KREDITI

Sta mislite po pitanju nevidjivog novca tj. kredita

  • Za kredite

  • Protiv kredita

  • Neodlucan


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Pozdrav .

Da li neko od vas moze da mi objasni neke stvari i da mi da savet u vezi sa poljoprivrednim kreditom ( za pcelara ). Da bih uzeo kredit moram imati udeo u gazdinstvu . Prebacice tata deo zemlje na moje ime , u septembru , i valjda ce se do oktobra resiti to . U novembru nameravam podici kratkorocni kredit (3 god ) od 50.000,00 din. da bih kupio primarnu opremu za proizvodnju meda . Kredit nameravam u potpunosti isplatiti u drugoj godini - oktobru mesecu . Na koje stvari treba posebno da obratim paznju kada cu podici kredit ? Koliko traje proces promene gazdinstva ? Koja bi bila adekvatna kamatna stopa ? U praksi sam skroz neiskusan sto se tice kreditiranja

Hvala unapred .
 
Poslednja izmena:
Pozdrav .

Da li neko od vas moze da mi objasni neke stvari i da mi da savet u vezi sa poljoprivrednim kreditom ( za pcelara ). Da bih uzeo kredit moram imati udeo u gazdinstvu . Prebacice tata deo zemlje na moje ime , u septembru , i valjda ce se do oktobra resiti to . U novembru nameravam podici kratkorocni kredit (3 god ) od 50.000,00 din. da bih kupio primarnu opremu za proizvodnju meda . Kredit nameravam u potpunosti isplatiti u drugoj godini - oktobru mesecu . Na koje stvari treba posebno da obratim paznju kada cu podici kredit ? Koliko traje proces promene gazdinstva ? Koja bi bila adekvatna kamatna stopa ? U praksi sam skroz neiskusan sto se tice kreditiranja

Hvala unapred .

Lorencio

Ja prvo podržavam Vašu ideju da pokrenete nešto svoje, pogotovo u poljoprivrednoj oblasti i želim Vam da ostanete istrajni u pokušaju. Ono što mi nije sasvim jasno u Vašem pitanju je da li zaista želite da udjete u kredit od svega 50 hiljada dinara na rok od 3 godine ili je u pitanju greška i radi se o većem iznosu? Lično nisam siguran da li banke uopšte i odobravaju investicione kredite sa tako malim iznosom, a da nisu potrošački. No, ukoliko je iznos zaista taj koji ste naveli da nedostaje, postavio bih pitanje da li bi Vam svrsishodnije bilo da odete negde i dva meseca radite, makar i preko omladinske zadruge ili bilo koji drugi jednostavniji posao koji bi Vam omogućio da za kratko vreme dodjete do iznosa kojeg smatrate potrebnim, a da zauzvrat ne nabacujete sebi za vrat omču koja se zove obaveza po kreditu?

Ono što Vam banka nalaže kako bi dobili kredit, da imate udeo u gazdinstvu i cela priprema za isti, overe i administracija Vas može koštati skoro kao i iznos kojeg ste naveli da tražite.
Kod ovih kredita namenjenih poljoprivredi najbolje je koristiti one koji su na neki način subvencionisani gde su i kamatne stope niže (5 do 7 %). Takvih kredita je na žalost jako malo u ponudi kod banaka. Najčešće se radi o stopama koje prelaze 10%. Kod subvencionisanih kredita papirlogija je duža i samim tim skuplja, pa je pitanje da li se i isplati kada je ovako mali iznos u pitanju.

Ukoliko unapred imate nameru da izvršite prevremenu otplatu, treba da znate da svaka banka računa posebnu proviziju na ostatak duga. Zakon koji to bankama onemogućava još nije stupio na snagu.
 
Interesuje me sledece:

Uzet je stambeni kredit u Uni kredit banci , nekretnina je stavljena pod hipoteku, korisnik kredita prima zaradu preko iste ( Unikredit banke), rata kredita se skida sa tekuceg racuna .

Ima li pravo korisnik kredita da zatvori tekuci racun sa kog mu se skida rata, da ga otvori u drugoj banci i da ratu kredita sam uplacuje na racun banke u kojoj je uzeo stambeni kredit?

Nelogicno mi je da ako si uzeo kredit u jednoj banci i u istoj imas tekuci racun, svo vreme trajanja kredita ( na primer 25 godina) nemas pravo da zatvoris tekuci racun na primer zbog nezadovoljstva uslugama i uslovima i predjes u neku drugu banku.
 
Postoji stara izreka; "dug je zao drug"Prema tome,nemojte se zaduživati za kupovinu bilo kakve luksuzne robe, nego samo za nešto
što Vam je zbilja, zaista neophodno.I morate unapred imati obezbeđen priliv novca da bi mogli redovno da plaćate rate kredita.Ako to
nemate obezbeđeno,nemojte se ni usuđivati da uzimate kredit,jer ćete ući u vrzino kolo iz koga nema izlaza.
 
Interesuje me sledece:

Uzet je stambeni kredit u Uni kredit banci , nekretnina je stavljena pod hipoteku, korisnik kredita prima zaradu preko iste ( Unikredit banke), rata kredita se skida sa tekuceg racuna .

Ima li pravo korisnik kredita da zatvori tekuci racun sa kog mu se skida rata, da ga otvori u drugoj banci i da ratu kredita sam uplacuje na racun banke u kojoj je uzeo stambeni kredit?

Nelogicno mi je da ako si uzeo kredit u jednoj banci i u istoj imas tekuci racun, svo vreme trajanja kredita ( na primer 25 godina) nemas pravo da zatvoris tekuci racun na primer zbog nezadovoljstva uslugama i uslovima i predjes u neku drugu banku.

mogu samo da ti kazem kako je ovde: mozes da zatvoris racun i otvoris nov, ono sto je glavno je da se nastave uplate kreditoru. ovde te zovu ako preskocis jednu ratu i traze da im das ovlascenje da ti skidaju pare sa novog racuna.
banka kreditor i banka u kojoj drzis novac ne moraju da budu iste banke.

u srbiji mora da je slicno
 
Interesuje me sledece:

Uzet je stambeni kredit u Uni kredit banci , nekretnina je stavljena pod hipoteku, korisnik kredita prima zaradu preko iste ( Unikredit banke), rata kredita se skida sa tekuceg racuna .

Ima li pravo korisnik kredita da zatvori tekuci racun sa kog mu se skida rata, da ga otvori u drugoj banci i da ratu kredita sam uplacuje na racun banke u kojoj je uzeo stambeni kredit?

Nelogicno mi je da ako si uzeo kredit u jednoj banci i u istoj imas tekuci racun, svo vreme trajanja kredita ( na primer 25 godina) nemas pravo da zatvoris tekuci racun na primer zbog nezadovoljstva uslugama i uslovima i predjes u neku drugu banku.

Pogledaj Ugovor o stambenom kreditu koji si potpisao kada si podizao kredit da li je bilo kojim članom regulisana tvoja obaveza vezivanja kredita za otvaranjem i održavanjem tekućeg računa svo vreme dok traje otplata (pogledaj i sitna slova). Takodje pogledaj i Ugovor o otvaranju tekućeg računa da li u njemu stoji bila šta što te ograničava. Najčešće banke taj deo regulišu članom u kojem kažu da se "korisnik kredita obavezuje da sredstva po osnovu ličnog dohotka preusmerava na račun otvoren kod banke u iznosu od 100%" . Takodje verovatno da postoji i klauzula da ukoliko prekršiš taj član, banka ima pravo da ti kredit proglasi dospelim u celosti ili neku drugu kompenzaciju da ne kažem kaznu, zavisi kako su već taj segment regulisali i formulisali. Na žalost čak ni novi Zakon o bankarskim uslugama te ne bi vadio, jer su se banke izborile da se ne primenjuje njegova retroaktivnost.
 
Osnova za dobijanje kredita je radni odnos (ili penzija).
Da ne čitam 15 strana unazad.... Ali imam pitanje
Ja radim "na crno". Tj.radim ali ko da ne radim. Ali se mnogo ni ne opterećujem time, jer mislim da će ukinuti penzije dok ja (ako uopšte) dođem u te godine.
Jel bi vredelo da me gazda prijavi, samo da imam potvrdu da bi mogla uzmem (kredit), pa nek me odjavi ili svakog meseca moram da prilažem potvrdu?
Kolika je najniža cena koju bi gazda morao da uplaćuje?
 
Da ne čitam 15 strana unazad.... Ali imam pitanje
Ja radim "na crno". Tj.radim ali ko da ne radim. Ali se mnogo ni ne opterećujem time, jer mislim da će ukinuti penzije dok ja (ako uopšte) dođem u te godine.
Jel bi vredelo da me gazda prijavi, samo da imam potvrdu da bi mogla uzmem (kredit), pa nek me odjavi ili svakog meseca moram da prilažem potvrdu?
Kolika je najniža cena koju bi gazda morao da uplaćuje?

Zavisi šta ti je cilj sa tim kreditom da uradiš, ali evo ti nekakve informacije. Kao prvvo niti jedna banka ti neće odobriti kredit pe nego što ti kroz račun ne prodje od 3 do 6 plata, što zavisi od banke do banke i ako ti odobre nemoj da računaš na neki veliki iznos jer si ti za njih tek novi klijent i neko ko se bar po papirima skoro zaposlio. Gazda ako bi hteo da te prijavi, minimalna osnovica na koju bi se plaćali porezi i doprinosi je oko 18000, a na taj iznos bi se plaćalo grubo oko 11500 dinara državi. na iznos od 18000 dinara koji bi ti u tom slučaju prolazio kroz račun, nakon 6 meseci banka bi mogla da ti odobri maleni kredit. Prema bankarskoj matematici teško da bi ti rata mogla biti veća od recimo 5000 dinara i na rok od 36 meseci bi mogla da dobiješ i keš kredit u maksimalnom iznosu od grubo 130000 dinara neto. Cifre su ti sve okvirne, nisam se udubljivao preciznije jer sve je uvek individualna stvar i zavisi od banke do banke.
Lično mislim da ti se takva matematika ne isplati, pre ti preporučujem da ako nešto želiš da kupiš, probaš sa obrnutom varijantom, umesto da deliš novac sa bankom, probaj da štekaš kintu i nakon nekog vremena dodješ do toga na šta želiš da potrošiš pare koje bi sada uzela od banke
 
Zavisi šta ti je cilj sa tim kreditom da uradiš, ali evo ti nekakve informacije. Kao prvvo niti jedna banka ti neće odobriti kredit pe nego što ti kroz račun ne prodje od 3 do 6 plata, što zavisi od banke do banke i ako ti odobre nemoj da računaš na neki veliki iznos jer si ti za njih tek novi klijent i neko ko se bar po papirima skoro zaposlio. Gazda ako bi hteo da te prijavi, minimalna osnovica na koju bi se plaćali porezi i doprinosi je oko 18000, a na taj iznos bi se plaćalo grubo oko 11500 dinara državi. na iznos od 18000 dinara koji bi ti u tom slučaju prolazio kroz račun, nakon 6 meseci banka bi mogla da ti odobri maleni kredit. Prema bankarskoj matematici teško da bi ti rata mogla biti veća od recimo 5000 dinara i na rok od 36 meseci bi mogla da dobiješ i keš kredit u maksimalnom iznosu od grubo 130000 dinara neto. Cifre su ti sve okvirne, nisam se udubljivao preciznije jer sve je uvek individualna stvar i zavisi od banke do banke.
Lično mislim da ti se takva matematika ne isplati, pre ti preporučujem da ako nešto želiš da kupiš, probaš sa obrnutom varijantom, umesto da deliš novac sa bankom, probaj da štekaš kintu i nakon nekog vremena dodješ do toga na šta želiš da potrošiš pare koje bi sada uzela od banke
Pa meni ni plata nije tolika...
Hvala u svakom slučaju.
 
Pa meni ni plata nije tolika...
Hvala u svakom slučaju.

Vidiš zašto te gazda ne prijavljuje, jer bi tvoja plata uticala da se snizi statistički prosek za kojeg nas ubedjuju da je deset puta veći nego pre :) A sa druge strane kada pogledaš više je od onih koji ne dobijaju ništa jer ne rade. No i kada promeniš posao i kada se plata poveća, potrudi se da kada god možeš izbegneš zaduživanje u banci, jer banka je kao parazit koji ti se nakači i ne skida se.
 
Postoji stara izreka; "dug je zao drug"Prema tome,nemojte se zaduživati za kupovinu bilo kakve luksuzne robe, nego samo za nešto
što Vam je zbilja, zaista neophodno.I morate unapred imati obezbeđen priliv novca da bi mogli redovno da plaćate rate kredita.Ako to
nemate obezbeđeno,nemojte se ni usuđivati da uzimate kredit,jer ćete ući u vrzino kolo iz koga nema izlaza.

za neophodno, kao sto je hrana recimo?
kredit se uzima za biznis. ako si pao na grane da osnovne potrepstine uzimas na kredit, pisi propalo.
 
za neophodno, kao sto je hrana recimo?
kredit se uzima za biznis. ako si pao na grane da osnovne potrepstine uzimas na kredit, pisi propalo.

Krediti namenjeni investiciji su jedino zaduživanje koje bih podržao, ako je investicija smislena i dobro planirana, samo u Srbiji se ni kredit za biznis ne isplati, jer teško će se naći kamatna stopa ispod 10%, najčešće se radi o stopama 12 do 14% i to indeksirano u EUR dinarski ne postoje ispod 20%. Da bi se investicija isplatila potreban je profit koji raste po stopi većoj od kamatne stope, a kako u Srbiji danas ni dileri drogom nemaju takvu stopu dolazi se do zaključka da se ni kredit tog tipa ne isplati. Oni koji većinom uzimaju kredite čine to da bi finansirali neki raniji dug ili platili zaostale račune, što je još gore, jer ako uzimaš kredit da bi to radio tek si ga onda ugasio.

Kada su gradjani u pitanju, nikako ne mogu da razumem rezon nekoga ko ode u supermarket i pazari namirnice koje će u najidealnijem slučaju propustiti kroz digestivni trakt u roku do 7 do 10 dana a pusti ček ili provuče karticu da stigne na naplatu posle 3 ili 4 meseca. Za to vreme ne možeš biti siguran da ćeš imati posao i redovan prihod. Danas pojedeš tu hranu, a za 4 meseca jedeš samog sebe kada ti banka skine sa računa i otera te u minus. Ili odeš na letovanje a za deset dana uživanja podigneš kredit i otplaćuješ ga 12 meseci. Svakog meseca gledaš koji je kurs Eura i hoćeš li imati da platiš. Zar nije logičnije da se okrene proces u obrnutom smeru i 10 meseci štediš za odmor i umesto da platiš kamatu banci ti sebi produžiš odmor ili priuštiš nešto dodatno..
 
Velika vecina koja uzima kredite to radi svesno sa namerom da te iste ne vrati.

krediti se vecinom vracaju.ja sam uzimao da bih odradio posao koji je imao valutu 60 dana .da nisam uzeo kredit ne bih odradio posao i to mislim da ima smisla ali su krediti jako skupi! Brat bratu do 40% godisnje. npr je dozvoljeni minus.Sto je mnogo mnogo!
 
Hvala puno . Nije bila greška , samo sam ja nedovoljno upućen i mislio sam da mogu brže povećati obim proizvodnje . Pokrenuo sam posao još pre nego što sam napisao ovaj post, ali mi je bio potreban taj novac zbog nekog dodatnog materijala .
 
Zaštita korisnika finansijskih usluga


U cilju ispunjena preuzetih međunarodnih obaveza i usklađivanja zakonodavstva u domenu zaštite korisnika finansijskih usluga sa Direktivom 2008/48/EC o ugovorima o kreditiranju potrošača i Direktivom 2007/64/EC o uslugama plaćanja, usvojen je po prvi put u Srbiji Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga (Službeni glasnik Republike Srbije, br. 36/11;"ZKFU").

Direktiva 2008/48/EC o ugovorima o kreditiranju potrošača ZKFU-om je u potpunosti inkorporirana u naše zakonodavstvo, a predviđena su i nova prava potrošača koja odgovaraju specifičnostima domaćeg tržišta. Za razliku od pomenute Direktive, ZKFU-om su obuhvaćeni svi bankarski proizvodi i usluge, a ne samo potrošački krediti.

Primena - korisnik finansijske usluge. ZKFU uređuje prava korisnika finansijskih usluga koje pružaju banke, davaoci finansijskog lizinga i trgovci, kao i uslove i način ostvarivanja i zaštite tih prava. Korisnik finansijskih usluga je fizičko lice, a ZKFU isključuje primenu u odnosu na pravna lica ili fizička lica koja obavljaju privrednu delatnost.


Prava korisnika finansijskih usluga. Osnovna prava korisnika finansijskih usluga su (i) pravo na ravnopravan odnos s davaocem finansijske usluge, (ii) pravo na zaštitu od diskriminacije, (iii) pravo na informisanje, (iv) pravo na određenost ili odredivost ugovorne obaveze i (v) pravo na zaštitu prava i interesa.

Izmena obaveznih elemenata ugovora. Kao jednu od najvažnijih novina ZKFU uvodi pravilo da ukoliko banka (ili davalac lizinga) namerava da neki od obaveznih elemenata ugovora izmeni, dužna je da pribavi pismenu saglasnost korisnika pre primene te izmene. U slučaju da korisnik nije saglasan sa ovom izmenom, davalac finansijske usluge ne može iz tog razloga jednostrano izmeniti uslove iz ugovora, niti ugovor jednostrano raskinuti. U pogledu ostalih elemenata ugovora (neobavezni elementi), korisnik mora na ugovoreni način i blagovremeno biti obavešten o promeni odredaba zaključenog ugovora.


Ustupanje potraživanja iz ugovora o kreditu. Potraživanje iz ugovora o kreditu banka može ustupiti samo drugoj banci. U slučaju ustupanja, korisnik zadržava sva prava koja su ugovorena. Banka kojoj je ustupljeno potraživanje ne može korisnika dovesti u nepovoljniji položaj od položaja koji bi imao da to potraživanje nije ustupljeno. Takođe, korisnik zbog toga ne može biti izložen dodatnim troškovima. Naravno, banka je dužna da obavesti korisnika o ustupanju potraživanja.

Postupanje NBS. Propisane novčane kazne koje NBS može izreći u slučaju kršenja odredbi ZKFU kreću se od u rasponu od 500.000 RSD (oko EUR 5.000) do 2.000.000 RSD (oko EUR 20.000).


Stupanje na snagu i primena. ZKFU je stupio na snagu 4. juna 2011. godine a počeće da se primenjuje od 5. decembra 2011, osim odredbe člana 38. stav 5., koja se primenjuje od 1. januara 2012. (odgovornost korisnika do RSD 15.000,00 (oko EUR 150) u slučaju neovlašćenog korišćenja platne kartice). Rok za donošenje podzakonskih akata bio je 4. septembar 2011. godine. Davaoci finansijskih usluga su dužni da svoje opšte akte usklade sa odredbama ZKFU i podzakonskih akata, u roku od tri meseca od donošenja relevantnih propisa.


Visina kamatne stope. U skladu sa još jednim važnim pravilom, davaocima finansijskih usluga nije dozvoljeno da uvećavaju visinu kamatnih stopa koristeći ugovorene neodredive elemente. Ovo se takođe primenjuje i u prelaznom periodu t.j. od dana stupanja na snagu ZKFU pa do dana njegove primene (dakle od 4. juna do 5. decembra 2011. godine). Pored ovoga, davaoci finansijskih usluga dužni su da smanje kamatne stope u svim postojećim ugovorima na iznos koji se primenjivao na dan potpisivanja inicijalnog ugovora (u slučaju da kamatna stopa nije bila dovoljno određena).


Usklađivanje. Do početka primene ZKFU (t.j. do 5 decembra 2011.) davaoci finansijskih usluga, dužni su da usklade ugovore sa pravilima o odredivosti ugovorne obaveze, odnosno visine promenljive kamatne stope. U cilju izbegavanja zloupotreba u procesu usklađivanja ugovora zakonodavac je propisao (član 54. stav 4. ZKFU) da davaoci finansijskih usluga nemaju pravo da korisnicima ugovora naplaćuju posebnu naknadu za usklađivanje ugovora, niti da radi toga od njih potražuju naknadnu dokumentaciju. S obzirom na obim zahteva izvesno je da će proces usklađivanja zahtevati ozbiljno vreme i sredstva od strane obuhvaćenih pružalaca finansijskih usluga.
Da li neko moze da jednostavnije objasni ovu uredbu...ja imam kredit od 2007 gde sam potpisao ugovor na odredjenu kamatu(nije mi tu sad ugovor) a nakon godinu dana koliko se secam povecali su je negde za oko 6%..uz izgovor da je Narodna banka uvecala neku obaveznu rezervu..koliko se secan nisam potpisao nikakav aneks ugovora niti novi samo su me obavestili o svemu..da li po ovoj uredni oni sad moraju da vrate kamatu na onaj nivo od kada smo potpisali ugovor i da li ovo sve sto sam do sada placao vise treba da obracunaju i umanje mi od ostatka kredita?
 

Back
Top