcima za Kosovo.
Ovaj ep je vec uveliko prisutan u srpskom narodu vec u 18. vijeku, imamo primjere kroz djela Vladike Vasilija u Crnoj Gori, kao i kod Hristofora Zefarovica u Vojvodini. A imamo izvjestaje o Kosovskom epu kod Srba od Slovenca Benedikta Kuripecica u 16. vijeku.
Ovaj ep je bitan za identitet Srba jer:
1. Opisuje srpski koncept časti, duhovno iznad materijalnog.
2. Predstavlja Srbe kao "boziji narod", odnosno narod koji su u svojoj biti hriscani i bliski Bogu.
3. Oskrnavlja srpske izdajnike, i odvrati Srbe od izdajstva
4. Kohezivnost koja veže sve Srbe u jedan dogadjaj "Srbi su potomci kosovskih junaka".
5. Opravdava osvetu Srba Turcima i okupatorima.
2. Kult Svetog Save i Nemanjića
Kult svetorodne dinastije Nemanjića i Svetog Save, je tradicija o svetoj srpskoj narodnoj dinastiji, u kojoj njihovo vrijeme je smatrano kao "zlatno doba" Srba.
Ovaj kult je prisutan kod Srba vec u 14. i 15. vijeku, sa obicajnim praksom pozivanje na porijeklo od Nemanjica (od strane Tvrtka, Balsica, Kosace i drugih), kao i prisustvo Nemanjica svetaca kao crvena slova na crkvenom kalendaru Crnojevica u 15. vijeku. Imamo i djelo vladike Vasilija "Pohvala Nemanji" iz 18. vijeka.
Epske pjesme o Sv Savi i mocnim Nemanjicima je zabiljezio Vuk Karadzic 1814. godine, kao i narodne price o božanskoj moći Svetog Save kod Srba.
Dan Svetog Save, Savindan, poceo da se slavi kao školska slava u Boki Kotorskoj 1824. godine, u Srbiji 1840. g. a u Crnoj Gori 1856.
Sveti Sava je smatran u tradiciji srpskog naroda kao Boziji poslanik, cudotvorac, i pomiritelj Srba.
Ovaj kult ima nekoliko funkcija:
1. Prikazuje svetost Srba
2. Prikazuje Srbe kao staru civilizaciju, u rangu velikih naroda.
3. Povezuje i ujedinjuje Srbe sa crkvom
3. Njegoš
Kult Petra II Petrovica Njegoša (1813-1851), je temeljni u srpskom narodu, prvenstveno zbog svog djela "Gorski Vijenac" (1847), koji djeluje kao nasljednik kosovskog epa.
Gorski Vijenac sacinjava:
1. Dilema Srba sa domacim izdajnicima (poturicama)
2. Narodne misli o zapadu, islamu, drustvu, vjeri, i Srpstvu.
3. Istraga Poturica na Badnje vece.
Njegoš je dodatno poštovan kao mitropolit (negdje i svetac) Srpske Pravoslavne Crkve, i zauzima mjesto narodnog mudraca u srpskom narodu koji se često citira.
Razlozi sto je Njegos bitan za moderni srpski identitet:
1. Daje Srbima osjecaj intelektualnog i moralnog uzvisenja nad ostalim narodima Balkana
2. Zagovara pravdu i osvetu za Srbe, u politickom i teritorijalnom smislu.
3. Proganja i ocrnjava srpske izdajnike.
4. Propagira tradicionalno, patrijarhalno drustvo.
Kulturni komponenti modernog Hrvatstva:
1. Dolazak Hrvata na Balkan
Primarni identitetski komponent modernih Hrvata je dolazak Hrvata na Balkan. Ova legenda, zapisana u De Administrando Imperio Cara Porfirogenita, radi se o 5 brace i dvije sestre (Lobel, Muchlo, Krobat, Kosencis, Klukas, i Tuga i Buga) koji vode Hrvate na Balkan u 7. vijeku.
Ova legenda je popularizovana kod Hrvata krajem 19. vijeka preko intelektualnih krugova Zagreba, i dolazi do izrazaja kroz poznate slike "Dolazak Hrvata u Hrvatsku" (1865) Josef Franja Muche, "Dolazak Hrvata k moru" (1870) Ferdinanda Kikereza, "Dolazak Hrvata" (1903) Celestina Medovica, "Dolazak Hrvata na Jadran" (1905) Otona Ivekovica, kao i knjige "Dolazak Hrvata" (1908), Milutina Mayera, i "Dolazak Hrvata" (1973) Ksavera Šandora Gjalskog.
Moderne pjesme su posvecene legendi: "Od stoljeca sedmog" (1991) Drazena Zanka, "Dolazak Hrvata" (2006) Marka Perkovica Thompsona, i "Vrijedilo je" (2016) Miroslava Škora.
Ova legenda je bitna za hrvatski identitet jer:
1. Svjedoci istoriju (7. vijek) "starija" od srpske.
2. Daje Hrvatima sveto pravo na prostor Dalmacije i danasnje Hrvatske.
3. Ujedinjava sve Hrvate u potomke 5 brace i dvije sestre, zamišljeni osnivači hrvatske nacije.
2. Ante Starčević
Politicki lider i pisac, Ante Starcevic (1823-1896) je smatran "ocem domovine", je zapoceo hrvatsku nacionalnu ideologiju koja vidi hrvatsku do bugarske i Srbe kao degenerisanu rasu koja treba unistiti. Njegova Stranka Prava je osnov za kasniji ustaški pokret.
Ante Starcevic je kljucni dio hrvatskog identiteta jer utemeljio ideju:
1. Etnicke čiste Hrvatske drzave
2. Da Srbi su degenerisani Hrvati
3. Da cijela srpska istorija, jezik i kultura su hrvatski.
3. Kult Tomislava i Kralja Zvonimira
Kult hrvatskih kraljeva Tomislava i Zvonimira, popularizuju članovi Stranke Prava Anta Starčevića krajem 19. vijeka. Tekstove i price o Zvonimiru i Tomislavu su pisali i popularizovali hrvatski politicari i simpatizeri Anta Starcevica kao sto su Franjo Racki, Vjekoslav Klaic, i akademsko drustvo "Zvonimir" osnovano 1880. godine.
Dramska predstava "Zvonimir: kralj Hrvatski i Dalmatinski" je odigrana u Zagrebu 1876. godine. Pa je poslije slikano vise slika o Zvonimiru i Tomislavu.
Ovaj kult ima nekoliko bitnih ciljeva:
1. Prikazivati stariju istoriju i kraljeve od Srba
2. Prikazivati istorijsku drzavnost i drzavotvorni karakter Hrvata
Ovdje se bavimo identitetski ključnim komponentima modernog Srpstva i Hrvatstva, dakle jedinstveni elementima koji daju sadržaj modernim identitetima Srba i Hrvata.
Kulturni komponenti modernog Srpstva:
1. Kosovski ep
Primarni identitetski komponent modernih Srba je epska prica kosovske bitke, iz 1389. godine. U ovaj ep sadrzi elemente Novog Zavjeta i Ilijade.
"Kosovski zavjet" sacinjava:
1. Kletva kneza Lazara, koji kune Srbe koje ne dodju da odbrane Srpstvo
2. Prorcanstvo Sv. Ilije, koji u formi sokola, daje Lazaru izbor zemaljskog i nebeskog carstva.
3. Knezeva Vecera, dje je junak Milos Obilic kroz spletke daje vjernost Lazaru i Srbima, i izdajstvo Vuka Brankovica
4. I sama bitka, dje Milos i Lazar ginu ali ubiju cara Murata i dobiju nebesko carstvo.
5. Osveta Turcima za Kosovo.
Ovaj ep je vec uveliko prisutan u srpskom narodu vec u 18. vijeku, imamo primjere kroz djela Vladike Vasilija u Crnoj Gori, kao i kod Hristofora Zefarovica u Vojvodini. A imamo izvjestaje o Kosovskom epu kod Srba od Slovenca Benedikta Kuripecica u 16. vijeku.
Ovaj ep je bitan za identitet Srba jer:
1. Opisuje srpski koncept časti, duhovno iznad materijalnog.
2. Predstavlja Srbe kao "boziji narod", odnosno narod koji su u svojoj biti hriscani i bliski Bogu.
3. Oskrnavlja srpske izdajnike, i odvrati Srbe od izdajstva
4. Kohezivnost koja veže sve Srbe u jedan dogadjaj "Srbi su potomci kosovskih junaka".
5. Opravdava osvetu Srba Turcima i okupatorima.
2. Kult Svetog Save i Nemanjića
Kult svetorodne dinastije Nemanjića i Svetog Save, je tradicija o svetoj srpskoj narodnoj dinastiji, u kojoj njihovo vrijeme je smatrano kao "zlatno doba" Srba.
Ovaj kult je prisutan kod Srba vec u 14. i 15. vijeku, sa obicajnim praksom pozivanje na porijeklo od Nemanjica (od strane Tvrtka, Balsica, Kosace i drugih), kao i prisustvo Nemanjica svetaca kao crvena slova na crkvenom kalendaru Crnojevica u 15. vijeku. Imamo i djelo vladike Vasilija "Pohvala Nemanji" iz 18. vijeka.
Epske pjesme o Sv Savi i mocnim Nemanjicima je zabiljezio Vuk Karadzic 1814. godine, kao i narodne price o božanskoj moći Svetog Save kod Srba.
Dan Svetog Save, Savindan, poceo da se slavi kao školska slava u Boki Kotorskoj 1824. godine, u Srbiji 1840. g. a u Crnoj Gori 1856.
Sveti Sava je smatran u tradiciji srpskog naroda kao Boziji poslanik, cudotvorac, i pomiritelj Srba.
Ovaj kult ima nekoliko funkcija:
1. Prikazuje svetost Srba
2. Prikazuje Srbe kao staru civilizaciju, u rangu velikih naroda.
3. Povezuje i ujedinjuje Srbe sa crkvom
3. Njegoš
Kult Petra II Petrovica Njegoša (1813-1851), je temeljni u srpskom narodu, prvenstveno zbog svog djela "Gorski Vijenac" (1847), koji djeluje kao nasljednik kosovskog epa.
Gorski Vijenac sacinjava:
1. Dilema Srba sa domacim izdajnicima (poturicama)
2. Narodne misli o zapadu, islamu, drustvu, vjeri, i Srpstvu.
3. Istraga Poturica na Badnje vece.
Njegoš je dodatno poštovan kao mitropolit (negdje i svetac) Srpske Pravoslavne Crkve, i zauzima mjesto narodnog mudraca u srpskom narodu koji se često citira.
Razlozi sto je Njegos bitan za moderni srpski identitet:
1. Daje Srbima osjecaj intelektualnog i moralnog uzvisenja nad ostalim narodima Balkana
2. Zagovara pravdu i osvetu za Srbe, u politickom i teritorijalnom smislu.
3. Proganja i ocrnjava srpske izdajnike.
4. Propagira tradicionalno, patrijarhalno drustvo.
Kulturni komponenti modernog Hrvatstva:
1. Dolazak Hrvata na Balkan
Primarni identitetski komponent modernih Hrvata je dolazak Hrvata na Balkan. Ova legenda, zapisana u De Administrando Imperio Cara Porfirogenita, radi se o 5 brace i dvije sestre (Lobel, Muchlo, Krobat, Kosencis, Klukas, i Tuga i Buga) koji vode Hrvate na Balkan u 7. vijeku.
Ova legenda je popularizovana kod Hrvata krajem 19. vijeka preko intelektualnih krugova Zagreba, i dolazi do izrazaja kroz poznate slike "Dolazak Hrvata u Hrvatsku" (1865) Josef Franja Muche, "Dolazak Hrvata k moru" (1870) Ferdinanda Kikereza, "Dolazak Hrvata" (1903) Celestina Medovica, "Dolazak Hrvata na Jadran" (1905) Otona Ivekovica, kao i knjige "Dolazak Hrvata" (1908), Milutina Mayera, i "Dolazak Hrvata" (1973) Ksavera Šandora Gjalskog.
Moderne pjesme su posvecene legendi: "Od stoljeca sedmog" (1991) Drazena Zanka, "Dolazak Hrvata" (2006) Marka Perkovica Thompsona, i "Vrijedilo je" (2016) Miroslava Škora.
Ova legenda je bitna za hrvatski identitet jer:
1. Svjedoci istoriju (7. vijek) "starija" od srpske.
2. Daje Hrvatima sveto pravo na prostor Dalmacije i danasnje Hrvatske.
3. Ujedinjava sve Hrvate u potomke 5 brace i dvije sestre, zamišljeni osnivači hrvatske nacije.
2. Ante Starčević
Politicki lider i pisac, Ante Starcevic (1823-1896) je smatran "ocem domovine", je zapoceo hrvatsku nacionalnu ideologiju koja vidi hrvatsku do bugarske i Srbe kao degenerisanu rasu koja treba unistiti. Njegova Stranka Prava je osnov za kasniji ustaški pokret.
Ante Starcevic je kljucni dio hrvatskog identiteta jer utemeljio ideju:
1. Etnicke čiste Hrvatske drzave
2. Da Srbi su degenerisani Hrvati
3. Da cijela srpska istorija, jezik i kultura su hrvatski.
3. Kult Tomislava i Kralja Zvonimira
Kult hrvatskih kraljeva Tomislava i Zvonimira, popularizuju članovi Stranke Prava Anta Starčevića krajem 19. vijeka. Tekstove i price o Zvonimiru i Tomislavu su pisali i popularizovali hrvatski politicari i simpatizeri Anta Starcevica kao sto su Franjo Racki, Vjekoslav Klaic, i akademsko drustvo "Zvonimir" osnovano 1880. godine.
Dramska predstava "Zvonimir: kralj Hrvatski i Dalmatinski" je odigrana u Zagrebu 1876. godine. Pa je poslije slikano vise slika o Zvonimiru i Tomislavu.
Ovaj kult ima nekoliko bitnih ciljeva:
1. Prikazivati stariju istoriju i kraljeve od Srba
2. Prikazivati istorijsku drzavnost i drzavotvorni karakter Hrvata
Poslednja izmena:
