Kad se pogledaju fosili, mi vidimo sledece primerke fosila, kao sto su: tvrdi ostaci tela, meki ostaci, prefinjene (delikatne) strukture, tragove... Tvrde delove mozemo objasniti, ali, recimo, za neke ostatke... mi imamo, recimo, fosilizovane meduze. Meduze imaju 98% vode, a samo 2% suve materije. Kad bi osusili jednu meduzu, ostalo bi samo 2%. Jedan zelatinozan organizam. Tacno se vidi zdrelo. Oni su dupljari. Kad izadje meduza na obalu, za cas se osusi, i ostane jedna tanka skramica. A imamo ih u fosilnom zapisu.
Zatim, vrlo fine strukture. Krila, ne samo tvrdokrilaca, nego i himenoptera, opnokrilaca, recimo, osa. Onda, krila vilinog konjica. To su tako nezne strukture, jer to su opnokrilci. A zamislite, taj insekt kad bi i pao na povrsinu vode,... pa sad treba da padne na dno, pa preko njega mulj...
To ocigledno govori da su oni bili brzo, rapidno zatrpani, tako da je dotok kiseonika i bakterija bio sprecen. Zato su i mogli da se fosilizuju.
Pored toga, i u biljnom svetu mi vidimo da je lisce fosilizovano. Znaci, ono treba da padne na povrsinu vode i ... da ne ponavljemo. Pored toga, mi vidimo da su pojedini pigmenti ocuvani. Pigmenti su strukture koje se vrlo brzo razore na suncu. Cim padne prvi list, on za jedan dan pozuti na suncu. Pigmenti se razaraju. Kad pogledamo fosilne ostatke, mi nalazimo lisce kojemu je ocuvan hlorofil. To je prava senzacija. To znaci da je list bio ziv zatrpan. Pre nego sto lisce otpadne na prirodan nacin, biljke povuku hlorofil, jer hlorofil je "skupa" molekula. Hlorofil je slican nasem hemoglobinu, samo sto on ima magnezijum.
Dakle, biljke povuku hlorofi, i zato mi imamo, u jesen, one boje: crvene, zute itd. To je ekonomija u biljnom svetu.
Mi u fosilnom zapisu nalazimo i tragove ptica, tragove dinosaurusa, tragove ljudi, glista. Kako se to fosilizovalo? Na koji nacin? Samo u katastrofi moze da dodje do fosilizacije tako necega. Mogu da vam kazem, da napokon i evolucionisti, u novije vreme, tvrde ono sto su kreacionisti dugo vremena, decenijama, uporno ponavljali, pomalo i dosadno, i oni danas govore, da fosili mogu da nastanu samo u katastrofi. Ali, oni opet ne veruju da je bio Potop, ta opsta katastrofa, nego su to neokatastrofisti, i oni veruju da je bilo vise lokalnih katastrofa.
Da nije bilo Potopa mi ne bi imali naftu, ne bi imali ugalj.
Potop je bio opsta katastrofa koja je imala reprekusije na celokupni zivot na planeti Zemlji, i to je katastrofa koju mi ne mozemo, u potpunosti, da razumemo. To je nesto ogromno. Kad pogledamo mi ogromne naslage sedimentnih stena i masovnu fosilizaciju, kad vidimo groblja fosila, tone trilobita, sve je naslagano jedno preko drugih, kvadratne milje posute ribama, onako u agonoji fosilizovane, citava jata riba fosilizovana. Sve to ukazuje na enormnu katastrofu.